(VIDEO) Bankarski stručnjak o pozitivnoj oceni MMF: Srbija na putu privrednog rasta, prognoza od tri odsto je projekcija
Bankarski stručnjak Vladimir Vasić u Preseku je rekao da Međunarodni monetarni fond (MMF) pozitivnom ocenom o Srbiji izražava podršku stabilnom putu privrednog rasta, podsećajući da je prognoza rasta BDP do tri osto u ovoj godini ipak projekcija.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je dao pozitivnu ocenu Srbiji, ističući da se zemlja vraća na stabilan put privrednog rasta.
U najnovijem izveštaju, nakon dvonedeljne posete Srbiji, MMF prognozira rast BDP do tri odsto u ovoj godini, uz ubrzanje na četiri do 4,5 odsto naredne godine.
Izveštaj je za Presek komentarisao bankarski stručnjak Vladimir Vasić.
"Pokazatelji koje imamo govore nam da Srbija sa rastom društvenog proizvoda u ovoj godini je tu negde oko tri odsto i to je projekcija. Tih tri odsto treba staviti u kontekst evropskih i svetskih okvira. Statistika kaže da je od 2000. do 2019. prosečan rast svetske ekonomije bio 3,7 odsto. Ove godine je urađena korekcija, planirano je bilo da bude tri odsto. Znači, dešava se usporavanje i u tom globalnom okviru potrebno je posmatrati šta mi to treba da radimo, a da budemo bar bolji od ovog proseka sveta", tumači Vasić.
Printscreen: Newsmax Balkans
On ističe da to jeste izazov za kreatore ekonomske politike u Srbiji.
"Ono što je MMF podvukao jeste da postoji finansijska disciplina, što je možda i najbitnije, taj poreski deo. Postoji likvidnost tržišta, pre svega misli se na kapitalizovane banke, ali uvek ima neko 'ali', koje zapravo kaže 'ovo je pohvala, a šta bi trebali popraviti'. Te strukturne reforme koje se tiču energetike, pre svega, kao i reforme javnih preduzeća. Kada se podvuče crta, morate znati koje javno preduzeće posluje sa nulom, koje je u minusu, a koje je pozitivno. To je izuzetno lako, ali zapravo to je sugestija MMF", naveo je Vasić.
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je dva moguća ekonomska scenarija za Ukrajinu, iz kojih proizilazi da bi rat u ovoj zemlji mogao da se završi krajem sledeće godine ili sredinom 2026.
Srbiju prema prognozi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ove godine očekuje ekonomski rast od skoro četiri odsto na osnovu kontinuiranog povećanja realnih plata, zaposlenosti i javnih investicija.
Prokomentarisao i procenu MMF da može doći do tri odsto rasta ove godine, uz dodatak plus-minus 1,5 odsto.
"To zavisi od mnogih faktora iz okruženja, jer mi smo mala ekonomija. Ograničeni smo na 6,5 miliona stanovnika, a imamo poljoprivredu i neke druge delatnosti, tako da višak moramo negde da izvezemo. Kapacitet našeg izvoza zavisi, između ostalog, iz spremnosti ili potražnje na nekim drugim tržištima. Onda smo mi uslovljeni sa nekih 50-60 odsto izvoza u zemlje EU, pa otuda i naša zavisnost. Moramo da razmišljamo šta to radimo u budućnosti, da uradimo disperziju rizika, a ne da kad su nam dobre vremenske prilike, onda se hvalimo, ali kad malo uspori rast, onda se mora tako i reći", istakao je ekspert.
"Dobro je da se otvaraju fabrike kod nas, 500 ljudi imaće svoju platu. Rekao bih da je bitna i namena te fabrike. Mi, poslednjih desetak, petnaest godina, otvaramo fabrike koje su radno intenzivne. Malo je onih koji su sofisticirane i tu treba malo da poradimo više zato što viši stepen prerade stvara veću vrednost. To znači da su nam potrebni naučnici, potrebno je istraživanje i razvoj, jer to ubrzava ekonomiju", smatra Vasić.
