Najveće penzije u Beogradu, najmanje u Malom Crniću: Oko 7,5 odsto penzionera primilo više od 100.000 dinara
U Srbiji je u aprilu bilo 1.657.668 penzionera, što je za 119 više nego u decembru 2024. godine, a za 6.353 više nego u decembru 2023. godine, kada ih je bilo 1.651.315, navodi se u najnovijem broju "Glasa osiguranika", glasila Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Dodaje se da su najveće prosečne penzije u beogradskoj opštini Savski venac - 81.060 dinara, a najmanje u opštini Malo Crniće - 25.855 dinara.
Prema vrsti penzije, najbrojniji su starosni penzioneri kojih je prema podacima za april bilo 1.109.126 i činili su 66,9 procenata ukupnog broja penzionera.
Ministarstvo finansija upozorilo je danas građane, posebno penzionere koji su, kako su naveli, ciljna grupa prevare, da ne uplaćuju nikakav novac u nagradnoj igri koju ministarstvo navodno organizuje sa kompanijom "Gasprom".
Drugi po brojnosti su porodični penzioneri, njih je 322.586, odnosno 19,5 odsto, dok invalidsku penziju prima 225.956 korisnika, odnosno 13,6 procenata.
Prosečna penzija za sve kategorije korisnika u aprilu je iznosila 50.688 dinara.
Iza opštine Savski venac, u kojoj je zabeležen najveći prosek, po visini slede opštine Stari grad sa prosekom od 77.740 dinara i Vračar sa 77.436 dinara.
Opštine sa najnižim penzijama
Na drugoj strani liste gde su opštine sa najnižim prosečnim penzijama, ispred Malog Crnića koje je na začelju su opštine Žabari sa 26.192 dinara i Varvarin gde je prosečna aprilska penzija iznosila 30.693 dinara.
Zanimljivo je da je 124.820 korisnika, odnosno 7,5 procenata, primilo penziju veću od 100.000 dinara.
Najviše penzija se isplaćuje u Beogradu, ukupno 391.858, zatim u Novom Sadu 93.249, i Nišu 84.287, a od beogradskih opština najviše je penzionera u opštini Novi Beograd - 57.383.
Opštine sa najmanje penzionera
Najmanje penzionera ima u opštini Crna Trava, samo 374, zatim u Trgovištu - 872 i u opštini Ražanj u Nišavskom okrugu, u kojoj se isplaćuje 1.228 penzija.
Prosečna starost korisnika penzija svih kategorija koji su to pravo ostvarili u 2023. godini bila je 64 godine i za muškarce i za žene.
Foto: Envato
U invalidsku penziju u 2023. muškarci su u proseku odlazili sa 56, a žene sa 55 godina.
Muškarci i žene iz redova zaposlenih penzionišu se u proseku sa 64 godine, muškarci koji su se bavili samostalnom delatnošću i poljoprivrednici u penziju odlaze sa punih 65 godina, a žene iz obe ove kategorije sa 64 godine.
Posečan radni staž kod muškaraca i žena
Kada je reč o dužini staža, prosečan radni staž muškaraca korisnika starosne penzije u 2023. godini bio je 32 godine, dok su žene u starosnu penziju odlazile u proseku sa 30 godina staža.
Prosečna starost muškaraca korisnika starosne penzije bila je 73 godine, a žena 72 godine, dok je kod invalidskih penzionera prosek bio nešto manji, za muškarce 69, a za žene 68 godina.
Foto: Milena Đorđević
Starosni penzioneri muškarci kojima je u 2023. prestalo pravo zbog smrti u proseku su koristili penziju do svoje 78. a žene do 79. godine.
Prosečan broj godina korišćenja penzije za ove kategorije je 17 godina za muškarce i 21 godina za žene.
