Prema navodima Demostata, minimalna potrošačka korpa ne omogućava izlazak iz oskudice, a još manje ono što je standard u razvijenijim zemljama - da bar pet odsto primanja može da se izdvoji za štednju.
Kakva je situacija u regionu?
U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 procenta mesečnih primanja, u Hrvatskoj 27 odsto, a Crnoj Gori oko 30 procenata, ali su velike razlike i u prosečnoj i minimalnoj zaradi.
Slovencima je prosečna plata 1.570 evra, a minimalna 930, u Hrvatskoj je prosek 1.392 evra, a minimalac 750, dok građani Crne Gore mesečno primaju 1.002 evra, a minimalne zarade kreću se u rasponu od 600 do 800 evra.
Prosečna neto zarada za februar ove godine iznosila je 103.519 dinara, dok je prosečna bruto zarada, sa porezima i doprinosima, iznosila 142.908 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku o neto primanjima za novembar pokazuju da su razlike između pojedinih delatnosti velike, pa programeri čije plate u proseku iznose 300.795 dinara, primaju skoro šest puta više od zaposlenih u uslužnim delatnostima, čiji novembarski prosek je iznosio 52.853.
"Prosečna plata u Srbiji, koja je u januaru iznosila 107.476 dinara konačno je 'pokrila' prosečnu potrošačku korpu vrednu 106.195 dinara, dok je minimalac od 56.672 za 1.587 dinara premašio minimalni paket neophodnih namirnica i usluga", istakao je Demostat.
Sadržaj potrošačke korpe u Srbiji ne prati Evropu
Sadržaj domaće potrošačke korpe, i prosečne - a pogotovu minimalne - odavno ne prati ono što zemlje Evrope i regiona uračunavaju u obavezne i nužne troškove. Poslednji put je njena struktura u Srbiji menjana 2010. godine kada je nešto malo “obogaćena” ali je i dalje daleko od onoga što države iz okruženja uključuju u troškove domaćinstava.
Osim procentualno viših izdataka za obrazovanje, kulturu, odeću i obuću, imaju i stavke poput troškova letovanja, što srpska korpa ne poznaje.
"Visoko učešće hrane u ukupnim izdacima domaćinstava obeležje je niskog standarda", konstatovao je Demostat, navodeći poređenje da u Sjedinjenim Državama ti troškovi čine šest odsto ukupne potrošnje domaćinstva, u Velikoj Britaniji su osam, a u Nemačkoj oko 11 procenata.
Sindikati i sociolozi posebno ukazuju na nelogičnost postojanja "dve računice" - prosečne i minimalne korpe.
Foto: Envato
Iako ni prosečna ne obuhvata sve troškove, minimalna koja je sačinjena na osnovu potrošnje 800.000 najsiromašnijih porodica, ne omogućava izlazak iz oskudice, još manje ono što je standard u razvijenijim zemljama, da bar pet odsto primanja može da se izdvoji za štednju.
Beograd jeftiniji od Njujorka
Prema tabelama portala Numbeo, najveće svetske baze podataka, život četvoročlane porodice u Srbiji mesečno bi trebalo da košta 2.260 evra, što je značajno iznad stvarne prosečne potrošnje.
Demostat ističe da je zanimljivo da se poređenje cena u Beogradu vrši prema Njujorku, pa je Beograd 56,8 odsto jeftiniji od američke metropole a zakup je niži čak za 81 odsto.
Međutim, ono što našu korpu opterećuje je visok udeo troškova ishrane u ukupnoj korpi. Oni su u januaru ove godine iznosili 42.845 dinara ili više od 40,35 odsto mesečnih izdataka prosečne tročlane porodice.
Tako visoko učešće hrane u ukupnim izdacima domaćinstava obeležje je niskog standarda.
Poređenja radi, u SAD ti troškovi čine šest odsto ukupne potrošnje domaćinstva, u Velikoj Britaniji su osam a u Nemačkoj oko 11 procenata.
Sindikati i sociolozi posebno ukazuju na nelogičnost postojanja "dve računice", prosečne i minimalne korpe.
Iako ni prosečna ne obuhvata sve troškove, minimalna koja je sačinjena na osnovu potrošnje 800.000 najsiromašnijih porodica, ne omogućava izlazak iz oskudice, još manje ono što je standard u razvijenijim zemljama, da bar pet odsto primanja može da se izdvoji za štednju.
Počinju prijave penzionera za besplatnu rehabilitaciju u banjama u Srbiji o trošku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), a oglas će biti otvoren zaključno sa 28. januarom.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu uhapsilo je Č. Đ. zbog sumnje da je kao odgovorna osoba dva udruženja građana zloupotrebio svoj položaj i oštetio Grad Novi Sad, Vojvodinu i Srbiju za skoro 16 miliona dinara.
Istražni sudija Županijskog suda u Splitu odredio je kućni pritvor uz elektronski nadzor 80-godišnjaku koji je prošle sedmice uhvaćen s 11 paketića kokaina.
Niske temperature, sneg i poledica utiču i na automobile, a o tome u kakvom stanju treba da bude oprema vozila, kao i najčešćim greškama koje vozači prave tokom snežnih dana, za Newsmax Balkans govori auto-mehaničar Ivan Pečević.
U Srbiji je prošle godine otkriveno 4.513 komada falsifikovanih novčanica, od čega 2.681 komad falsifikata deviza a 1.832 falsifikata dinara, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Godišnji 56. sastanak Svetskog ekonomskog foruma (WEF), biće održan od 19. do 23. januara u Davosu pod sloganom "Duh dijaloga" i okupiće svetske lidere iz politike, biznisa, civilnog društva i akademske zajednice, s ciljem da kroz dijalog odgovore na ključne globalne izazove.
Mađarski ministar građevinarstva i saobraćaja Janoš Lazar najavio je da će teretni saobraćaj na pruzi Budimpešta–Beograd krenuti 27. februara i izrazio očekivanje da bi i putnički saobraćaj mogao da bude otvoren u periodu između 27. februara i 15. marta.
Telekom Srbija je postigao sporazum o preuzimanju 80 odsto udela u kompaniji Mondo INC doo i time stekao i vlasništvo nad kompanijom Firefly productions doo, kao i vlasništvo nad najsavremenijim filmskim studijima u ovom delu Evrope, objavio je Telekom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Abu Dabiju, gde je prisustvovao svečanom otvaranju Nedelje održivosti 2026, da veruje da će se za dva, tri dana definitivno znati ko će biti kupac ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije
Za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, nazvanom "Svoj na svome", prema poslednjim zvaničnim podacima, stiglo je oko 594.475 prijava građana.
Dok isporuke nafte iz JANAF ponovo počinju, sudbina NIS ulazi u završnu fazu. Zorana Mihajlović poručuje da je ključ u zaštiti državnih interesa i radu rafinerije, dok profesor Veljko Mijušković ocenjuje da je proces složen, ali da Srbija mora jačati kontrolu nad strateškim resursima.
Potrošačke cene u decembru prošle godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 2,7 odsto, dok su u 2025. godini, u odnosu na 2024, potrošačke cene u proseku više za 3,8 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Komentari (0)