(VIDEO) Prof. Dimović o kolapsu energetskog sistema na Pirinejskom poluostrvu: Došlo je do nestabilnih vremenskih uslova
Nuklerna energija nije nikakav činilac zbog kolapsa energetskog sistema na Pirinejskom poluostrvu, već je reč o nestabilnim vremenskim prilikama. Došlo je do veće proizvodnje iz solarnih elektrana, što je dovelo do nestabilnih oscilatornih promena napona i pada mreže, kaže prof. dr Slavko Dimović.
Profesor Dimović iz Instituta za nuklearne nauke Vinča, u emisiji "Presek", objasnio je zašto je došlo do prekida u napajanju, i zašto je energetski sistem na Pirinejskom poluostrvu doživeo kolaps.
Prekinuto je napajanje za više od četiri miliona domaćinstava i firmi.
"Došlo je do nestabilnih vremenskih uslova. Znamo da je Španija zemlja sa najvećim brojem sunčanih dana. Oni forsiraju primenu alternativnih izvora energije, odnosno solarnih panela. Zapravo, to je zabluda, zato što alternativni izvori energije u svim kalkulacijama mogu do 30 odsto. Oni su u ovom trenutku imali među 86 odsto, čak se govori i čitavih 100 odsto kapaciteta vezano za solarne panele", objašnjava Dimović.
Jedna od teorija koja upućuje na razlog energetskog kolapsa koji je na nekoliko sati ostavio u mraku Španiju i Portugal je da je došlo do nestabilnosti u funkcionisanju solarnog sistema energije. Fizičar Nikola Cvetanović kaže da se našem sistemu ovakva havarija teško može desiti.
Jedan od reaktora u francuskoj nuklearnoj centrali "Golfeš", koja se nalazi na jugu Francuske, automatski je zaustavljen u ponedeljak popodne zbog kvara na elektroenergetskom mrežnom sistemu Iberijskog poluostrva, koji je izazvao prekid električnog napajanja u Španiji i Portugalu.
Prema njegovim rečima, blokaut se dogodio u pola jedan, kada je sunce u zenitu.
"Kod nestabilnih ili ne bazičnih izvora energije, kao što su solarni paneli, usled viška proizvodnje struje dolazi do nestabilnih, haotičnih promena napona i zapravo dolazi do pada na energetskoj mreži", objašnjava naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, bez nuklearne energije ne postoje održiva rešenja za povećanje proizvodnje električne struje, a s druge strane, i za očuvanje životne sredine. Ona je najbezbednija, najefikasnija i najeftinija vrsta energije.
Nuklearke u Srbiji
Broj nuklearnih elektrana u svetu, pa i u našem regionu, sve je veći. Sve se više govori o tome da su one neophodne i kod nas, s obzirom na očigledan porast potražnje za električnom energijom u svetu, malo pre smo razgovarali o tome. Na pitanje gde je Srbija danas na tom putu, naš gost odgovara:
"Srbija je izašla iz procesa zone neodlučnosti, ukinula je moratorium. Drugo, Vinča kao najveći nacionalni institut u jugoistočnoj Evropi okuplja kadrove kroz formiranje komisije za nuklearnu energiju. Ona će zapravo da bude zamajac kako akademske, tako i stručno-tehničke saradnje u kooperaciji sa ministarstvom energetike, koje će voditi srpski nuklearni program", objašnjava Dimović.
Prema njegovim rečima, srpski nuklearni program treba da prođe kroz tri faze.