U odnosu na deceniju ranije, muškarci su koristili penziju samo jednu godinu duže, a žene tri godine duže.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Da li tehnološka saradnja može da poboljša odnose između Beograda i Londona? Kako veštačka inteligencija oblikuje javnu upravu? Koje se mogućnosti otvaraju sa startapovima? Šta Srbija ima priliku da nauči od nekadašnjeg savetnika Borisa Džonsona i člana Doma lordova Vestminstera? Lord Rejndžer od Nortvuda, predsednik Upravnog odmora Britansko-srpske privredne komore, govori za Stav dana.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
U svetu kriptovaluta od državljana Crne Gore verovatno je najuspešniji Vitalik Buterin osnivač „Ethereum-a“, koji je 2022. dobio crnogorski pasoš. Ne stoji loše u kripto svetu ni crnogorski premijer Milojko Spajić, koji je poznat po zalaganju da Crna Gora postane “kripto raj”. U emisiji „Stav regiona“ Novak Svrkota, analitičar kriptotržišta iz Crne Gore kaže da se u međuvremenu odustalo od ideje o „kripto raju“ u Crnoj Gori? On ističe da su piramidalne prevare u kripto svijetu učestale, a postoji mnogo načina da ih prepoznamo. Kada se nudi sigurna, brza i laka zarada, kako ističe, to je prvi razlog da posumnjamo gdje ulažemo novac. I Crnoj Gori su, kako kaže Svrkota, potrebni zakoni koji će urediti oblast kriptovaluta.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
21:00
SINTEZA
Kako je film od umetnosti postao oružje ideologije? Kako je estetika postala instrument moći? Zašto su vođe postale ikone, a filmovi liturgije političkih ideja? O komunističkoj i fašističkoj propagandi, o Holivudu i filmskoj estetizaciji politike odgovore večeras tražimo od profesora Aleksandra Vranješa.
Srednjoškolci iz Srbije briljirali su na prvoj Međunarodnoj olimpijadi iz sajber bezbednosti održanoj u Singapuru. U konkurenciji više od 130 takmičara iz sveta osvojili su dve zlatne i dve bronzane medalje. Jednu od zlatnih medalja poneo je đak treće godine Tehničke škole u Čačku Jovan Jovanović.
U Gornjem Milanovcu u nedelju je došlo do masovne tuče na svadbenom veselju u jednom hotelu, nakon čega su reagovali i policija i hitna pomoć, a Osnovno javno tužilaštvo naložilo je policiji istragu kako bi se kvalifikovalo eventualno krivično delo.
Policija i BIA, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Smederevu, uhapsili su 11 osoba sa područja Velike Plane i Beograda zbog sumnje da su učestvovali u organizovanoj grupi koja je na teritoriji Francuske i Nemačke širila rasnu i versku mržnju, te počinila niz krivičnih dela.
Suša je ove godine ostavila ozbiljne posledice na njivama, pa je upitno da li će zimnica biti znatno skuplja nego ranije. Profesor na Poljoprivrednim fakultetu u Beogradu Đorđe Moravčević kaže da cena ove godine najviše zavisi od kvaliteta proizvoda na koji su uticali loši vremeski uslovi.
Ako američke sankcije Naftnoj industriji Srbije budu uvedene, pogodiće narod. Iz evropskog i iz američkog ugla to je 'pucanje sebi u koleno' jer Srbiju guraju u naručje' onima kojima navodno ne žele, izjavio je novinar Filip Rodić.
Sa prihodom koji je ove godine premašio 2,2 milijarde evra i ambicioznim planovima za širenje na američko i tržište Istočne Evrope, Telekom Srbija potvrđuje poziciju jednog od najdinamičnijih telekomunikacionih operatera u regionu.
Putnička vozila robne marke "BMW" - modeli X3 i serija 5, kao i Mini model U25 ("Countryman"), koji su prodati u Srbiji, opozvani su zbog rizika od požara.
Elektrodistribucija Srbije saopštila je da će korisnici koji sami očitaju brojilo imati popust od šest odsto počevši od računa za oktobar, ukoliko do 20. u mesecu plate račun.
Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je 28. septembra Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za izdavanje posebne licence kojom se odlaže puna primena sankcija i omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije.
Nekadašnja ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović ocenila je da nije slučajno to što je uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) produženo do 8. oktobra i da misli da bi u tom periodu trebalo da se obavi "određena transakcija" da bi NIS mogao da nastavi da radi.
Zakom o legalizaciji objekata je nova šansa da se reši višedecenijski problem bespravno građenih objekata kojih sada ima 4,8 milioma u Srbiji, ali veoma je kratak i nisam siguram u njegovu efikasnost, rekao je za Stav nedelje profesor ekonomije i investocioni savetnik Nikola Seneši.
Komentari (0)