(VIDEO) Prof. Dimović o kolapsu energetskog sistema na Pirinejskom poluostrvu: Došlo je do nestabilnih vremenskih uslova
Nuklerna energija nije nikakav činilac zbog kolapsa energetskog sistema na Pirinejskom poluostrvu, već je reč o nestabilnim vremenskim prilikama. Došlo je do veće proizvodnje iz solarnih elektrana, što je dovelo do nestabilnih oscilatornih promena napona i pada mreže, kaže prof. dr Slavko Dimović.
Profesor Dimović iz Instituta za nuklearne nauke Vinča, u emisiji "Presek", objasnio je zašto je došlo do prekida u napajanju, i zašto je energetski sistem na Pirinejskom poluostrvu doživeo kolaps.
Prekinuto je napajanje za više od četiri miliona domaćinstava i firmi.
"Došlo je do nestabilnih vremenskih uslova. Znamo da je Španija zemlja sa najvećim brojem sunčanih dana. Oni forsiraju primenu alternativnih izvora energije, odnosno solarnih panela. Zapravo, to je zabluda, zato što alternativni izvori energije u svim kalkulacijama mogu do 30 odsto. Oni su u ovom trenutku imali među 86 odsto, čak se govori i čitavih 100 odsto kapaciteta vezano za solarne panele", objašnjava Dimović.
Jedna od teorija koja upućuje na razlog energetskog kolapsa koji je na nekoliko sati ostavio u mraku Španiju i Portugal je da je došlo do nestabilnosti u funkcionisanju solarnog sistema energije. Fizičar Nikola Cvetanović kaže da se našem sistemu ovakva havarija teško može desiti.
Jedan od reaktora u francuskoj nuklearnoj centrali "Golfeš", koja se nalazi na jugu Francuske, automatski je zaustavljen u ponedeljak popodne zbog kvara na elektroenergetskom mrežnom sistemu Iberijskog poluostrva, koji je izazvao prekid električnog napajanja u Španiji i Portugalu.
Prema njegovim rečima, blokaut se dogodio u pola jedan, kada je sunce u zenitu.
"Kod nestabilnih ili ne bazičnih izvora energije, kao što su solarni paneli, usled viška proizvodnje struje dolazi do nestabilnih, haotičnih promena napona i zapravo dolazi do pada na energetskoj mreži", objašnjava naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, bez nuklearne energije ne postoje održiva rešenja za povećanje proizvodnje električne struje, a s druge strane, i za očuvanje životne sredine. Ona je najbezbednija, najefikasnija i najeftinija vrsta energije.
Nuklearke u Srbiji
Broj nuklearnih elektrana u svetu, pa i u našem regionu, sve je veći. Sve se više govori o tome da su one neophodne i kod nas, s obzirom na očigledan porast potražnje za električnom energijom u svetu, malo pre smo razgovarali o tome. Na pitanje gde je Srbija danas na tom putu, naš gost odgovara:
"Srbija je izašla iz procesa zone neodlučnosti, ukinula je moratorium. Drugo, Vinča kao najveći nacionalni institut u jugoistočnoj Evropi okuplja kadrove kroz formiranje komisije za nuklearnu energiju. Ona će zapravo da bude zamajac kako akademske, tako i stručno-tehničke saradnje u kooperaciji sa ministarstvom energetike, koje će voditi srpski nuklearni program", objašnjava Dimović.
Prema njegovim rečima, srpski nuklearni program treba da prođe kroz tri faze.
"Prva faza je edukacija stanovništva, zatim vraćanje kadrova koji su u inostranstvu, formiranje novih kadrova kroz doktorske i master studijske programe, koje opet će da vodi institut Vinča. Treća stvar je vezana za legislativu, za pravne okvire, kao i za odabir lokacije i izgradnju nove nuklearne elektrane", zaključuje naš sagovornik.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. L. (41), M. B. (34) i N. S. (52) iz Užica, kao i P. DŽ. (51), državljanina Crne Gore, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su roditelji dečaka koji je počinio masovno ubistvo u školi "Vladislav Ribnikar" i sama škola obavezani da solidarno isplate 3,1 milion dinara ranjenom učeniku J. D, zbog pretrpljene nematerijalne štete.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je tokom posete manastiru Tumane kod Golupca u braničevskoj eparhiji da će vernici kada bude završena brza saobraćajnica moći da stignu do tog manastira za samo sat i 20 minuta.
Isplata julske penzije korisnicima iz kategorije samostalnih delatnosti koji primanja dobijaju preko tekućih računa počeće 2. avgusta, a onima koji ta primanja dobijaju na kućnim adresama ili na šalterima pošta počeće 4. avgusta, objavio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Broj registrovanih električnih vozila u Srbiji iznosi oko 5.000, rekao je konsultant za elektromobilnost Filip Mitrović i dodao da su glavni putni pravci u Srbiji u dovoljnoj meri već pokriveni elektropunjačima koji su neophodni za korišćenje vozila.
Nemački proizvođač automobila "Folksvagen" saopštio je da je imao štetu od 1,3 milijarde evra u prvoj polovini ove godine zbog američkih carina na uvoz koje je uveo američki predsednik Donald Tramp.
Borba poslodavaca sa nedostatkom niskokvalifikovanog i visokokvalifikovanog kadra je postala svakodnevna. Ugostiteljstvo, građevinski sektor, sektor transporta, medicina, tekstilna i hemijska industrija pate od hronične nestašice zaposlenih. S druge strane, nezaposlenost među mladima je visoka.
Vlasnik firme "Mikroelektronika" Nebojša Matić uspešno je uveo četvorodnevnu radnu nedelju bez smanjenja profita. Ključ, kaže, leži u automatizaciji, dnevnom autputu i postupnom skraćivanju radnog vremena.
Savezna vlada Austrije donela je odluku o učešću Austrije na prvoj Svetskoj izložbi EXPO u regionu Zapadnog Balkana, sa ciljem daljeg jačanja austrijske pozicije u ovom području.
Prosečna majska bruto zarada u Srbiji je iznosila 148.930 dinara, a neto zarada, bez poreza i doprinosa, 107.705 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku.
Komentari (0)