(VIDEO) Prof. Dimović o kolapsu energetskog sistema na Pirinejskom poluostrvu: Došlo je do nestabilnih vremenskih uslova
Nuklerna energija nije nikakav činilac zbog kolapsa energetskog sistema na Pirinejskom poluostrvu, već je reč o nestabilnim vremenskim prilikama. Došlo je do veće proizvodnje iz solarnih elektrana, što je dovelo do nestabilnih oscilatornih promena napona i pada mreže, kaže prof. dr Slavko Dimović.
Profesor Dimović iz Instituta za nuklearne nauke Vinča, u emisiji "Presek", objasnio je zašto je došlo do prekida u napajanju, i zašto je energetski sistem na Pirinejskom poluostrvu doživeo kolaps.
Prekinuto je napajanje za više od četiri miliona domaćinstava i firmi.
"Došlo je do nestabilnih vremenskih uslova. Znamo da je Španija zemlja sa najvećim brojem sunčanih dana. Oni forsiraju primenu alternativnih izvora energije, odnosno solarnih panela. Zapravo, to je zabluda, zato što alternativni izvori energije u svim kalkulacijama mogu do 30 odsto. Oni su u ovom trenutku imali među 86 odsto, čak se govori i čitavih 100 odsto kapaciteta vezano za solarne panele", objašnjava Dimović.
Jedna od teorija koja upućuje na razlog energetskog kolapsa koji je na nekoliko sati ostavio u mraku Španiju i Portugal je da je došlo do nestabilnosti u funkcionisanju solarnog sistema energije. Fizičar Nikola Cvetanović kaže da se našem sistemu ovakva havarija teško može desiti.
Jedan od reaktora u francuskoj nuklearnoj centrali "Golfeš", koja se nalazi na jugu Francuske, automatski je zaustavljen u ponedeljak popodne zbog kvara na elektroenergetskom mrežnom sistemu Iberijskog poluostrva, koji je izazvao prekid električnog napajanja u Španiji i Portugalu.
Prema njegovim rečima, blokaut se dogodio u pola jedan, kada je sunce u zenitu.
"Kod nestabilnih ili ne bazičnih izvora energije, kao što su solarni paneli, usled viška proizvodnje struje dolazi do nestabilnih, haotičnih promena napona i zapravo dolazi do pada na energetskoj mreži", objašnjava naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, bez nuklearne energije ne postoje održiva rešenja za povećanje proizvodnje električne struje, a s druge strane, i za očuvanje životne sredine. Ona je najbezbednija, najefikasnija i najeftinija vrsta energije.
Nuklearke u Srbiji
Broj nuklearnih elektrana u svetu, pa i u našem regionu, sve je veći. Sve se više govori o tome da su one neophodne i kod nas, s obzirom na očigledan porast potražnje za električnom energijom u svetu, malo pre smo razgovarali o tome. Na pitanje gde je Srbija danas na tom putu, naš gost odgovara:
"Srbija je izašla iz procesa zone neodlučnosti, ukinula je moratorium. Drugo, Vinča kao najveći nacionalni institut u jugoistočnoj Evropi okuplja kadrove kroz formiranje komisije za nuklearnu energiju. Ona će zapravo da bude zamajac kako akademske, tako i stručno-tehničke saradnje u kooperaciji sa ministarstvom energetike, koje će voditi srpski nuklearni program", objašnjava Dimović.
Prema njegovim rečima, srpski nuklearni program treba da prođe kroz tri faze.
"Prva faza je edukacija stanovništva, zatim vraćanje kadrova koji su u inostranstvu, formiranje novih kadrova kroz doktorske i master studijske programe, koje opet će da vodi institut Vinča. Treća stvar je vezana za legislativu, za pravne okvire, kao i za odabir lokacije i izgradnju nove nuklearne elektrane", zaključuje naš sagovornik.
