(FOTO) Tri godine od početka rata u Ukrajini: Nazire li se konačno kraj krvavog sukoba?
Rat u Ukrajini počeo je 24. februara 2022. napadom Rusije na tu zemlju, a uoči treće godišnjice pregovori između SAD i Rusije daju nadu da bi moglo da se nađe rešenje za okončanje sukoba.
Pregovori predstavnika SAD i Rusije koji su počeli u Rijadu 18. februara nakon dolaska Donalda Trampa na mesto predsednika predstavljaju početak procesa koji bi mogao da dovede do mira i okončanja najsmrtonosnijeg sukoba na tlu Evrope od Drugog svetskog rata.
Ruske trupe započele su napad na Ukrajinu 24. februara 2022. godine. Zvanična Moskva sve vreme je vojnu operaciju u toj zemlji predstavljala kao specijalnu operaciju, koju je Kijev izazvao odnosom prema ruskom stanovništvu u Ukrajini, a Moskva je to predstavila i kao denacifikaciju.
Sukob je realno, nižim intenzitetom, započeo 2014. i od tada nije prestajao.
Nesumnjivo je da je među razlozima za direktnu intervenciju Rusije februara 2022. najpretežnije bila činjenica da je vlada u Kijevu najavila odustajanje od Budimpeštanskog sporazuma iz decembra 1994. Njime se Ukrajina obavezala na odbacivanje atomskog naoružanja. To je značilo da je oprema te vrste koja je prethodno bila sovjetska nadalje ostala pod kontrolom Rusije.
Sa stanovišta zvanične Rusije, najveći problem bila je činjenica da su nove vlasti u Kijevu najavile približavanje NATO. Predsednik Putin prethodno je, bar od 2008. upozoravao da Rusija neće tolerisati dalje približavanje NATO njenim granicama.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, nekoliko dana uoči ruske intervencije, tokom tradicionalne bezbednosne Konferencije u Minhenu, 19. februara 2022. pozvao je Zapad da Ukrajini odredi jasan vremenski okvir za pristupanje NATO.
Nepunih nedelju dana potom 24. februara 2022. vojna invazija Rusije na Ukrajinu je započela.
Prodor je u ranim jutarnjim satima usledio iz više pravaca. Severni krak invazije bio je sa prostora Belorusije put Kijeva. Ruske trupe dospele su do Kijeva i severoistočno do Černigova. Sa istoka, iz pravca Sumija ruske trupe kretale su se u smeru Kijeva. Harkov se našao pod opsadom. Sa juga, od Krima na sever bio je treći pravac prodora. Paralelno su započela dejstva iz vazduha, kao desetine raketnih napada širom Ukrajine, uključujući i zapadne delove kao Lavov.
Osujećen pokušaj ulaska ruskih trupa u Kijev
Invazione trupe dospele su ubrzo do kijevskih predgrađa. Verovatno je u Moskvi postojalo očekivanje, procena, da će se u Kijevu dogoditi prevrat. Bila je to zabluda.
Naprotiv, Ukrajinci su pružili ozbiljan otpor kod Irpina, Hostomela, Buče. Ni opkoljavanje Kijeva nije uspelo, upravo zbog ozbiljnog otpora. Konvoj ruskih oklopnih i tenkovskih jedinica, dužine šezdesetak kilometra, koji se kretao sa severa put Kijeva, zaustavio se 5. marta. Opsade Černigova, Sumija, Harkova, ispostavile su se kao neuspeh ruskih invazionih trupa, posebno u gradskim borbama.
Usledilo je povlačenje ruskih trupa, do 7. aprila 2022. Od 13. maja, prestao je i pritisak na Harkov, inače od granice udaljen svega 35 km.
Posebno teške borbe vođene su za Mariupolj, na Azovskom moru. Opsada grada započela je 26. februara, a Mariupolj je zauzet posle teških borbi tokom maja. Pokušaj zauzimanja Mikolajeva, prve sedmice marta, pokazao se kao neuspeh.
Teške međusobne optužbe bile su posledica činjenice da su se ruske trupe 26. februara približile nuklearnoj elektrani Zaporožje. Obe strane optuživale su protivničku zbog stvarnih ili navodnih oštećenja kompleksa elektrane, što je dovelo do poseta međunarodnih stručnjaka za atomsku energiju kako bi se video stepen opasnosti. Posmatrači IAEA razjasnili su da je uglavnom bila na delu ratna propaganda.
U okolnostima koje su odavale utisak opšte konfuzije Ministarstvo odbrane Rusije 26. marta saopštava da je prva faza vojne operacije u Ukrajini "generalno" završena i da će se ruske snage nadalje usredsrediti na oslobađanje regiona Donbasa. Po ondašnjim navodima proruske snage držale su pod kontrolom 93 odsto regiona Luganska i 54 odsto Donjecka.
