Prema navodima Demostata, minimalna potrošačka korpa ne omogućava izlazak iz oskudice, a još manje ono što je standard u razvijenijim zemljama - da bar pet odsto primanja može da se izdvoji za štednju.
Kakva je situacija u regionu?
U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 procenta mesečnih primanja, u Hrvatskoj 27 odsto, a Crnoj Gori oko 30 procenata, ali su velike razlike i u prosečnoj i minimalnoj zaradi.
Slovencima je prosečna plata 1.570 evra, a minimalna 930, u Hrvatskoj je prosek 1.392 evra, a minimalac 750, dok građani Crne Gore mesečno primaju 1.002 evra, a minimalne zarade kreću se u rasponu od 600 do 800 evra.
Prosečna neto zarada za februar ove godine iznosila je 103.519 dinara, dok je prosečna bruto zarada, sa porezima i doprinosima, iznosila 142.908 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku o neto primanjima za novembar pokazuju da su razlike između pojedinih delatnosti velike, pa programeri čije plate u proseku iznose 300.795 dinara, primaju skoro šest puta više od zaposlenih u uslužnim delatnostima, čiji novembarski prosek je iznosio 52.853.
"Prosečna plata u Srbiji, koja je u januaru iznosila 107.476 dinara konačno je 'pokrila' prosečnu potrošačku korpu vrednu 106.195 dinara, dok je minimalac od 56.672 za 1.587 dinara premašio minimalni paket neophodnih namirnica i usluga", istakao je Demostat.
Sadržaj potrošačke korpe u Srbiji ne prati Evropu
Sadržaj domaće potrošačke korpe, i prosečne - a pogotovu minimalne - odavno ne prati ono što zemlje Evrope i regiona uračunavaju u obavezne i nužne troškove. Poslednji put je njena struktura u Srbiji menjana 2010. godine kada je nešto malo “obogaćena” ali je i dalje daleko od onoga što države iz okruženja uključuju u troškove domaćinstava.
Osim procentualno viših izdataka za obrazovanje, kulturu, odeću i obuću, imaju i stavke poput troškova letovanja, što srpska korpa ne poznaje.
"Visoko učešće hrane u ukupnim izdacima domaćinstava obeležje je niskog standarda", konstatovao je Demostat, navodeći poređenje da u Sjedinjenim Državama ti troškovi čine šest odsto ukupne potrošnje domaćinstva, u Velikoj Britaniji su osam, a u Nemačkoj oko 11 procenata.
Sindikati i sociolozi posebno ukazuju na nelogičnost postojanja "dve računice" - prosečne i minimalne korpe.
Foto: Envato
Iako ni prosečna ne obuhvata sve troškove, minimalna koja je sačinjena na osnovu potrošnje 800.000 najsiromašnijih porodica, ne omogućava izlazak iz oskudice, još manje ono što je standard u razvijenijim zemljama, da bar pet odsto primanja može da se izdvoji za štednju.
Beograd jeftiniji od Njujorka
Prema tabelama portala Numbeo, najveće svetske baze podataka, život četvoročlane porodice u Srbiji mesečno bi trebalo da košta 2.260 evra, što je značajno iznad stvarne prosečne potrošnje.
Demostat ističe da je zanimljivo da se poređenje cena u Beogradu vrši prema Njujorku, pa je Beograd 56,8 odsto jeftiniji od američke metropole a zakup je niži čak za 81 odsto.
Međutim, ono što našu korpu opterećuje je visok udeo troškova ishrane u ukupnoj korpi. Oni su u januaru ove godine iznosili 42.845 dinara ili više od 40,35 odsto mesečnih izdataka prosečne tročlane porodice.
Tako visoko učešće hrane u ukupnim izdacima domaćinstava obeležje je niskog standarda.
Poređenja radi, u SAD ti troškovi čine šest odsto ukupne potrošnje domaćinstva, u Velikoj Britaniji su osam a u Nemačkoj oko 11 procenata.
Sindikati i sociolozi posebno ukazuju na nelogičnost postojanja "dve računice", prosečne i minimalne korpe.
Iako ni prosečna ne obuhvata sve troškove, minimalna koja je sačinjena na osnovu potrošnje 800.000 najsiromašnijih porodica, ne omogućava izlazak iz oskudice, još manje ono što je standard u razvijenijim zemljama, da bar pet odsto primanja može da se izdvoji za štednju.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
21:00
SINTEZA
Trideset pet godina posle ujedinjenja! Kako danas izgleda Nemačka i u kakvom je stanju Evropa koju je decenijama predvodila? Odgovore tražimo od Petra Ćurčića sa Instituta za evropske studije. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-KRALJ MILAN
Tajni sporazumi, izgnanstvo i abdikacija koja je promenila Srbiju. Bio je prvi kralj moderne Srbije – voljen, omražen, ali nikada zaboravljen. Ovog četvrtka otkrivamo skrivene strane života kralja Milana Obrenovića. Istina koju istorija nije želela da čujete.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Ovo je užasan teroristički napad na druga lica i tuđu imovinu, koji je izvršio Vladan A. rođen 1955. godine, izazvavši opštu opasnost, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na vanrednoj konferenciji za medije.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) saopštilo je da je, u saradnji sa Eurodžastom i Europolom, uhapšeno sedam osoba u Beogradu, tri u inostranstvu i tri u Šapcu, za koje se sumnja da su pripadnici kriminalne grupe "Vračarci" i grupe koja tesno sarađuje sa njima.
Broj stranih radnika u Srbiji je čak deset puta veći nego pre deset godina. Najviše ih dolazi iz Azije i Turske. Dolaze da popune prazna mesta u građevini, ugostiteljstvu, transportu... Dok jedni u Srbiji vide priliku za novi početak, drugi upozoravaju da država sve teže nalazi domaće radnike.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je, na svečanoj dodeli rešenja ženama koje će dobiti sredstva po programu podrške za razvoj ženskog preduzetništva na selu u 2025. godini, da je i ono važno za opstanak porodica na selu, te da će u 2026. godini sredstva biti uvećana na milion dinara.
Uredba o ograničavanju marži biće ove nedelje ponovo izmenjena zbog novih pritisaka trgovaca na proizvođače i dobavljače, potvrđeno je Tanjugu u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je prosečan prihod u Srbiji 2024. iznosio 97.705 dinara, dok su izdaci bili 98.165. Prosečno domaćinstvo trošilo je više nego što je zarađivalo. Iako plate u Srbiji nominalno rastu, životni standard i dalje je daleko od evropskog proseka.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je u razgovoru sa Misijom MMF u Beogradu da je srpska ekonomija ostala otporna uprkos globalnim izazovima i da je dalji cilj naše ekonomske politike da se zadrži rast privrede i nizak udeo javnog duga u BDP.
Plenarnim sastankom, koji je održan u Narodnoj banci Srbije, počeli su zvanični razgovori predstavnika Republike Srbije s misijom Međunarodnog monetarnog fonda.
Koliko koštaju zimske gume u Srbiji u 2025? Donosimo pregled cena i objašnjavamo kolika je kazna ako nemate zimske gume po zakonu. Saznajte sve detalje. Prema zakonskim propisima, zimske gume su obavezne od 1. novembra do 1. aprila, ukoliko na putu ima snega, leda ili poledice.
Kako su se sedmorica srpskih pisaca bavila ekonomijom u svojim delima, kako je ekonomija postajala sudbina, a ekonomski fenomeni poprimili formu prirodnih zakona?
Komentari (0)