(VIDEO) Ekonomista o ulasku Srbije u SEPA zonu: Jeftiniji transferi, brže uplate i veća bezbednost za građane
Srbija je postala 41. članica SEPA (Single Euro Payments Area) zone, što znači da će uskoro platni promet sa državama članicama Evropske unije, kao i sa Švajcarskom i Norveškom, funkcionisati po istim pravilima. Iako nije članica EU, Srbija se približila evropskom ekonomskom prostoru.
O tome šta članstvo u SEPA konkretno donosi za građane i kompanije, u emisiji "Presek" televizije Newsmax Balkans, govorio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dr Veljko Mijušković.
Prema njegovim rečima, ulaskom u SEPA, stvaraju se bolji uslovi za privredu, naročito za mala i srednja preduzeća.
"SEPA zona nudi brojne benefite za privredu naše zemlje, naročito za mala i srednja preduzeća. Ona podrazumeva da su te firme rame uz rame sa onima koje dolaze sa tržišta EU, ali i onima koje posluju sa njima - donoseći jednu vrstu izvesnosti i sigurnosti jer se funkcioniše na unificiran način", rekao je Mijušković.
Za nekoliko dana, tačnije 22. maja, Srbija ulazi u SEPA sistem – evropsku zonu u kojoj se plaćanja u evrima obavljaju brzo, jednostavno i uz minimalne troškove, bilo da šaljete novac iz Srbije u Pariz, Berlin ili Ljubljanu, ili očekujete da vam odatle stigne uplata.
Formirana je radna grupe za podršku SEPA procesu - SEPA Steering Group, a guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković istakla je spremnost Srbije i NBS da pruže podršku ostalim ekonomijama regiona u drugoj fazi projekta priključenja SEPA.
Prema njegovim rečima, SEPA će omogućiti brže plaćanje, eliminisanje posredničkih banaka, povećanu likvidnost i manje troškove transakcija.
"Firme će trošiti manje sredstava na vođenje transakcija, što im otvara prostor za veći obim poslovanja. Pored toga, funkcionišemo po pravilima koja su već standard u EU, što podiže nivo poverenja naših partnera iz inostranstva", objašnjava profesor.
On ističe da su se slična poboljšanja videla i u Hrvatskoj i Sloveniji, koje su članice SEPA još od 2008. i 2016. godine.
Brže doznake, manji troškovi, veća sigurnost za građane
Kada je reč o građanima, profesor Mijušković smatra da će koristi od članstva u SEPA biti još izraženije.
"Mi imamo veliki broj doznaka iz inostranstva. Ranije se čekalo po nekoliko dana da sredstva stignu. Sada će, sa uvođenjem SEPA sistema, standard biti jedan radni dan, a sa opcijom SEPA Instant - čak i nekoliko sekundi", rekao je Mijušković.
Pored ubrzanih doznaka, smanjiće se i troškovi transfera novca, a istovremeno će sistem biti bezbedniji i transparentniji, čime se, kako kaže profesor, "smanjuje mogućnost grešaka i gubitka sredstava".
Zahvaljujući SEPA standardima, građani će moći da vrše finansijska plaćanja unutar Srbije, u evrima, između različitih gradova - poput Užica, Beograda ili Čačka - po istim pravilima kao u zemljama članicama EU.
Priprema za primenu – godinu dana za adaptaciju
Iako je članstvo potvrđeno, SEPA standardi će u Srbiji početi da se primenjuju od maja 2026. godine. Taj period će, prema Mijuškoviću, biti ključan za adaptaciju bankarskog sektora.
"Banke moraju da uvedu IBAN brojeve za evro-račune, prilagode svoja softverska rešenja i usklade se sa klirinskim bankama. To podrazumeva određene troškove, ali se očekuje da će ih nadomestiti povećanim obimom transakcija i dodatnim digitalnim uslugama", ocenjuje profesor.
