Ekonomisti za Newsmax Balkans: Tramp tarifama podiže ekonomiju SAD, Srbija će osetiti krizu preko firmi iz EU
Tarife od 37 odsto, koje je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nedavno uveo na uvoz iz Srbije, pre će posredno pogoditi domaću ekonomiju preko poslovanja firmi iz Evropske unije nego što će predstavljati direktan udarac na srpski izvoz, ocenjuju ekonomisti za Newsmax Balkans.
Direktor Instituta za razvoj i inovacije Nenad Jevtović smatra da će tarife prvenstveno uticati na izvoz proizvoda poput automobilskih guma, oružja i municije, kao i prehrambenih proizvoda.
"Jedna od direktno ugroženih kompanija biće Prvi partizan iz Užica, koja prozvodi malokalibarsku municiju. Tražnja za njihovim proizvodima nije elastična, pa očekujem da će, uprkos povećanju cene proizvoda, njihova municija biti i dalje tražena na američkom tržištu", ocenio je Jevtović.
Printscreen: Newsmax Balkans
IT industrija
Iz godine u godinu raste izvoz informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) iz Srbije u Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju i Švajcarsku. Ukupni izvoz IKT usluga prošle godine iznosio je oko četiri milijarde dolara.
Ekonomista Pavle Medić istakao je u razgovoru za Newsmax Balkans da se povećanje carina odnosi na robu, a ne na usluge, navodeći da je moguće da će doći do indirektnih efekata na IT industriju.
"Povećanje tarifa može da utiče na ukupne ekonomske odnose između Srbije i SAD, što bi moglo dovesti do smanjenja investicija ili otežanog poslovanja za kompanije koje sarađuju sa američkim partnerima. Takođe, globalna tržišna nestabilnost izazvana trgovinskim ratovima može negativno uticati na poslovno okruženje u celini", napomenuo je Medić.
Privreda Srbije zavisi od EU
Naš sagovornik je ukazao na činjenicu da privreda Srbije zavisi od EU, gde plasiramo između 60 i 65 odsto ukupnog izvoza. Posredno, ekonomsku krizu možemo i mi da osetimo, ali prema Medićevim rečima, to je sada teško proceniti.
"Dve velike kompanije – Kontinental i Brose – imaju velikih problema. Oko 3.000 IT inženjera koji su tamo zaposleni direktno su povezani s nemačkom autoindustrijom. Oni su najavili da će smanjiti planirano zapošljavanje u odnosu na ugovor koji su potpisali sa Vladom Srbije, odnosno Ministarstvom privrede. U tom domenu kriza će se svakako osetiti", naveo je Medić.
Nemački proizvođač automobila Audi i britanski gigant Jaguar Lend Rover odlučili su da zbog novih carina američkog predsednika Donalda Trampa obustave izvoz vozila u Sjedinjene Američke Države.
Carine koje je najavio američki predsednik Donald Tramp naneće štetu američkoj ekonomiji, čak i u slučaju da Evropa ne uzvrati, izjavio je danas v.d. kancelara Nemačke Olaf Šolc.
Koliko će potezi SAD posle uvođenja carina uticati na tržište i kako će izgledati svet u nedeljama koje su pred nama, za Newsmax Balkans su objasnili novinar Politike Marko Lakić i ekonomista profesor Ivan Arnautović.
Sagovornik Newsmax Balkans podsetio je da je automobilski dobavljač Kontinental AG najavio je smanjenje broja zaposlenih za oko 3.000, uključujući i zatvaranje fabrike u Nirnbergu. Te mere su odgovor na trenutnu krizu u automobilskoj industriji, a kompanija se fokusira na smanjenje troškova u istraživanju i razvoju.
"Ta mera se, zasad, izgleda ne odnosi na nas, ali naravno da nije dobar indikator za kompaniju koja je prisutna u zemlji i koja zapošljava veliki broj radnika. Ta odluka očigledno nije zbog uštede, već zbog pada prometa i potražnje", naglasio je Medić.
Prema njegovim rečima, problem Srbije je to što se prethodne tri godine rast u velikoj meri zasnivao na potrošnji i građevinskom sektoru. Rast je usporio zbog aktuelne političke situacije.
