(VIDEO) Ekonomista o ulasku Srbije u SEPA zonu: Jeftiniji transferi, brže uplate i veća bezbednost za građane
Srbija je postala 41. članica SEPA (Single Euro Payments Area) zone, što znači da će uskoro platni promet sa državama članicama Evropske unije, kao i sa Švajcarskom i Norveškom, funkcionisati po istim pravilima. Iako nije članica EU, Srbija se približila evropskom ekonomskom prostoru.
O tome šta članstvo u SEPA konkretno donosi za građane i kompanije, u emisiji "Presek" televizije Newsmax Balkans, govorio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dr Veljko Mijušković.
Prema njegovim rečima, ulaskom u SEPA, stvaraju se bolji uslovi za privredu, naročito za mala i srednja preduzeća.
"SEPA zona nudi brojne benefite za privredu naše zemlje, naročito za mala i srednja preduzeća. Ona podrazumeva da su te firme rame uz rame sa onima koje dolaze sa tržišta EU, ali i onima koje posluju sa njima - donoseći jednu vrstu izvesnosti i sigurnosti jer se funkcioniše na unificiran način", rekao je Mijušković.
Za nekoliko dana, tačnije 22. maja, Srbija ulazi u SEPA sistem – evropsku zonu u kojoj se plaćanja u evrima obavljaju brzo, jednostavno i uz minimalne troškove, bilo da šaljete novac iz Srbije u Pariz, Berlin ili Ljubljanu, ili očekujete da vam odatle stigne uplata.
Formirana je radna grupe za podršku SEPA procesu - SEPA Steering Group, a guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković istakla je spremnost Srbije i NBS da pruže podršku ostalim ekonomijama regiona u drugoj fazi projekta priključenja SEPA.
Prema njegovim rečima, SEPA će omogućiti brže plaćanje, eliminisanje posredničkih banaka, povećanu likvidnost i manje troškove transakcija.
"Firme će trošiti manje sredstava na vođenje transakcija, što im otvara prostor za veći obim poslovanja. Pored toga, funkcionišemo po pravilima koja su već standard u EU, što podiže nivo poverenja naših partnera iz inostranstva", objašnjava profesor.
On ističe da su se slična poboljšanja videla i u Hrvatskoj i Sloveniji, koje su članice SEPA još od 2008. i 2016. godine.
Brže doznake, manji troškovi, veća sigurnost za građane
Kada je reč o građanima, profesor Mijušković smatra da će koristi od članstva u SEPA biti još izraženije.
"Mi imamo veliki broj doznaka iz inostranstva. Ranije se čekalo po nekoliko dana da sredstva stignu. Sada će, sa uvođenjem SEPA sistema, standard biti jedan radni dan, a sa opcijom SEPA Instant - čak i nekoliko sekundi", rekao je Mijušković.
Pored ubrzanih doznaka, smanjiće se i troškovi transfera novca, a istovremeno će sistem biti bezbedniji i transparentniji, čime se, kako kaže profesor, "smanjuje mogućnost grešaka i gubitka sredstava".
Zahvaljujući SEPA standardima, građani će moći da vrše finansijska plaćanja unutar Srbije, u evrima, između različitih gradova - poput Užica, Beograda ili Čačka - po istim pravilima kao u zemljama članicama EU.
Priprema za primenu – godinu dana za adaptaciju
Iako je članstvo potvrđeno, SEPA standardi će u Srbiji početi da se primenjuju od maja 2026. godine. Taj period će, prema Mijuškoviću, biti ključan za adaptaciju bankarskog sektora.
"Banke moraju da uvedu IBAN brojeve za evro-račune, prilagode svoja softverska rešenja i usklade se sa klirinskim bankama. To podrazumeva određene troškove, ali se očekuje da će ih nadomestiti povećanim obimom transakcija i dodatnim digitalnim uslugama", ocenjuje profesor.