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kada je reč o prekidu rata u Ukrajini, mislim da je kratak rok za mir i sledeća godina. Do rešenja će doći kada se strane umore od rata, ekonomski iscrpe i shvate da neće doći do maksimalnih ciljeva, izjavio je bivši član Predsedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić. Mirovni sporazum o prekidu rata u Ukrajini koji je američki predsednik Donald Tramp predložio imao je 28, a potom je modifikovan na 19 tačaka. Gostujući u emisiji Sinteza, Ivanić je istakao da ne deli optimizam mnogih da bi rat u Ukrajini mogao da se završi brzo. "Ovde su u pitanju dva plana, jedan koji je odgovarao Rusima, a drugi Ukrajincima. Iz toga mi ne deluje da će se taj spor završiti brzo. Da ostatak Ukrajine ne bude u NATO je neprihvatljivo Evropi, koja je čvrsta pri tom stavu, pa Zelenski nalazi podršku u njoj. Kako spojiti dva isključiva pristupa", zapitao je bivši član Predsedništva BiH. Politička slika Amerike, kao i veliki deo međunarodnog poretka vidno su promenjeni, deset meseci od početka drugog mandata Donalda Trampa. U spoljnoj politici, njegov povratak ojačao je geopolitičke tenzije, od NATO preko Kine, do Bliskog istoka. Kako je do toga došlo? Odgovore na ova pitanja smo tražili od bivšeg člana Predsedništva BiH Mladena Ivanića.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-IZMEĐU SRBIJE I JUGOSLAVIJE (R)
Dokumentarna epizoda Strogo poverljivo analizira ključne političke i istorijske procese koji su, početkom 20. veka, oblikovali položaj Srbije i srpskog naroda. Kroz ratna stradanja, međunarodne sporazume i unutrašnje političke odluke, razmatra se nastanak nove državne zajednice i njene posledice.
dokumentarni
07:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR-MANASTIR KRUPA
Upoznajte Manastir Krupu, najstariju pravoslavnu svetinju u Dalmaciji, podignutu 1317. godine. Iguman Pajsije i otac Efrosin otkrivaju život monaha, suživot Srba i Hrvata, te duhovni mir koji vekovima traje.
Na državnom putu u okolini Bjelovara u Hrvatskoj u sredu se dogodila nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je komad leda s krova kombija probio vetrobransko staklo automobila i povredilo 62-godišnjeg vozača.
Policija u Nišu uhapsila je S. S. (26) iz okoline Žitorađe zbog sumnje da je izvršio krivična dela zlostavljanje i mučenje i protivpravno lišenje slobode.
General-major u penziji Luka Kastratović ocenjuje za Newsmax Balkans da je vraćanje vojnog roka i jačanje Vojske Srbije odgovor na globalnu nestabilnost i pritiske na Srbiju, uz poruku da snažan odbrambeni sistem služi odvraćanju, a ne pripremi za rat.
Narodna banka Srbije (NBS) je produžila primenu mere koja se odnosi na rok za vraćanje efektive bankama od javnog poštanskog operatora i ovlašćenih menjača na još 30 dana, zbog očuvanja stabilnosti menjačkog tržišta i obezbeđivanja kontinuiranog snabdevanja građana efektivnim stranim novcem.
Za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, nazvanom "Svoj na svome", prema poslednjim zvaničnim podacima, stiglo je oko 550.000 prijava građana.
Kakva je bila 2025. u ekonomskom smislu? Kakav je odnos direktnih stranih investicija, ulaganja u infrastrukturu i podrške domaćim privrednicima? Živimo li bolje? Kakav je životni standard socijalno najosetljivijih grupa ljudi, poput penzionera?
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da se nada da će Srbija u narednom periodu moći da kupi bar još pet odsto akcija u Naftnoj industriji Srbije (NIS), jer bi tada imala punu kontrolu nad onim što bude radio većinski vlasnik.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da se tokom ove godine očekuju veliki radovi na izgradnji stanica za beogradski metro i najavio da će prva linija metroa biti završena do 2030. godine.
Sa najnovijim povećanjem penzija, najniži iznos penzije za kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti iznosi 31.092 dinara, a za kategoriju poljoprivrednika 24.443 dinara, izjavio je direktor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Relja Ognjenović.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Predsednik Aleksandar Vučić očekuje da najkasnije do 15. januara stigne prvih 85.000 tona sirove nafte i da 17. ili 18. januara počne da radi Rafinerija, kao i da krene da proizvodi naftne derivate od 25. ili 26 januara.
Komentari (0)