Energetska mreža Ukrajine znatnim delom je razorena. Rusija je u više talasa gađala ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Samo 15. novembra 2022. sa 85 projektila.
Rusija proglasila aneksiju Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona
U onome što je predstavljeno kao druga faza specijalne operacije, pošto su borbe u Mariupolju bile pri kraju, krajem aprila i tokom maja pažnja invazionih trupa je usmerena na potez Mikolajev Odesa, uglavnom raketnim dejstvima. Meta su bili najviše objekti infrastrukure, posebno aerodromi, izvesno zbog naoružanja koje je tim putem pristizalo Ukrajini sa Zapada.
Paralelno, Rusija je proglasila aneksiju četiri regiona jugoistočne Ukrajine, Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona.
Otprilike 20 odsto teritorije Ukrajine nalazilo se juna 2022. pod kontrolom ruskih trupa.
Prema procenama, približno osam miliona građana Ukrajine je interno raseljeno, dok je zemlju tokom prve godine ratnih dejstava napustilo oko 8,2 milona.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija u više navrata je osuđivala invaziju Rusije na Ukrajinu, kao 2. marta 2022. ili 23. februara 2023. godine.
Foto: Tanjug/Russian Defense Ministry Press Service via AP
Međunarodni krivični sud u Hagu (ICC) 17. marta 2023. izdao je nalog za hapšenje predsednika Putina i njegove saradnice, zbog, kako je rečeno nezakonite deportacije dece.
Nakon povlačenja iz Hersona i poraza kod Harkova, ruske trupe se prvih meseci i proleća 2023. koncentrišu na zauzimanje Bahmuta, u oblasti Donjecka.
Sevastopolj, pomorska baza Rusije, gađan je 12. septembra 2023. Navodno su oštećena dva ruska vojna plovila. Desetak dana kasnije raketama je napadnut Štab ruske Crnomorske flote u Sevastopolju. Potom, 26. decembra napadnut je i uništen ruski desantni brod u bazi u Feodosiji, Novočerkask. Prethodno, 14. aprila 2022. komandni brod ruske Crnomorske flote Moskva potopljen je. Krimski most, glavna veza Kerča i Krima, oštećen je bar u dva navrata. Ukrajinci su ga napali 8. oktobra 2022. i ponovo 17. jula 2023. godine.
Pokušaj ofanzive Ukrajinaca na jugu tokom novembra i decembra 2023. ispostavio se kao neuspeh. Avdejevku, važno ukrajinsko uporište u oblasti Donjecka, ruske trupe su preuzele 17. februara 2024.
U zoni Harkova Rusija je 10. maja 2024. započela nova ofanzivna dejstva. Zauzeto je desetak sela. Otprilike mesec dana potom napadi su obustavljeni.
Po zauzimanju Avdijevke tokom aprila 2024. Rusi osvajaju Očeretino i napadaju Časiv Jar, potom napreduju put Torecka tokom juna.
Ukrajina je 6. avgusta 2024. pokrenula ofanzivu unutar granica Rusije u oblasti Kurska.
Snabdevanje ukrajinskih trupa ratnima materijalom, kao i popuna jedinica poslednjih meseci 2024. vrlo su problematični. Dmitro Marčenko, ukrajinski general, 30. oktobra izjavljuje da se ukrajinski front raspao. Dezerterstva među Ukrajincima poprimala su masovne razmere.
Osim napredovanja ruskih snaga na istoku zemlje početkom 2025. sve vreme su u toku intenzivna vazdušna dejstva ruskih snaga nad Ukrajinom. Sredinom 2024. procenjeno je da je polovina ukrajinskog energetskog kapaciteta uništena. Rusija je inače marta 2023. upotrebila hipersonične raketne projektile.
Zvanično, SAD su za pomoć Ukrajini izdvojile 175 milijardi dolara. Ipak, reč je uglavnom o zastareloj vojnoj opremi i naoružanju, a veći deo takozvane finansijske pomoći zapravo je preusmeren na subvencionisanje SAD vojne industrije.
Krupna promena dogodila se nedavnom odlaskom administracije Džozefa Bajdena u Vašingtonu. Novi predsednik Donald Tramp sve vreme je naglašavao da je jedan od njegovih prioritetnih ciljeva postizanje mira u Ukrajini, a pregovori koji su započeli u Rijadu 18. februara početak su procesa koji bi mogao do toga da dovede.
Ukrajina je od početka rata sa Rusijom u punom obimu 24. februara 2022. izgubila kontrolu nad oko 11 odsto teritorije, pokazala je analiza Instituta za proučavanje rata CNN.