"Prva faza je edukacija stanovništva, zatim vraćanje kadrova koji su u inostranstvu, formiranje novih kadrova kroz doktorske i master studijske programe, koje opet će da vodi institut Vinča. Treća stvar je vezana za legislativu, za pravne okvire, kao i za odabir lokacije i izgradnju nove nuklearne elektrane", zaključuje naš sagovornik.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Zbog koncerta Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu, koji je obeležen pokličima i ustaškim simbolima u publici, Tužilaštvu BiH podnete su prijave. Objavljena je i fotografija na kojoj se, prema navodima, nalazi sudija Ustavnog suda BiH Marin Vukoja. O mogućim pravnim posledicama ovog slučaja govori pravni stručnjak Davor Trlin. Nini Cicmil uspešno je transplantiran bubreg u Belorusiji. Koliko ljudi u Crnoj Gori čeka na transplantaciju organa i gde se najviše odlazi na transplantacije? Zašto ljudi u Crnoj Gori strahuju od toga da potpišu donorsku karticu? Ministarka prosvete Severne Makedonije Vesna Janevska o novom zakonu o visokom obrazovanju, kojim se redovni profesori obavezuju da objavljuju po pet naučnih radova godišnje.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto svaki četvrti građanin Srbije koristi sedative? Da li su građani svesni posledica ukoliko lekove uzimaju bez nadzora lekara? Koji su prvi znaci zavisnosti? Za emisiju „Tražim reč“ govore dr Sanja Kalaba, psihijatar Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“ i diplomirani farmaceut Nina Zdravković.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Šta se dogovaralo između Vašingtona i Teherana? Da li su pregovori o nuklearnom programu stvarni pomak ili diplomatska fasada? Može li Trampova strategija doneti dugoročnu stabilnost Bliskom istoku? Odgovore tražimo od direktora Instituta IFIMES iz Ljubljane Zijada Bećirovića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Policija u Kraljevu, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u tom gradu uhapsila je M. D. (75) iz Despotovca osumnjičenog da je kao zakonski zastupnik PD "Sloga" DOO Novi Sad zloupotrebom položaja ostvario korist u iznosu od 2.249.500 dinara.
U Surčinu će tokom izvođenja radova na izgradnji sekundarnog vodovoda i potisnog cevovoda fekalne kanalizacije u Ulici Trg Zorana Đinđića, u periodu od 18. februara do 15. marta, biti izmenjen rada linija javnog prevoza 602 i 610E, saopšteno je iz gradskog Sekretarijata za javni prevoz.
Letovanja će ove godine biti primetno skuplja, sa rastom cena od 10 do 20 odsto, rekao je u Jutarnjem programu Newsmax Balkans televizije direktor YUTA, Aleksandar Seničić.
Veliki broj slučajeva trovanja pasa, kako vlasničkih ljubimaca, tako i pasa lutalica, zabeležen je u Ivanjici. Sumnja se da je korišćen zabranjeni otrov kreozan, poznat po svojoj visokoj toksičnosti i opasnosti po životinje i ljude.
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da se nada da će i ostale dve rejting agencije uraditi što i Standard & Poor's (S&P), koji je Srbiji dao kreditni investicioni rejting, ali da je teško očekivati da će to biti urađeno dok se ne reši problem sa NIS.
Na tržištu nekretnina u Srbiji beleži se rast cena, pa je tako kvadrat stana u Beogradu u proseku skuplji za oko 350 evra u odnosu na isti period 2024. godine.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da su obavljeni prvi upisi objekata u katastar na osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima i dodala da još nije bilo prigovora u vezi sa primenom zakona.
Kajsija prošle godine nije bilo skoro uopšte, višnje i šljive su podbacile, a jabuke stoje u hladnjačama jer ne mogu da se izvezu na rusko tržište. Da li je to bila samo loša sezona ili je Srbija zakoračila u eru skupog voća?
Akcije turskog Fudbalskog kluba Galatasaraj su naglo porasle u jutarnjoj trgovini do 4,8 odsto nakon ubedljive pobede nad italijanskim Juventusom u Ligi šampiona, što je dodatno povećalo optimizam investitora i navijača u vezi sa evropskim ambicijama kluba.
Letovanja će ove godine biti primetno skuplja, sa rastom cena od 10 do 20 odsto, rekao je u Jutarnjem programu Newsmax Balkans televizije direktor YUTA, Aleksandar Seničić.
Rok za uplatu obaveze za prvi kvartal godišnjeg poreza na imovinu za 2026. godinu za poreske obveznike - fizička lica, preduzetnike i pravna lica ističe 18. februara, a poreski obveznici treba da uplate akontaciju koja je jednaka iznosu poreza za četvrti, odnosno poslednji kvartal prošle godine.
Gde rade zaposleni u Srbiji? Većina radnika i dalje svakog jutra odlazi u fabrike, prodavnice, bolnice i državne institucije. Iako tradicionalni sektori i dalje zapošljavaju najviše ljudi, struktura zaposlenosti se polako menja.
Komentari (0)