(VIDEO) Ekonomista o ulasku Srbije u SEPA zonu: Jeftiniji transferi, brže uplate i veća bezbednost za građane
Srbija je postala 41. članica SEPA (Single Euro Payments Area) zone, što znači da će uskoro platni promet sa državama članicama Evropske unije, kao i sa Švajcarskom i Norveškom, funkcionisati po istim pravilima. Iako nije članica EU, Srbija se približila evropskom ekonomskom prostoru.
O tome šta članstvo u SEPA konkretno donosi za građane i kompanije, u emisiji "Presek" televizije Newsmax Balkans, govorio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dr Veljko Mijušković.
Prema njegovim rečima, ulaskom u SEPA, stvaraju se bolji uslovi za privredu, naročito za mala i srednja preduzeća.
"SEPA zona nudi brojne benefite za privredu naše zemlje, naročito za mala i srednja preduzeća. Ona podrazumeva da su te firme rame uz rame sa onima koje dolaze sa tržišta EU, ali i onima koje posluju sa njima - donoseći jednu vrstu izvesnosti i sigurnosti jer se funkcioniše na unificiran način", rekao je Mijušković.
Za nekoliko dana, tačnije 22. maja, Srbija ulazi u SEPA sistem – evropsku zonu u kojoj se plaćanja u evrima obavljaju brzo, jednostavno i uz minimalne troškove, bilo da šaljete novac iz Srbije u Pariz, Berlin ili Ljubljanu, ili očekujete da vam odatle stigne uplata.
Formirana je radna grupe za podršku SEPA procesu - SEPA Steering Group, a guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković istakla je spremnost Srbije i NBS da pruže podršku ostalim ekonomijama regiona u drugoj fazi projekta priključenja SEPA.
Prema njegovim rečima, SEPA će omogućiti brže plaćanje, eliminisanje posredničkih banaka, povećanu likvidnost i manje troškove transakcija.
"Firme će trošiti manje sredstava na vođenje transakcija, što im otvara prostor za veći obim poslovanja. Pored toga, funkcionišemo po pravilima koja su već standard u EU, što podiže nivo poverenja naših partnera iz inostranstva", objašnjava profesor.
On ističe da su se slična poboljšanja videla i u Hrvatskoj i Sloveniji, koje su članice SEPA još od 2008. i 2016. godine.
Brže doznake, manji troškovi, veća sigurnost za građane
Kada je reč o građanima, profesor Mijušković smatra da će koristi od članstva u SEPA biti još izraženije.
"Mi imamo veliki broj doznaka iz inostranstva. Ranije se čekalo po nekoliko dana da sredstva stignu. Sada će, sa uvođenjem SEPA sistema, standard biti jedan radni dan, a sa opcijom SEPA Instant - čak i nekoliko sekundi", rekao je Mijušković.
Pored ubrzanih doznaka, smanjiće se i troškovi transfera novca, a istovremeno će sistem biti bezbedniji i transparentniji, čime se, kako kaže profesor, "smanjuje mogućnost grešaka i gubitka sredstava".
Zahvaljujući SEPA standardima, građani će moći da vrše finansijska plaćanja unutar Srbije, u evrima, između različitih gradova - poput Užica, Beograda ili Čačka - po istim pravilima kao u zemljama članicama EU.
Priprema za primenu – godinu dana za adaptaciju
Iako je članstvo potvrđeno, SEPA standardi će u Srbiji početi da se primenjuju od maja 2026. godine. Taj period će, prema Mijuškoviću, biti ključan za adaptaciju bankarskog sektora.
"Banke moraju da uvedu IBAN brojeve za evro-račune, prilagode svoja softverska rešenja i usklade se sa klirinskim bankama. To podrazumeva određene troškove, ali se očekuje da će ih nadomestiti povećanim obimom transakcija i dodatnim digitalnim uslugama", ocenjuje profesor.
Kako kaže, ulaskom u SEPA zonu Srbija ispunjava i važne regulatorne preduslove, uključujući usklađivanje sa direktivama DSP2 i DSP3 koje se odnose na sigurnost digitalnih plaćanja i zaštitu korisnika.
"Ovo je važan korak ka punoj integraciji u finansijski sistem EU i značajna vest za celokupno društvo - i za privredu, i za svakog građanina pojedinačno", zaključuje profesor Mijušković.
Gostovanje Veljka Mijuškovića možete pogledati u videu:
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
17:00
STAV REGIONA
"Prepušteni smo sami sebi" - poručuju u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine. Šokirani su posljednjim odlukama Vijeća ministara i Predsjedništva BIH kojim su izostavljeni iz budžeta za 2025. godinu. Dragan Dašić državni sekretar MUP-a CG, o novom zakonu o strancima, koji su problemi detektovani na terenu i šta je sve uradila policija u toku akcije „Stranac“ kojom su pooštrili kontrole. U Severnoj Makedoniji počinje skupštinska rasprava o budžetu za 2026. godinu, koji će iznositi 6,7 milijardi evra - analizira Bojan Stojanoski, poslanik i član Komisije za finansiranje i budžet.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
Vlada Srbije imenovala je ministarku unutrašnje i spoljne trgovine Jagodu Lazarević za komesara Međunarodne specijalizovane izložbe EXPO, koja će se 2027. godine održati u Beogradu.
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju ove godine porasle su za skoro šest odsto. Svi regioni zabeležili su porast prodaje stanova, a najveći, od čak 30 odsto, ostvaren je u regionu Južne i Istočne Srbije. U Nišu su cene stanova skočile za 14 procenata.
Predlogom Zakona o budžetu za 2026. godinu, koji bi uskoro trebalo da se nađe pred poslanicima, predviđeni su ukupni prihodi i primanja od nepunih 2,5 hiljada milijardi dinara. Najveći deo trebalo bi da se obezbedi od svima poznatog PDV, a najveći izdatak predviđen je za plate zaposlenih.
Ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) poslali su zahtev američkom OFAC u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom, objavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i dodala da je država Srbija taj zahtev zvanično podržala.
Irska niskobudžetna avio-kompanija Rajaner saopštila je da će od 12. novembra prihvatati isključivo digitalne bording karte, čime se ukida mogućnost korišćenja odštampanih papira za ukrcavanje.
Zaduženost u Srbiji nastavlja da raste i ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika premašili su 4.100 milijardi dinara samo u septembru. Najviše se uzimaju gotovinski i stambeni krediti, dok ekonomisti upozoravaju da je udeo gotovinskih zajmova prešao 50 odsto, što može predstavljati rizik.
U prvih devet meseci ove godine Zlatibor je bio najposećenija turistička destinacija u Srbiji, kada je na ovoj planini boravilo 341.966 turista, što predstavlja povećanje od 8,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavila je Turistička organizacija Zlatibor.
Prema najnovijoj listi američke agencije Blumberg, najbogatiji čovek na svetu je vlasnik kompanija Tesla, SpaceX i društvene mreže X, Ilon Mask čije se bogatstvo trenutno procenjuje na 449 milijardi dolara (388 milijardi evra).
Veterinarska inspekcija obavila je nadzor u 103 ugostiteljska objekta širom Srbije, među kojima su dominirale picerije i objekti brze hrane. Inspektori su proveravali primenu novih pravila za deklarisanje proizvoda koji sadrže palmino ulje.
Komentari (0)