(VIDEO) Stručnjaci za Newsmax Balkans: Koliki je uticaj ruskih IT firmi na razvoj digitalne Srbije i izvoz IKT usluga?
Srbija je prošle godine zabeležila rekord u izvozu IKT usluga, a udeo u tome imaju i ruski državljani koji posluju i žive u Srbiji. Prema podacima APR-a, najviše osnovanih firmi od strane ruskih državljana u Srbiji tiče se upravo delatnosti računarskog programiranja, ali i konsultantskih aktivnosti.
Informaciono-komunikacione tehnologije obuhvataju sve aktivnosti povezane sa razvojem, primenom i održavanjem tehnologija koje omogućavaju prenos, obradu i skladištenje podataka i informacija. Ovaj sektor uključuje širok spektar delatnosti. Srbija u IKT sektoru iz godine u godinu beleži rast.
"Prošle godine Srbija je prihodovala od izvoza IKT usluga 4 milijarde i 133 miliona evra. To je najveći prihod ikada ostvaren. Smatralo se da Srbija ne može da pređe iznos od 4 milijarde evra prihoda od izvoza IKT usluga. Mi smo to prešli prošle godine i ne sami od sebe, nego radom čitave IT zajednice", navodi Dejan Ristić, ministar informisanja i telekomunikacija u tehničkom mandatu.
Printscreen: Newsmax Balkans
Podaci Agencije za privredne registre pokazuju da je u poslednjim godinama, naročito u 2023, otvoren veliki broj firmi od strane ruskih državljana, a u prvih 10 delatnosti nalaze se računarsko programiranje, konsultantske aktivnosti, usluge u oblasti informacionih tehnologija i druge.
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije navodi da ruske firme u Srbiji obavljaju poslove za zapadno tržište i da su njihovi klijenti mahom upravo iz tih zemalja, ali su značajan uticaj ostvarile i unutar našeg tržišta, prodajući svoje usluge i u Srbiji.
"Svakako da u određenoj meri doprinose i IT stručnjaci iz Rusije. Ne samo u okviru firmi koje su oni osnovali svojim kapitalom, nego i kao zaposleni u već establiranim firmama u Srbiji koje funkcionišu dugi niz godina i zahtevaju dodatnu radnu snagu imajući u vidu da se njihovo tržište uvećava i da je tražnja za našim uslugama u porastu. Samim tim, moraju da povećaju svoje kapacitete", izjavio je Stanić.
Tarife od 37 odsto, koje je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nedavno uveo na uvoz iz Srbije, pre će posredno pogoditi domaću ekonomiju preko poslovanja firmi iz Evropske unije nego što će predstavljati direktan udarac na srpski izvoz, ocenjuju ekonomisti za Newsmax Balkans.
Koliko će potezi SAD posle uvođenja carina uticati na tržište i kako će izgledati svet u nedeljama koje su pred nama, za Newsmax Balkans su objasnili novinar Politike Marko Lakić i ekonomista profesor Ivan Arnautović.
Ruske firme u Srbiji obavljaju poslove za zapadno tržište i njihovi klijenti mahom jesu upravo iz tih zemalja, ali su značajan uticaj ostvarili i unutar našeg tržišta, prodajući svoje usluge i u Srbiji.
"Mislim da su u Beogradu sektor informacionih tehnologija i menadžment proizvoda počeli da se razvijaju, barem u poslednje tri godine koliko sam ovde, i vidim razvoj iz godine u godinu. Mislim da možda nije na prvom mestu u Evropi, ali ipak mislim da je brzina razvoja najveća. Na primer, u Švajcarskoj ili u Španiji nivo poslovanja je definitivno viši, ali je brzina razvoja niža", navodi Evgenij Tsarkov, preduzetnik.
Ruske firme svoj razvoj baziraju na razvoju softvera.
"Izučavam veštačku inteligenciju koliko god mogu, jer će to definitivno biti najveći faktor u razvoju softvera. Sve što je povezano sa sektorom informacionih tehnologija biće vođeno veštačkom inteligencijom. Zbog toga razgovaram sa brojnim lokalnim kompanijama koje žele da razvijaju međunarodna tržišta i primenjuju nove tehnologije", rekao je Vitaly Sergeev, stručnjak u oblasti tehnologije.
Preduzetnici smatraju da u Srbiji postoji veliki potencijal za unapređenje.
"Ako uporedimo sektore finansijske tehnologije u Rusiji i Srbiji, u Rusiji je veoma razvijen i vrlo je teško takmičiti se zbog jake konkurencije. Ovde u Srbiji imamo ogroman potencijal. Prvi zadatak bio je da se stvori direktan kanal za davanje napojnica karticom u restoranu. Trenutno nudimo softver za POS terminale za banke. Prva razlika koju smo primetili jeste da ovde postoji ogroman potencijal za unapređenje i stvaranje nečeg novog", objasnio je Aleksandar Lazarev, preduzetnik.
Ruski državljani, iako su od strane srpske zajednice u početku smatrani zatvorenijim za saradnju, pokrenuli su startape sa ciljem povezivanja srpske i ruske poslovne zajednice. Ta saradnja odvija se i u poslovnim prostorima širom Beograda.
