Prema navodima Demostata, minimalna potrošačka korpa ne omogućava izlazak iz oskudice, a još manje ono što je standard u razvijenijim zemljama - da bar pet odsto primanja može da se izdvoji za štednju.
Kakva je situacija u regionu?
U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 procenta mesečnih primanja, u Hrvatskoj 27 odsto, a Crnoj Gori oko 30 procenata, ali su velike razlike i u prosečnoj i minimalnoj zaradi.
Slovencima je prosečna plata 1.570 evra, a minimalna 930, u Hrvatskoj je prosek 1.392 evra, a minimalac 750, dok građani Crne Gore mesečno primaju 1.002 evra, a minimalne zarade kreću se u rasponu od 600 do 800 evra.
Prosečna neto zarada za februar ove godine iznosila je 103.519 dinara, dok je prosečna bruto zarada, sa porezima i doprinosima, iznosila 142.908 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku o neto primanjima za novembar pokazuju da su razlike između pojedinih delatnosti velike, pa programeri čije plate u proseku iznose 300.795 dinara, primaju skoro šest puta više od zaposlenih u uslužnim delatnostima, čiji novembarski prosek je iznosio 52.853.
"Prosečna plata u Srbiji, koja je u januaru iznosila 107.476 dinara konačno je 'pokrila' prosečnu potrošačku korpu vrednu 106.195 dinara, dok je minimalac od 56.672 za 1.587 dinara premašio minimalni paket neophodnih namirnica i usluga", istakao je Demostat.
Sadržaj potrošačke korpe u Srbiji ne prati Evropu
Sadržaj domaće potrošačke korpe, i prosečne - a pogotovu minimalne - odavno ne prati ono što zemlje Evrope i regiona uračunavaju u obavezne i nužne troškove. Poslednji put je njena struktura u Srbiji menjana 2010. godine kada je nešto malo “obogaćena” ali je i dalje daleko od onoga što države iz okruženja uključuju u troškove domaćinstava.
Osim procentualno viših izdataka za obrazovanje, kulturu, odeću i obuću, imaju i stavke poput troškova letovanja, što srpska korpa ne poznaje.
"Visoko učešće hrane u ukupnim izdacima domaćinstava obeležje je niskog standarda", konstatovao je Demostat, navodeći poređenje da u Sjedinjenim Državama ti troškovi čine šest odsto ukupne potrošnje domaćinstva, u Velikoj Britaniji su osam, a u Nemačkoj oko 11 procenata.
Sindikati i sociolozi posebno ukazuju na nelogičnost postojanja "dve računice" - prosečne i minimalne korpe.
Foto: Envato
Iako ni prosečna ne obuhvata sve troškove, minimalna koja je sačinjena na osnovu potrošnje 800.000 najsiromašnijih porodica, ne omogućava izlazak iz oskudice, još manje ono što je standard u razvijenijim zemljama, da bar pet odsto primanja može da se izdvoji za štednju.
Beograd jeftiniji od Njujorka
Prema tabelama portala Numbeo, najveće svetske baze podataka, život četvoročlane porodice u Srbiji mesečno bi trebalo da košta 2.260 evra, što je značajno iznad stvarne prosečne potrošnje.
Demostat ističe da je zanimljivo da se poređenje cena u Beogradu vrši prema Njujorku, pa je Beograd 56,8 odsto jeftiniji od američke metropole a zakup je niži čak za 81 odsto.
Međutim, ono što našu korpu opterećuje je visok udeo troškova ishrane u ukupnoj korpi. Oni su u januaru ove godine iznosili 42.845 dinara ili više od 40,35 odsto mesečnih izdataka prosečne tročlane porodice.
Tako visoko učešće hrane u ukupnim izdacima domaćinstava obeležje je niskog standarda.
Poređenja radi, u SAD ti troškovi čine šest odsto ukupne potrošnje domaćinstva, u Velikoj Britaniji su osam a u Nemačkoj oko 11 procenata.
Sindikati i sociolozi posebno ukazuju na nelogičnost postojanja "dve računice", prosečne i minimalne korpe.
Iako ni prosečna ne obuhvata sve troškove, minimalna koja je sačinjena na osnovu potrošnje 800.000 najsiromašnijih porodica, ne omogućava izlazak iz oskudice, još manje ono što je standard u razvijenijim zemljama, da bar pet odsto primanja može da se izdvoji za štednju.