Kako kaže, ulaskom u SEPA zonu Srbija ispunjava i važne regulatorne preduslove, uključujući usklađivanje sa direktivama DSP2 i DSP3 koje se odnose na sigurnost digitalnih plaćanja i zaštitu korisnika.
"Ovo je važan korak ka punoj integraciji u finansijski sistem EU i značajna vest za celokupno društvo - i za privredu, i za svakog građanina pojedinačno", zaključuje profesor Mijušković.
Gostovanje Veljka Mijuškovića možete pogledati u videu:
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Egiptu Radojka Bogojevića. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Godinu dana je prošlo od tragedije u diskoteci u Kočanima. Doktor Igor Merdžanovski, direktor TOARILUC-a pri Kliničkom centru u Skoplju otkriva kao je izgledalo zbrinjavanje više od 200 povređenih u požaru. U slučaju nuklearne katastrofe ili velike nesreće, skloništa bi trebalo da budu prvo mjesto zaštite za građane. Koliko ih ima u Bosni i Hercegovini, u kakvom su stanju i znaju li građani gdje se nalaze? Mi smo posjetili jedno u Sarajevu. Nezavisni poslanik u Skupštini Crne Gore, doskorašnji potpredsjednik DNP-a Dragan Bojović analizira Sporazum sa Emiratima i sporni zakoni o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezjednost.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Bliski istok u novoj fazi eskalacije. : Izrael pokrenuo kopnenu operaciju na jugu Libana, dok se kao potencijalna nova tačka napetosti pominje Irak. Kriza oko Ormuskog moreuza dodatno potresa globalnu bezbednost. Američka upozorenja o veoma lošoj budućnosti za NATO dolaze u trenutku kada su podele unutar Unije dublje nego ikada. Da li Evropa danas ima snage za jedinstven odgovor ili se stari kontinent nalazi na ivici nove geopolitičke podele? Gosti Stava dana: prof. dr Slobodan Samardžić sa Fakulteta političkih nauka i Mijat Kostić iz Novog trećeg puta.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Na 98. dodeli Oskara u Los Anđelesu za najbolji film proglašeno je ostvarenje "Jedna bitka za drugom" Pola Tomasa Andersona. Majkl B. Džordan i Džesi Bakli osvojili su nagrade za najbolje glavne uloge, dok je film "Grešnici", sa rekordnih 16 nominacija, osvojio više priznanja.
Cene nafte ponovo su u fokusu svetske javnosti, dok tenzije na Bliskom istoku otvaraju pitanje stabilnosti globalnog snabdevanja energentima. Malo je država koje zaista kontrolišu najveće zalihe ovog strateškog resursa, a upravo od njihovih odluka zavise i globalne cene energenata.
Sa povišicom od 12,2 odsto, prosečna penzija za decembar prošle godine, koji je poslednji statistički obrađen, porasla je na 56.834 dinara, a prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), najveći prosek za ovaj mesec imali su starosni penzioneri - 60.915 dinara.
Ministarka rudarstva i energetine Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je revitalizacija hidroelektrane (HE) "Bajina Bašta" završena i da ceo projekat vredi oko 35 miliona evra.
U narednih sedam dana litar benzina koštaće 186 dinara, dok će cena evrodizela biti 208 dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte i to za 20 odsto, a odluka će se primenjivati od 13. marta do 15. aprila, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu finansija.
Obilaskom gradilišta EXPO u Surčinu, završen je trodnevni skup na kojem su predstavnici 138 zemalja upoznati sa narednim planovima razvoja EXPO kompleksa i programskim konceptom izložbe.
U skupštinskoj proceduri je Predlog zakona o trgovačkim praksama, koji bi prvi put trebalo jasnije da uredi odnose između velikih trgovinskih lanaca i njihovih dobavljača. Cilj je da se spreče nepoštene prakse na tržištu – poput pritisaka na proizvođače, skrivenih troškova i nefer uslova poslovanja.
Komentari (0)