Lom na berzama
Medić se osvrnuo i na veliki pad na svetskim berzama, kao i na odluke Trampove administracije. Evropska unija pogođena je američkim uvoznim carinama od 20 odsto, Velika Britanija od deset odsto, Norveška 15, a Švajcarska tarifama od 31 procenta.
U Evropi, najteže su pogođene kompanije koje se u velikoj meri oslanjaju na globalnu trgovinu i lance snabdevanja, kao i automobilski sektor.
Foto: AP/Damian Dovarganes
"Tramp ne planira da odustane od ove politike, on je i predočio koliko je sada dobro vreme da se proguta gorka pilula. Videćemo šta će Evropska unija recipročno uvesti Vašingtonu. Možemo da očekujemo neki novi talas inflacije. Nažalost, cenu na kraju plaćaju potrošači. S obzirom na to da se naš rast u velikoj meri zasnivao na potrošnji, kako potrošnja bude prigušena novim rastom cena, to će svakako biti loše po našu ekonomiju. Teško je u ovom trenutku – zato što se situacija menja iz časa u čas – dati neku dugoročnu prognozu. Nemate nijedan signal koji ukazuje na bilo šta dobro. Niko se u ovom trenutku neće odlučiti na neko novo investiranje ili zapošljavanje", napomenuo je ekonomista.
"Tramp pokušava da vrati proizvodnju u SAD"
Jevtović ukazuje da Tramp odlukom da poveća carine, pokušava da zaštiti američku proizvodnju. On je kao primer naveo podatak da su SAD nekada na svojoj teritoriji imale sedam brodogradilišta, a da sada imaju samo jedno.
"Tramp se vraća merkantilizmu, namerava da zaštiti američku privredu i do kraja mandata sigurno će se zadržati na tom putu da bi sačuvao radna mesta u Americi", uveren je Jevtović.
Prema njegovim rečima, nova ekonomska politika Trampove administracije značajno se razlikuje od one koju su SAD vodile od 1989. godine.
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa? Odgovore tražimo novinara Miše Brkića. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je povodom kritika u pojedinim medijima da je "Srbija fabrika naoružanja Izraela" da su nam prijatelji i Izraelci i Arapi i da neće to ni da komentariše, kao i da će nove rakete Vojske Srbije biti predstavljene oko Vidovdana.
Cene nafte ponovo su u fokusu svetske javnosti, dok tenzije na Bliskom istoku otvaraju pitanje stabilnosti globalnog snabdevanja energentima. Malo je država koje zaista kontrolišu najveće zalihe ovog strateškog resursa, a upravo od njihovih odluka zavise i globalne cene energenata.
Sa povišicom od 12,2 odsto, prosečna penzija za decembar prošle godine, koji je poslednji statistički obrađen, porasla je na 56.834 dinara, a prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), najveći prosek za ovaj mesec imali su starosni penzioneri - 60.915 dinara.
Ministarka rudarstva i energetine Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je revitalizacija hidroelektrane (HE) "Bajina Bašta" završena i da ceo projekat vredi oko 35 miliona evra.
U narednih sedam dana litar benzina koštaće 186 dinara, dok će cena evrodizela biti 208 dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte i to za 20 odsto, a odluka će se primenjivati od 13. marta do 15. aprila, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu finansija.
Obilaskom gradilišta EXPO u Surčinu, završen je trodnevni skup na kojem su predstavnici 138 zemalja upoznati sa narednim planovima razvoja EXPO kompleksa i programskim konceptom izložbe.
U skupštinskoj proceduri je Predlog zakona o trgovačkim praksama, koji bi prvi put trebalo jasnije da uredi odnose između velikih trgovinskih lanaca i njihovih dobavljača. Cilj je da se spreče nepoštene prakse na tržištu – poput pritisaka na proizvođače, skrivenih troškova i nefer uslova poslovanja.
Zbog sukoba sa Iranom porasli su troškovi energije i veštačkog đubriva. To izaziva zabrinutost zbog mogućeg rasta cena hrane. Poljoprivrednici se pripremaju na nestašice resursa koje bi mogle da smanje i prinose.
Komentari (0)