Prema navodima Demostata, minimalna potrošačka korpa ne omogućava izlazak iz oskudice, a još manje ono što je standard u razvijenijim zemljama - da bar pet odsto primanja može da se izdvoji za štednju.
Kakva je situacija u regionu?
U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 procenta mesečnih primanja, u Hrvatskoj 27 odsto, a Crnoj Gori oko 30 procenata, ali su velike razlike i u prosečnoj i minimalnoj zaradi.
Slovencima je prosečna plata 1.570 evra, a minimalna 930, u Hrvatskoj je prosek 1.392 evra, a minimalac 750, dok građani Crne Gore mesečno primaju 1.002 evra, a minimalne zarade kreću se u rasponu od 600 do 800 evra.
Prosečna neto zarada za februar ove godine iznosila je 103.519 dinara, dok je prosečna bruto zarada, sa porezima i doprinosima, iznosila 142.908 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku o neto primanjima za novembar pokazuju da su razlike između pojedinih delatnosti velike, pa programeri čije plate u proseku iznose 300.795 dinara, primaju skoro šest puta više od zaposlenih u uslužnim delatnostima, čiji novembarski prosek je iznosio 52.853.
"Prosečna plata u Srbiji, koja je u januaru iznosila 107.476 dinara konačno je 'pokrila' prosečnu potrošačku korpu vrednu 106.195 dinara, dok je minimalac od 56.672 za 1.587 dinara premašio minimalni paket neophodnih namirnica i usluga", istakao je Demostat.
Sadržaj potrošačke korpe u Srbiji ne prati Evropu
Sadržaj domaće potrošačke korpe, i prosečne - a pogotovu minimalne - odavno ne prati ono što zemlje Evrope i regiona uračunavaju u obavezne i nužne troškove. Poslednji put je njena struktura u Srbiji menjana 2010. godine kada je nešto malo “obogaćena” ali je i dalje daleko od onoga što države iz okruženja uključuju u troškove domaćinstava.
Osim procentualno viših izdataka za obrazovanje, kulturu, odeću i obuću, imaju i stavke poput troškova letovanja, što srpska korpa ne poznaje.
"Visoko učešće hrane u ukupnim izdacima domaćinstava obeležje je niskog standarda", konstatovao je Demostat, navodeći poređenje da u Sjedinjenim Državama ti troškovi čine šest odsto ukupne potrošnje domaćinstva, u Velikoj Britaniji su osam, a u Nemačkoj oko 11 procenata.
Sindikati i sociolozi posebno ukazuju na nelogičnost postojanja "dve računice" - prosečne i minimalne korpe.
Foto: Envato
Iako ni prosečna ne obuhvata sve troškove, minimalna koja je sačinjena na osnovu potrošnje 800.000 najsiromašnijih porodica, ne omogućava izlazak iz oskudice, još manje ono što je standard u razvijenijim zemljama, da bar pet odsto primanja može da se izdvoji za štednju.
Beograd jeftiniji od Njujorka
Prema tabelama portala Numbeo, najveće svetske baze podataka, život četvoročlane porodice u Srbiji mesečno bi trebalo da košta 2.260 evra, što je značajno iznad stvarne prosečne potrošnje.
Demostat ističe da je zanimljivo da se poređenje cena u Beogradu vrši prema Njujorku, pa je Beograd 56,8 odsto jeftiniji od američke metropole a zakup je niži čak za 81 odsto.
Međutim, ono što našu korpu opterećuje je visok udeo troškova ishrane u ukupnoj korpi. Oni su u januaru ove godine iznosili 42.845 dinara ili više od 40,35 odsto mesečnih izdataka prosečne tročlane porodice.
Tako visoko učešće hrane u ukupnim izdacima domaćinstava obeležje je niskog standarda.
Poređenja radi, u SAD ti troškovi čine šest odsto ukupne potrošnje domaćinstva, u Velikoj Britaniji su osam a u Nemačkoj oko 11 procenata.
Sindikati i sociolozi posebno ukazuju na nelogičnost postojanja "dve računice", prosečne i minimalne korpe.