U emisiji ''Otvori oči'' u petak, 14.11. gledaćete: 1. Da li je štrajk glađu vrsta pritiska ili legitimno sredstvo društveno-političke borbe? 2. Nakon iznenadnog zatvaranja klinike za VTO u Sarajevu i gubitka embriona više od 400 pacijenata, proveravamo jesu li srpski pacijenti bezbedni i kako se mogu zaštitit? 3. Da li je novi selektor Srbije ''položio'' na svojoj prvoj utakmici protiv Engleske? Gost emisije ''Otvori oči'', bivši srpski fudbaler Ivica Iliev. Voditeljka Ivana Majstorović
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-SRPSKA VOJVODINA III DEO (R)
Nastavlja se priča o ideji Srpske Vojvodine. Sredinom XIX veka, u vreme velikih društvenih promena, ideja Srpske Vojvodine ponovo se budi. Nova generacija srpskih političara i intelektualaca pokušava da nastavi borbu započetu 1848. godine – ali sada na drugačiji način. Na čelo tog pokreta staje Svetozar Miletić – vizionar koji veruje da sloboda i ravnopravnost mogu biti ostvarene ne oružjem, već dijalogom i političkom borbom. U složenim odnosima sa mađarskim vlastima, Miletić pokušava da pronađe put do dogovora i da obezbedi prava srpskog naroda u okviru Habzburške monarhije. Njegova politika pokazuje da ideja Srpske Vojvodine nije nestala.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Da li je agresija postala „normalan deo utakmice“, od klupe do tribina? Postoji li kampanja o poštovanju sudija i protivnika, koja zaista može promeniti atmosferu na terenu? Da li je potrebna reforma sportskih pravila, posebno u nižim ligama, gde se incidenti najčešće dešavaju? Za emisiju „Tražim reč” govore Aleksandar Stankovac iz Centra za edukaciju trenera Fudbalskog saveza Beograda, Igor Dejanović direktor Fer-plej lige.
Uprava Kazneno-popravnog zavoda u Nišu udaljila je sa posla službenika G. B. i pokrenula disciplinski postupak zbog sumnje da je počinio težu povredu radne dužnosti, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Da li znate šta, gde i koga sve smete da snimate? Da li policajac ima pravo da vam zabrani slikanje i snimanje u školi, na protestu ili privatnom posedu? Granica između prava javnosti da zna i prava pojedinca na privatnost sve je tanja, a u praksi često nejasna.
Svaki dan u Srbiji više od stotinu ljudi sazna da ima rak. Svake godine gotovo 20.000 izgubi bitku sa ovom bolešću. Iako medicina napreduje, bolest se i dalje otkriva kasno, često tek kada su šanse za izlečenje male.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je rešenjem direktora policije za komandanta Žandarmerije postavljen pukovnik policije Radoslav Repac, dok je dosadašnji komandant Žandarmerije pukovnik policije Saša Kosović postavljen na mesto pomoćnika direktora policije u Direkciji policije.
Srbija prvi put ima projekcije razvoja penzionog sistema za narednih nekoliko decenija. Zahvaljujući saradnji sa Međunarodnom organizacijom GIZ, Ministarstvo finansija je izradilo simulacioni model penzionog sistema Srbije do 2070. godine.
Predsednik Skupštine Beograda Nikola Nikodijević najavio je da uvećanje poreza na imovinu u glavnom gradu sledeće godine "neće biti više od četiri do pet odsto".
Rio Tinto je poručio da ostaje u Srbiji i naveo da je doneo odluku da projekat za eksploataciju litijuma "Jadar" pređe u fazu "Care and Maintenance" (nadzora i održavanja), koja podrazumeva sveobuhvatnu procenu troškova i resursa u okviru projekta.
Srbija je počela sa potpisivanjem formalnih ugovora o učešću na specijalizovanoj međunarodnoj izložbi Ekso 2027 u Beogradu, a prvi ugovor potpisan je sa Slovačkom.
Kompanija Rio Tinto obustavila je svoj litijumski projekat "Jadar" u Srbiji, vredan 2,95 milijarde dolara, prenosi Blumberg, pozivajući se na dokumente u koje je imao uvid.
Posle sedam godina rada, u Bujanovcu je zatvorena fabrika za preradu životinjskih creva Joli natural, takozvana Crevara. Bez posla je ostalo 60 radnika, kojima nije isplaćeno nekoliko zarada.
Generalni direktor Telekoma Srbije Vladimir Lučić izjavio je da kompanija dočekuje 2026. sa snažnom pozicijom nakon ključne akvizicije glavnog konkurenta i istakao da će firma ovu poslovnu godinu završiti sa prihodom od 2,2 milijarde evra.
Građani Srbije se sve češće suočavaju sa problemima kada kupuju proizvode preko platformi za onlajn prodaju kao što su Shein, Temu i AliExpress, istakao je u razgovoru za Newsmax Balkans Dejan Gavrilović iz udruženja za zaštitu potrošača "Efektiva".
Komentari (0)