Kako kaže, ulaskom u SEPA zonu Srbija ispunjava i važne regulatorne preduslove, uključujući usklađivanje sa direktivama DSP2 i DSP3 koje se odnose na sigurnost digitalnih plaćanja i zaštitu korisnika.
"Ovo je važan korak ka punoj integraciji u finansijski sistem EU i značajna vest za celokupno društvo - i za privredu, i za svakog građanina pojedinačno", zaključuje profesor Mijušković.
Gostovanje Veljka Mijuškovića možete pogledati u videu:
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Dogodio se presedan- prvi put od početka rata u Ukrajini, jedna zemlja NATO članica dejstvovala je na kako tvrdi, ruske mete u vazdušnom prostoru Alijanse. Drama u srcu Evrope aktivirala je i član 4 NATO saveza. Da li ovaj incident označava prekretnicu u Evropi i novu fazu u ratu u Ukrajini? Kako postići trajni mir u Evropi i svetu, a kako ga sačuvati na Zapadnom Balkanu gde su za samo dva meseca potpisana čak dva vojna sporazuma i ni u jednom nema Srbije? Za Stav dana večeras govore Marko Lakić, urednik portala lista Politika I Ivan Bošnjak iz Centra za regionalne politike.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Policija u Bačkoj Palanci podnela je zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv devetorice učesnika tuče, kao i više četiri maloletnika. U sukobu su korišćene baklje, Molotovljev koktel i oružje.
Pripadnici MUP u Zrenjaninu, u saradnji sa Službom za suzbijanje kriminala Uprave kriminalističke policije, a po nalogu Višeg i Osnovnog javnog tužilaštva u Zrenjaninu, intenzivnim operativnim radom rasvetlili su krivično delo falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica.
Učenici Prve gimnazije u Nišu "Stevan Sremac" stupili su u bojkot nastave zbog neispunjenog zahteva koji su prošle nedelje uputili v. d. direktorki te obrazovne ustanove Radmili Stoiljković.
Pljuskovi i grmljavine koji se na području Srbije očekuju u četvrtak, 11. septembra izolovano će biti praćeni gradom i jakim ili olujnim vetrom, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
U više beogradskih naselja došlo je do kratkotrajnog poremećaja u isporuci prirodnog gasa zbog čega su ekipe JP "Srbijagas" izašle na teren, a očekivano vreme završetka radova biće poznato kada se otvori radna jama u zoni oštećenog gasovoda.
Brojevi nikad ne lažu - ali umeju da zavaraju. Penzije jesu rasle, i to značajno, ali je rasla i inflacija. Ispod velikih brojki krije se jednostavno pitanje - da li penzineri danas zaista žive bolje?
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo je građevinsku dozvolu za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, potvrđeno je Tanjugu u Ministarstvu finansija.
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Ekonomska mera koju Vlada hoće da sprovede je dobra, ali je pitanje mogu li da nateraju trgovinske kompanije da snize marže na 25 odsto. Vidim da su neki trgovci to uradili, ali odgovor drugih je povećanje cena, izjavio je ekonomista prof. Ljubodrag Savić za Newsmax Balkans.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da su ekonomske mere Vlade Srbije već dale efekte i da se to "čuje i vidi u svakodnevnom kontaktu sa građanima".
Američka tehnološka kompanija Majkrosoft počev od 14. oktobra prestaje da podržava operativni sistem Windows 10, što znači da korisnici više neće dobijati bezbednosne zakrpe, tehničku pomoć niti nove funkcionalnosti, a sistem će funkcionisati, ali uz povećan rizik od sajber pretnji.
Uredbom Vlade Srbije ograničene su marže u maloprodaji i veleprodaji. Marže ne mogu biti veće od 20 odsto, a ovo pravilo važi za velike trgovce. Šta će se desiti sa cenama na pijaci gde preprodavci nude poljoprivredne proizvode po višestruko većoj ceni od one koju plaćaju poljoprivrednicima?
Komentari (0)