(VIDEO) Ekonomista o ulasku Srbije u SEPA zonu: Jeftiniji transferi, brže uplate i veća bezbednost za građane
Srbija je postala 41. članica SEPA (Single Euro Payments Area) zone, što znači da će uskoro platni promet sa državama članicama Evropske unije, kao i sa Švajcarskom i Norveškom, funkcionisati po istim pravilima. Iako nije članica EU, Srbija se približila evropskom ekonomskom prostoru.
O tome šta članstvo u SEPA konkretno donosi za građane i kompanije, u emisiji "Presek" televizije Newsmax Balkans, govorio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dr Veljko Mijušković.
Prema njegovim rečima, ulaskom u SEPA, stvaraju se bolji uslovi za privredu, naročito za mala i srednja preduzeća.
"SEPA zona nudi brojne benefite za privredu naše zemlje, naročito za mala i srednja preduzeća. Ona podrazumeva da su te firme rame uz rame sa onima koje dolaze sa tržišta EU, ali i onima koje posluju sa njima - donoseći jednu vrstu izvesnosti i sigurnosti jer se funkcioniše na unificiran način", rekao je Mijušković.
Za nekoliko dana, tačnije 22. maja, Srbija ulazi u SEPA sistem – evropsku zonu u kojoj se plaćanja u evrima obavljaju brzo, jednostavno i uz minimalne troškove, bilo da šaljete novac iz Srbije u Pariz, Berlin ili Ljubljanu, ili očekujete da vam odatle stigne uplata.
Formirana je radna grupe za podršku SEPA procesu - SEPA Steering Group, a guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković istakla je spremnost Srbije i NBS da pruže podršku ostalim ekonomijama regiona u drugoj fazi projekta priključenja SEPA.
Prema njegovim rečima, SEPA će omogućiti brže plaćanje, eliminisanje posredničkih banaka, povećanu likvidnost i manje troškove transakcija.
"Firme će trošiti manje sredstava na vođenje transakcija, što im otvara prostor za veći obim poslovanja. Pored toga, funkcionišemo po pravilima koja su već standard u EU, što podiže nivo poverenja naših partnera iz inostranstva", objašnjava profesor.
On ističe da su se slična poboljšanja videla i u Hrvatskoj i Sloveniji, koje su članice SEPA još od 2008. i 2016. godine.
Brže doznake, manji troškovi, veća sigurnost za građane
Kada je reč o građanima, profesor Mijušković smatra da će koristi od članstva u SEPA biti još izraženije.
"Mi imamo veliki broj doznaka iz inostranstva. Ranije se čekalo po nekoliko dana da sredstva stignu. Sada će, sa uvođenjem SEPA sistema, standard biti jedan radni dan, a sa opcijom SEPA Instant - čak i nekoliko sekundi", rekao je Mijušković.
Pored ubrzanih doznaka, smanjiće se i troškovi transfera novca, a istovremeno će sistem biti bezbedniji i transparentniji, čime se, kako kaže profesor, "smanjuje mogućnost grešaka i gubitka sredstava".
Zahvaljujući SEPA standardima, građani će moći da vrše finansijska plaćanja unutar Srbije, u evrima, između različitih gradova - poput Užica, Beograda ili Čačka - po istim pravilima kao u zemljama članicama EU.
Priprema za primenu – godinu dana za adaptaciju
Iako je članstvo potvrđeno, SEPA standardi će u Srbiji početi da se primenjuju od maja 2026. godine. Taj period će, prema Mijuškoviću, biti ključan za adaptaciju bankarskog sektora.
"Banke moraju da uvedu IBAN brojeve za evro-račune, prilagode svoja softverska rešenja i usklade se sa klirinskim bankama. To podrazumeva određene troškove, ali se očekuje da će ih nadomestiti povećanim obimom transakcija i dodatnim digitalnim uslugama", ocenjuje profesor.
Kako kaže, ulaskom u SEPA zonu Srbija ispunjava i važne regulatorne preduslove, uključujući usklađivanje sa direktivama DSP2 i DSP3 koje se odnose na sigurnost digitalnih plaćanja i zaštitu korisnika.
"Ovo je važan korak ka punoj integraciji u finansijski sistem EU i značajna vest za celokupno društvo - i za privredu, i za svakog građanina pojedinačno", zaključuje profesor Mijušković.
Gostovanje Veljka Mijuškovića možete pogledati u videu:
Da li je napadima Amerike i Izraela na Iran definitivno stavljena tačka pregovore o nuklearnom programu? Objavljen konačan spisak izbornih lista. Da li su predstojeći lokalni izbori ogledalo stanja u društvu i da li su izborne liste dovoljno transparentne? Gosti emsije biće Nebojša Obrknežev i Borislav Antonijević. 23 godine od ubistva prvog demokratski izabranog predsednika Vlade Zorana Đinđića. Kako je izgledao 12. mart 2003., a kako dani pre i posle njega? Gost emisije biće Milan Veruović.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Naftna industrija Srbije saopštila je da je pustila u rad solarnu fotonaponsku elektranu na tlu u Skladištu naftnih derivata Novi Sad očekivane godišnje proizvodnje oko 8,7 gigavat-sata i koja se sastoji od 12.000 solarnih fotonaponskih panela.
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da je došla do informacija da se privredno društvo koje se na društvenoj mreži Fejsbuk oglašava pod imenom Imperial d.o.o. neovlašćeno bavi poslovima davanja kredita, nudeći pozajmice za zaposlene i nezaposlene u iznosu od 1.000 do 50.000 evra
Američki preduzetnik Ilon Mask je drugu godinu zaredom na vrhu liste najbogatijih ljudi na svetu sa imovinom čija se neto vrednost procenjuje na 839 milijardi dolara, što je skoro dva i po puta više od prošlogodišnje 342 milijarde, objavio je Forbs.
Pomoćnik direktora sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić smatra da je administracija Evropske unije tvrdoglava što se tiče sistema ulaska i izlaska na granicama EU, iako je moguće napraviti izuzetak.
U Beogradu je počeo Drugi susret međunarodnih učesnika izložbe EXPO 2027, koji je u glavnom gradu Srbije okupio oko 500 delegata i predstavnika medija iz 138 zemalja sveta.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Komentari (0)