"Društvena aktivnost koja još uvek nije biznis jeste hab za saradnju, ekosistem partnerstava. Želim da od toga napravim biznis, to će biti akcelerator saradnje. Organizujemo događaje kako bi partneri, suosnivači, investitori i startapi mogli da se povežu i rade zajedno, uspostavljajući saradnju", za Newsmax Balkans priča Nikolaj Morozov, osnivač "Hubcollaba".
Neki ruski državljani su otvaranjem firmi dobili srpsko državljanstvo, pa se taj kapital sada posmatra kao domaći. S tim u vezi, teško je proceniti njihov doprinos našoj privredi i ekonomiji.
Ni podaci iz finansijskih izveštaja Agencije za privredne registre nisu pravi parametar, jer deo preduzetnika nije u obavezi da ih dostavlja. Iako je deo Rusa napustio Srbiju nakon 2023. godine, nisu to svi učinili. Oni koji su ostali svakako uzimaju u obzir i poslovnu klimu u Srbiji, koja je povoljna za razvoj njihovih poslova.
Od kreativne zamisli do gotovog proizvoda, preko planiranja, razvoja, testiranja proizvodnje i lansiranja proizvoda – put je dug. Zovemo ga Proces. Danas ćete gledati naš muzički specijal. Počinjemo sa pravljenjem jednog od omiljenih žičanih instrumenata. Pogađate, to je gitara. Ručno rpavljene gitare su jako cenjene zbog finog završnog rada koji često promakne mašinama, a i sami muzičari se udobnije osećaju kada znaju da njihove ruke sviraju ono što je kreacija takođe veštih i talentovanih ruku. Potom, odlazimo u studio i gledamo kako nastaje fina gitarska balada jednog mladog autora. Snimanje na više kanala, hvatanje zvuka mikrofonima, tejkovi i postprodukcija – kompleksan je proces kroz koji nas vodi iskusan audio producent. U poslednjem prilogu gledamo kako se plodovi rada iz prethodnog priloga nasnimavaju na sve popularniji nosač zvuka – a to je vinil. Gledamo kako se zvuk utiskuje na ovaj čvrst materijal, ali pričamo i priču o pločama koje su romantičarski pogled na konzumiranje muzike i koje su decenijama jedne od omiljenih kolekcionarskih predmeta.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U svakoj epizodi upoznajemo ljude koji svojim radom i idejama inspirišu, pokreću i dokazuju da se trud, radoznalost i posvećenost uvek isplate. Njihove priče pokazuju da znanje ima mnogo oblika: ono može biti naučno, umetničko, praktično ili iskustveno, ali uvek ima snagu da povezuje i otvara nove horizonte. Pratićemo uspehe i izazove, trenutke otkrića i trenutke borbe, i kroz sve njih shvatićemo da znanje zaista jeste putovanje koje nas oblikuje, čini jačima i povezuje sa drugima. Znanje je uvek u modi. Put znanja vas poziva da zajedno krenemo na ovo putovanje i otkrijemo priče koje inspirišu, podstiču razvoj i vraćaju veru u moć znanja.
dokumentarni
09:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR
“Monaski kuvar” vodi vas na Cetinje. U najnovijoj epizodi kuvar sa Hilandara otkriva tajne sastojke monaške trpeze, dok nas iguman Pajsije vodi kroz bogatu istoriju Cetinjskog manastira - svetinje u kojoj se čuvaju mošti Svetog Petra i ruka Svetog Jovana Krstitelja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Punih 40 godina Kadivka Kaća Vuković (92) živi u Gerontološkom centru u Nišu. Suprotno ustaljenom mišljenju, niti je sama, a još manje usamljena. Nema proslave, rođendana ili godišnjice, na koju je ne pozove neko od brojne dece kojima je bila dadilja. Kažu da je baš Kadivka ta koja ih drži na okupu.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 26. oktobra, u tri časa ujutru. Kazaljke na časovnicima se tada pomeraju za jedan sat unazad.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Evropa, prvi klimatski neutralni kontinent. Zvuči lepo, i najave kažu da je moguće do 2050. godine, ali je put do tog cilja dug i potrebna je ozbiljna transformacija.
U skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji poreskom obvezniku koji uplati veći iznos od propisanog ili porez plati na pogrešan račun, može se na osnovu podnetog zahteva odobriti u celosti ili delimično preknjižavanje više ili pogrešno plaćenog poreza, kao i povraćaj poreza.
Carine koje je američka administracija uvela sredinom godine za najveći broj zemalja širom sveta, u velikoj meri su uticale na međunarodna tržišta, a naročito na svetsku industriju elektronike.
Prosečna neto zarada obračunata za avgust 2025. godine iznosila je 105.590 dinara, što je manje u odnosu na jul, kada su zaposleni u proseku primili platu od 109.071 dinar.
Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež i generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić potpisali su Memorandum o saradnji u oblasti unapređenja informacione i sajber bezbednosti privrednih subjekata u Srbiji.
Direktor kompanije Milbauer, Jozef Milbauer, izjavio je tokom obilaska nove fabrike Milbauer u Staroj Pazovi sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, da će se vratiti da otvori još jedan pogon između dve sadašnja.
Komentari (0)