Prema proračunima CNN, kada se uzme u obzir teritorija Krima, Ukrajina je od 2014. u korist Rusije izgubila ukupno 18 odsto teritorije.
Najviše pomoći Ukrajini pružile su SAD, oko 47 odsto, a zatim zemlje EU, od čega najviše Nemačka (osam odsto) i Danska (četiri odsto).
Pregovori između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država u Rijadu završeni su s obećavajućim signalima da bi dugoočekivani dijalog o okončanju rata u Ukrajini mogao da uđe u novu fazu.
Ukrajini su, između ostalih, donirali i Ujedinjeno Kraljevstvo (osam odsto ukupne pomoći), Japan (pet odsto) i Kanada (četiri odsto).
Procenjuje se da je na kraju 2024. u Ukrajini bilo 3,7 miliona interno raseljenih lica, dok je još 6,9 miliona Ukrajinaca potražilo utočište i azil van zemlje, od čega 6,3 miliona u Evropi.
Broj interno raseljenih lica smanjio se za skoro 40 odsto od početka rata, dok se broj onih koji traže utočište na drugom mestu povećao za skoro 19 odsto.
Više od 40.000 civila je ubijeno ili povređeno u Ukrajini tokom sukoba, a veliki broj smrti je uzrokovan eksplozivnim oružjem, prema Kancelariji UN za ljudska prava.
Više od 12.000 civila je ubijeno, a preko 29.000 povređeno tokom tri godine rata, a najmanje polovina ubijenih (6.203) su odrasli muškarci, a 669 deca.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
TRAŽIM REČ ( R )
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
PRESEK PLUS ( R )
“Presek plus” je nova emisija na kanalu NewsMax Balkans televizije koja se emituje petkom od 21 čas. U 45 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO ( R )
Strogo poverljivo nudi dubinski prikaz jedne od najintrigantnijih faza regionalne istorije, pružajući uvid u prošlost koja i dalje ima snažan uticaj na savremeno društvo.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA BEST II ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Sve što se dešava u vezi sa sporazumima između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata je "slika i prilika jedne neodgovorne, nesposobne i agresivne vlasti", rekao je emisiji "Perspektiva" Duško Marković, lider Stranke evropskog progresa, nekadašnji premijer i visoki funkcioner DPS-a.
Zbor radnika Radio-televizije Srbije (RTS) zatražio je hitno reagovanje skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje i raspisivanje konkursa za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Nepoznata osoba pucala je iz vazdušne puške u Novom Sadu, dve osobe, od kojih je jedna trudnica, zadobile su površinske rane, a NN lice tereti se za ugrožavanje sigurnosti. Koje su zaprećene kazne i kako su procesuirana prethodna srodna dela, za Newsmax Balkans odgovara advokat Milan Alanović.
Studenti i građani koji ih podržavaju peti dan blokiraju zgrade Radio-televizije Srbije u Takovskoj, Aberdarevoj ulici i na Košutnjaku. Javni servis nije emitovao Jutarnji program ni Dnevnik 2, a neće biti ni prenosa ponoćne i jutarnje liturgije povodom Uskrsa.
Najmanje dve osobe, žena i dečak, poginuli su u poplavama koje su zahvatile Oklahomu, saopštila je policija u gradu Mur u toj američkoj saveznoj državi.
Jedan bik izazvao je incident u španskom gradu Arkos de la Frontera u provinciji Kadiz, kada je probio bezbednosnu ogradu i izašao iz arene za borbu bikova. Jedna osoba je povređena od udarca životinje, a nekoliko drugih u stampedu koji je nastao.
Nemački policajac ubio je muškarca koji je navodno napao policijsku patrolu suzavcem, nakon što je zapretio nožem nekolicini ljudi tokom svađe ispred noćnog kluba u Oldenburgu, na severozapadu zemlje.
Američki kongresmen Brajan Ficpatrik rekao je da je razgovarao o mirovnom sporazumu kojem SAD pokušavaju da posreduju u Ukrajini sa predsednikom Volodimirom Zelenskim tokom putovanja u tu zemlju.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da će Izrael pojačati pritisak na palestinsku militantnu grupu Hamas da oslobodi sve preostale taoce i vrati tela preminulih talaca.
Stotine koala ubijene su iz helikoptera tokom velike akcije vlasti u Australiji koja se sprovodi nakon što je šumski požar uništio njihov prirodni habitat, izazivajući osudu i kritike aktivista za zaštitu životinja, objavio je Independent.
Nemačka policija proširila je potragu za osumnjičenim za dvostruko ubistvo u gradiću severno od Frankfurta, nakon što su dve osobe smrtno stradale u pucnjavi dan ranije.
Komentari (0)