Iako ni prosečna ne obuhvata sve troškove, minimalna koja je sačinjena na osnovu potrošnje 800.000 najsiromašnijih porodica, ne omogućava izlazak iz oskudice, još manje ono što je standard u razvijenijim zemljama, da bar pet odsto primanja može da se izdvoji za štednju.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Šta je danas književnost u vremenu brzine, ekrana i algoritama? Da li knjiga gubi bitku sa instant sadržajima? I gde su u svemu tome žene pisci, urednice, stvarateljke čiji glas oblikuje naš kulturni pejzaž? Odgovore tražimo od književnice i urednice Književnih novina Gordane Vlajić.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Vanja Filipović, šef misije BiH pri NATO, analizira saradnu sa Alijansom. Nađa Laković, poslanica vladajućeg PES-a i članica Ustavnog odbora govori o izboru sudija Ustavnog suda Crne Gore, a tema su i odnosi Podgorice i Ankare kao i plan da se vrati bezivizni režim za građane Turske. Saša Bogdanović, bivši gradonačelnik skopske opštine Centar i predstavnik srpske komore SIDIS, o makedonsko-srpskom biznis forumu i saradnji između Makedonije i Srbije
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Policija u Vrbasu uhapsila je N. B. (44) iz Subotice osumnjičenog da je provalio u dvorišni stan jednog Vrbašanina i iz njega oduzeo znatnu sumu novca, u domaćoj i stranoj valuti i tri ručna časovnika.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Odron na saobraćajnici u kompleksu kragujevačkog Centra izvrsnosti i dalje je aktivan, a zemljište klizi. Do obrušavanje došlo je u petak, a sutradan je grad izdao saopštenje u kojem piše da je investitoru uručeno rešenje i da je započeta hitna sanacija terena nakon urušavanja.
U Rafineriji nafte Pančevo počinje obustava rada proizvodnih postrojenja usled nedostatka sirove nafte za preradu, nastalog kao posledica sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema NIS, saopštila je kompanija.
Kada će Srbi da odluče: socijalizam ili kapitalizam? Ko nam je više prirastao srcu Rusija ili Amerika? Šta nam u politici i u ekonomiji donosi eventualni razvod sa Moskvom?
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da je stečaj za Naftnu industriju Srbije (NIS), koji se poslednjih dana spominje, loša opcija i da misli da država Srbija to neće dozvoliti, što prema njegovim rečima pokazuje i ponašanje Vlade Srbije i Narodne banke Srbije.
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je 5G mreža dostupna u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a da je u planu da sledeće godine budu pokriveni svi gradovi u Srbiji.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima naftnih kompanija o obezbeđivanju sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta i izjavila da je posebno važna finalizacija Akcionog plana za ublažavanje i otklanjanje posledica poremećaja u snabdevanju naftom.
Kompanije Telekom Srbija i Ekspo 2027 Beograd obeležile su zvanični početak saradnje u okviru priprema za specijalizovanu izložbu Ekspo 2027 Beograd, a Telekom Srbija postao je prvi zvanični sponzor ove međunarodne manifestacije.
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije (PKS) izjavio je da, uprkos pritiscima i izazovima oko sankcija koje pogađaju Naftnu industriju Srbije, ne postoji realna opasnost da Srbija ostane bez naftnih derivata.
Austrijski biznismen Bernd Bergmer, bivši većinski vlasnik platforme Pornhab, zatražio je dozvolu američkog Ministarstva finansija za pregovore o kupovini imovine Lukoila u inostranstvu, potvrdila su Rojtersu dva izvora.
Kompanija Naftna industrija Srbije (NIS) saopštila je da su korporativne kartice funkcionalne i da kompanija nastavlja da ispunjava ugovorne obaveze prema korporativnim klijentima.
Proizvodne i komercijalne aktivnosti Naftne industrije Srbije (NIS) nastavljaju se u prilagođenom formatu uzimajući u obzir spoljna ograničenja, saopštio je Gaspromnjeft.
Komentari (0)