(VIDEO) Prof. Dimović o kolapsu energetskog sistema na Pirinejskom poluostrvu: Došlo je do nestabilnih vremenskih uslova
Nuklerna energija nije nikakav činilac zbog kolapsa energetskog sistema na Pirinejskom poluostrvu, već je reč o nestabilnim vremenskim prilikama. Došlo je do veće proizvodnje iz solarnih elektrana, što je dovelo do nestabilnih oscilatornih promena napona i pada mreže, kaže prof. dr Slavko Dimović.
Profesor Dimović iz Instituta za nuklearne nauke Vinča, u emisiji "Presek", objasnio je zašto je došlo do prekida u napajanju, i zašto je energetski sistem na Pirinejskom poluostrvu doživeo kolaps.
Prekinuto je napajanje za više od četiri miliona domaćinstava i firmi.
"Došlo je do nestabilnih vremenskih uslova. Znamo da je Španija zemlja sa najvećim brojem sunčanih dana. Oni forsiraju primenu alternativnih izvora energije, odnosno solarnih panela. Zapravo, to je zabluda, zato što alternativni izvori energije u svim kalkulacijama mogu do 30 odsto. Oni su u ovom trenutku imali među 86 odsto, čak se govori i čitavih 100 odsto kapaciteta vezano za solarne panele", objašnjava Dimović.
Jedna od teorija koja upućuje na razlog energetskog kolapsa koji je na nekoliko sati ostavio u mraku Španiju i Portugal je da je došlo do nestabilnosti u funkcionisanju solarnog sistema energije. Fizičar Nikola Cvetanović kaže da se našem sistemu ovakva havarija teško može desiti.
Jedan od reaktora u francuskoj nuklearnoj centrali "Golfeš", koja se nalazi na jugu Francuske, automatski je zaustavljen u ponedeljak popodne zbog kvara na elektroenergetskom mrežnom sistemu Iberijskog poluostrva, koji je izazvao prekid električnog napajanja u Španiji i Portugalu.
Prema njegovim rečima, blokaut se dogodio u pola jedan, kada je sunce u zenitu.
"Kod nestabilnih ili ne bazičnih izvora energije, kao što su solarni paneli, usled viška proizvodnje struje dolazi do nestabilnih, haotičnih promena napona i zapravo dolazi do pada na energetskoj mreži", objašnjava naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, bez nuklearne energije ne postoje održiva rešenja za povećanje proizvodnje električne struje, a s druge strane, i za očuvanje životne sredine. Ona je najbezbednija, najefikasnija i najeftinija vrsta energije.
Nuklearke u Srbiji
Broj nuklearnih elektrana u svetu, pa i u našem regionu, sve je veći. Sve se više govori o tome da su one neophodne i kod nas, s obzirom na očigledan porast potražnje za električnom energijom u svetu, malo pre smo razgovarali o tome. Na pitanje gde je Srbija danas na tom putu, naš gost odgovara:
"Srbija je izašla iz procesa zone neodlučnosti, ukinula je moratorium. Drugo, Vinča kao najveći nacionalni institut u jugoistočnoj Evropi okuplja kadrove kroz formiranje komisije za nuklearnu energiju. Ona će zapravo da bude zamajac kako akademske, tako i stručno-tehničke saradnje u kooperaciji sa ministarstvom energetike, koje će voditi srpski nuklearni program", objašnjava Dimović.
Prema njegovim rečima, srpski nuklearni program treba da prođe kroz tri faze.
"Prva faza je edukacija stanovništva, zatim vraćanje kadrova koji su u inostranstvu, formiranje novih kadrova kroz doktorske i master studijske programe, koje opet će da vodi institut Vinča. Treća stvar je vezana za legislativu, za pravne okvire, kao i za odabir lokacije i izgradnju nove nuklearne elektrane", zaključuje naš sagovornik.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li je danas lako nasmejati ljude ili je to veština koja pored talenta zahteva i mnogo hrabrosti? Koliko se humor promenio i gde je danas granica između duhovitog i neukusnog? Ako je smeh lek, zašto ga danas sve ređe koristimo? Za emisiju „Tražim reč“ govore, stend-ap komičari Nenad Šilja Stefanovski i Nikola Silić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Na mostu preko reke Dunav između Kovina i Smedereva došlo je do teške saobraćajne nesreće u kojoj je jedna osoba stradala, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Izborna komisija užičke gradske opštine Sevojno objavila je preliminarne rezultate izbora, prema kojima je lista "Aleksandar Vučić - Sevojno, naša porodica" osvojila 2.108 glasova (49,60 odsto), dok je lista "Ujedinjeni - Sevojno" dobila poverenje 1.906 birača (44,85 odsto).
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Lista "Aleksandar Vučić - Aranđelovac, naša porodica" osvojila je 13.030 glasova (50,12 odsto) na lokalnim izborima u Aranđelovcu, dok je za listu "Studenti za Aranđelovac - Mladost pobeđuje" glasalo 11.979 građana (46,08 odsto), pokazuju preliminarni rezultati izbora.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Sukob na Bliskom istoku utiče na poremećaje u lancima snabdevanja širom sveta. Kašnjenja u transportu, rast troškova logistike i nestabilne cene energenata odražavaju se i na Srbiju. Od pandemije, preko ratova i geopolitičkih tenzija, globalni lanci snabdevanja suočavaju se sa čestim poremećajima.
Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZZ) objavila je 11 javnih poziva u okviru kompleksnog sistema podrške, zahvaljujući kojima bi posao trebalo da pronađe oko 15.000 nezaposlenih lica.
Nacionalna avio kompanija Er Srbija saopštila je da je tokom prošle godine prevezla 4,57 miliona putnika, a da su ukupni prihodi kompanije iznosili 719,5 miliona evra.
Produžetak gasnog aranžmana sa Rusijom dobra je vest za Srbiju, koja će, prema oceni generalnog direktora "Srbijagasa" Dušana Bajatovića, imati stabilno snabdevanje do 2028. godine, bez poskupljenja za domaćinstva i uz mogućnost da gas za privredu bude čak i nešto jeftiniji.
Ugovor za gas za Srbiju je produžen za tri meseca, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se obratio nakon razgovora za ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Šestomesečni euribor u Srbiji porastao je na 2,5 odsto, što utiče na kredite sa promenljivom kamatom. Stručnjaci upozoravaju građane da budu oprezni prilikom ugovaranja kamatnih stopa, dok ulaganje u nekretnine i dalje smatraju opravdanim na duži rok.
Cena nafte premašila je 115 dolara po barelu prilikom otvaranja tržišta u Aziji, dok se nastavljaju vazdušni udari u zemljama na Bliskom istoku, nešto više od mesec dana nakon početka rata u Iranu.
Nakon što su marže u velikim trgovinskim lancima bile ograničene na 20 odsto za širok spektar proizvoda, iz državnog vrha stizale su najave da bi dolazak novih trgovaca mogao da donese niže cene i zdraviju konkurenciju.
Komentari (0)