Srbi su narod koji u odlučnim, istorijskim momentima brzo reaguje, te je tako i vojni puč 27. marta 1941. bio veličanstven, ali ne i mudar potez. Najveće žrtve u Drugom svetskom ratu bili su Srbi na kojima su činjeni najmostruozniji ustaški zločini, rekao je u emisiji Sinteza istoričar Predrag Marković. Da li su Englezi finansirali 27. mart 1941? Kako su Srbi od dva zla izabrali oba? Na ova pitanja u emisiji Sinteza odgovara istoričar Predrag Marković.
specijal
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 ( R )
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Diskretni heroji Srbije. Gosti: Nemanja Crnatović, Đorđe Isailović i Jovica Spajić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Srbi su narod koji u odlučnim, istorijskim momentima brzo reaguje, te je tako i vojni puč 27. marta 1941. bio veličanstven, ali ne i mudar potez. Najveće žrtve u Drugom svetskom ratu bili su Srbi na kojima su činjeni najmostruozniji ustaški zločini, rekao je u emisiji Sinteza istoričar Predrag Marković. Da li su Englezi finansirali 27. mart 1941? Kako su Srbi od dva zla izabrali oba? Na ova pitanja u emisiji Sinteza odgovara istoričar Predrag Marković.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DRŽAVA JUŽNIH SLOVENA ( R )
Serijal prati političke, društvene i kulturne događaje koji su oblikovali zajednički život naroda na Balkanu, osvetljavajući ključne ličnosti, sporazume i konflikte koji su obeležili ovaj period. Kroz svedočanstva istoričara, analize događaja i bogate arhivske snimke, Država Južnih Slovena pruža gledaocima dublje razumevanje jugoslovenske ideje, njenog uticaja na generacije i razloga za njen neizbežan kraj. Ovaj serijal poziva publiku da sagleda složene odnose i nasleđe države koja je bila simbol zajedništva, ali i epicentar političkih previranja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. L. (41), M. B. (34) i N. S. (52) iz Užica, kao i P. DŽ. (51), državljanina Crne Gore, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su roditelji dečaka koji je počinio masovno ubistvo u školi "Vladislav Ribnikar" i sama škola obavezani da solidarno isplate 3,1 milion dinara ranjenom učeniku J. D, zbog pretrpljene nematerijalne štete.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je tokom posete manastiru Tumane kod Golupca u braničevskoj eparhiji da će vernici kada bude završena brza saobraćajnica moći da stignu do tog manastira za samo sat i 20 minuta.
Isplata julske penzije korisnicima iz kategorije samostalnih delatnosti koji primanja dobijaju preko tekućih računa počeće 2. avgusta, a onima koji ta primanja dobijaju na kućnim adresama ili na šalterima pošta počeće 4. avgusta, objavio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Broj registrovanih električnih vozila u Srbiji iznosi oko 5.000, rekao je konsultant za elektromobilnost Filip Mitrović i dodao da su glavni putni pravci u Srbiji u dovoljnoj meri već pokriveni elektropunjačima koji su neophodni za korišćenje vozila.
Nemački proizvođač automobila "Folksvagen" saopštio je da je imao štetu od 1,3 milijarde evra u prvoj polovini ove godine zbog američkih carina na uvoz koje je uveo američki predsednik Donald Tramp.
Borba poslodavaca sa nedostatkom niskokvalifikovanog i visokokvalifikovanog kadra je postala svakodnevna. Ugostiteljstvo, građevinski sektor, sektor transporta, medicina, tekstilna i hemijska industrija pate od hronične nestašice zaposlenih. S druge strane, nezaposlenost među mladima je visoka.
Vlasnik firme "Mikroelektronika" Nebojša Matić uspešno je uveo četvorodnevnu radnu nedelju bez smanjenja profita. Ključ, kaže, leži u automatizaciji, dnevnom autputu i postupnom skraćivanju radnog vremena.
Savezna vlada Austrije donela je odluku o učešću Austrije na prvoj Svetskoj izložbi EXPO u regionu Zapadnog Balkana, sa ciljem daljeg jačanja austrijske pozicije u ovom području.
Prosečna majska bruto zarada u Srbiji je iznosila 148.930 dinara, a neto zarada, bez poreza i doprinosa, 107.705 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku.
Komentari (0)