Ukrajinski parlament: Pauza u američkoj vojnoj pomoći liči na primoravanje na kapitulaciju
Pauza u američkoj vojnoj pomoći Ukrajini, koju je uveo predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, deluje kao pokušaj da se Kijev natera na kapitulaciju prema uslovima Rusije, izjavio je predsednik Odbora za spoljnu politiku ukrajinskog parlamenta Oleksandr Merežko.
Izvor: Tanjug
04.03.2025. 09:06
Foto: Tanjug/Oleg Petrasiuk/Ukrainian 24th Mechanised Brigade via AP
"Zaustavljanje pomoći sada znači pomoć (predsedniku Rusije Vladimiru) Putinu. Na prvi pogled ovo izgleda veoma loše. Izgleda kao da nas tera na kapitulaciju, što znači prihvatanje ruskih zahteva. Najvažnija stvar je da je ovo psihološki udarac, politički udarac za Ukrajinu, to ne pomaže našem duhu", rekao je Merežko za Rojters.
On je pauzu u pomoći uporedio sa Minhenskim sporazumom iz 1938. godine, kada je nacistička Nemačka dobila dozvolu da anektira deo Čehoslovačke.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp razmatra obustavu sve vojne pomoći Ukrajini nakon što je sastanak u Beloj kući sa predsednikom Volodimirom Zelenskim propao u petak.
Lideri evropskih zemalja sastali su se o Londonu kako bi razgovarali o situaciji u Ukrajini i bezbednosnim pitanjima. Kancelarija britanskog premijera saopštila je da će iskoristiti Samit da pojača evropsku akciju pomoći Ukrajini i da signalizira kolektivnu i nepokolebljivu podršku trajnom miru.
"Ovo je gore od Minhena, jer bar tamo nisu pokušali da Čehoslovačku prikažu kao agresora, ali ovde pokušavaju da optuže žrtvu agresije, a to je izuzetno opasno", zaključio je ukrajinski poslanik.
Odluka o pauzi u pomoći usledila je nakon verbalnog sukoba sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Beloj kući u petak, kada je Tramp optužio Zelenskog da nije dovoljno zahvalan na podršci koju je Vašington pružao u ratu sa Rusijom.
Da li je Dejtonski sporazum temelj stabilnosti ili postaje nova linija geopolitičkog sukoba? Dok NATO jača prisustvo u regionu, a Rusija upozorava na militarizaciju Balkana, odnosi između Beograda i Zagreba ponovo dolaze u fokus. Zašto i koji nam je ključni kamen spoticanja već decenijama unazad? Gost Stava dana profesor na Fakultetu za bezbednost Zoran Dragišić.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Kako se balkanski lideri ponašaju na međunarodnoj sceni, da li izlaze iz standardnih okvira i da li njihova spoljna politika ima pozitivan ili negativan uticaj za države u regionu, analizira Ivica Bocevski, bivši makedonski vicepremijer i diplomata.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Koliko je sezonski posao siguran i da li je isplativ? Koje uslove rada sezonski radnici prihvataju a koje prećutkuju? Ko kontroliše poslodavce tokom sezone? Za emisiju „Tražim reč“ govore, PR menadžer kompanije „Infostud“ Miloš Turinski, predstavnik omladinske zadruge Mjob Ivana Radenović i potpredsednik udruženja hotelijera i restoratera HORES Ivan Vitorović.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Iranski ministar spoljnih poslova Sejed Abas Arakči izjavio je da je Ormuski moreuz otvoren za brodove iz zemalja koje ne podržavaju američko-izraelske napade, dok je zatvoren samo za plovila "agresorskih zemalja i njihovih pristalica".
Severnokorejski lider Kim Džong Un zvanično je proglasio Južnu Koreju "najneprijateljskijom državom", upozorivši na "nemilosrdne posledice" ukoliko Seul preduzme provokativne poteze.
Dva pilota su poginula, a desetine ljudi je povređeno kada se avion kompanije "Er Kanada" sudario sa vatrogasnim vozilom na pisti aerodroma La Guardija, saopštile su američke i kanadske vlasti koje su pokrenule zajedničku istragu o nesreći.
Najmanje 66 ljudi poginulo je nakon što se kolumbijski vojno-transportni avion srušio ubrzo posle poletanja na jugu Kolumbije, dok je prevozio vojnike kroz region Amazonije, saopštile su vlasti.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto ocenio je kao "ogroman skandal i teško mešanje u izborni proces" navode da su strani obaveštajci, uz pomoć mađarskog novinara, prisluškivali njegove razgovore, prenosi MTI.
Od 2021. do 2024. godine, države učesnice istraživanja o trgovini ljudima prijavile su oko 102.000 žrtava trafikinga, što je oko 30.000 samo u 2024, objavila je Kancelarija specijalnog predstavnika i koordinatora OEBS za borbu protiv trgovine ljudima u Izveštaju o istraživanju za 2026.
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da sukob sa Iranom nije rat Velike Britanije i da London neće biti uvučen u njega, naglasivši da svaka eventualna akcija mora da ima pravni osnov i jasno razrađen plan.
Kriza izazvana napadom na Iran gora je od dve najveće energetske kriza zajedno, od nestašica nafte sedamdesetih godina prošlog veka i rata u Ukrajini, saopštila je Međunarodna agencija za energiju.
Komentari (0)