(VIDEO) Cene veće za 4,6 odsto: Građani se zadužuju da premoste mesec, keš kredit najmanje zlo, tvrde stručnjaci
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u junu ove godine, u poređenju sa istim mesecom lani, povećane su za 4,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
U odnosu na maj, junske cene su u proseku više za 0,9 odsto. Građani Srbije se u poslednjim godinama sve više zadužuju. Iako gotovinski krediti imaju primat, uzimanje stambenih kredita je i dalje relativno visoko s obzirom na visoke cene nekretnina.
U Srbiji, život na kredit skoro da nije izuzetak – postaje pravilo. Sve više je gotovinskih i potrošačkih kredita.
Ugostiteljske usluge su u Srbiji u junu ove godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku bile skuplje za 9,2 odsto nego u junu 2024. godine, pokazuju podaci koje je objavio Republički zavod za statistiku (RZS).
Vlada Srbije usvojila je uredbu o prestanku važenja uredbe o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica, kao i izmenjenu uredbu o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba od brašna T-500 kojom se koriguje cena te namirnice, budući da su porasli troškovi proizvodnje, pre svega cene energenata.
Objavljene su nove cene goriva, tako da će od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 187 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 178 dinara.
Gotovo da nema domaćinstva koje makar jednom nije posegnulo za potrošačkim kreditom, dozvoljenim minusom ili kreditnom karticom kako bi premostilo mesec.
Građani poslednjih godina često koriste kredite kako bi obezbedili osnovne troškove života. S obzirom na rastuće cene hrane, energije, stanovanja i drugih neophodnih potreba, mnogi se odluče za gotovinske kredite, dozvoljeni minus ili kreditne kartice kao načine za pokrivanje neplaniranih izdataka.
Printscreen: Newsmax BalkansZoran Grubišić
Od tri zla, prema sudeći kamatama, keš kredit je najmanje.
"Gotovinski krediti su bolji od dozvoljenog minusa, a pogotovo od nedozvoljenog minusa. Na skali proizvoda koje nam nude banke to je ipak povoljnije. Napravite plan otplate kredita na više godina i kamatna stopa je povoljnija. Nemamo jasne statistike zašto ljudi to koriste, sa kojim motivima. Podnesu zahtev, dobiju od banke odobrenje i ne zna se da li je planirana investiciona kupovina na primer frižider i slično ili je planirano letovanje jer se i za to uzimaju gotovinski krediti", rekao je za Newsmax Balkans Zoran Grubišić, dekan Beogradske bankarske akademije.
Iako krediti pružaju trenutnu likvidnost, istovremeno povećavaju finansijski pritisak na dugoročne obaveze.
Printscreen: Newsmax BalkansDušan Uzelac
"Inflacija je ono što muči potrošače. Svedoci smo globalno prisutne inflacije. Tek će je i biti, ne obećavaju globalne prilike da će biti drugačije i s tim u vezi bitno je i lične finansije prilagoditi. Najpraktičniji način je zarađivati više. To možda zvuči arogantno, ali kada matematički posmatrate problem, nešto je iz dana u dan sve skuplje, a vi zarađujete konstantnu količinu novca, kad tad ćete doći u situaciju da za nešto nemate. Tada se ljudi zadužuju", objasnio je za našu televiziju Dušan Uzelac, urednik portala kamatica.com.
Stambeni krediti - jedan od najvećih izazova
Jedan od najvećih izazova za građane jesu stambeni krediti najpre zbog visoke cene nekretnina.
"Budućnost kod finansija i tržišta nekretnina jeste neizvesna. Što se tiče kamatne stope, već ove godine imamo zaštitu od Narodne banke Srbije i ne može ove godine kamatna stopa da bude, bez obzira na kretanje EURIBOR-a, iznad pet odsto. Poslednji samit guvernera Evropske centralne banke najavljuje da bi moglo da dođe do dodatne stabilizacije. Dakle, inflacija ispod ciljane i kamate će ići ispod dva odsto. Neće doći, da odmah završimo s tom pričom, na onaj nivo oko nule", istakao je Grubišić.
Dug stanovništva bankama u junu prema podacima Udruženja banaka Srbije bio je za 1,7 odsto je veći nego u maju.
Među kreditima stanovništvu gotovinski su bili veći 1,9 odsto, potrošački 1,6 odsto, a stambeni 1,3 odsto.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
PORTAL (R)
Američka vlada - kraj blokade i početak novih problema. Da li će Tramp tužiti BBC i okrenuti se i protiv svetskih medija? O mogućem napadu na Venecuelu i stavu Vašingtona prema Ukrajini razgovaramo s Dimitrijem Milićem iz Novog trećeg puta.
specijal
19:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-OD FIĆE DO STOJADINA
Dokumentarni serijal Dekade u novoj epizodi istražuje današnju opsesiju čuvenim Fićom koji je u Titovoj Jugoslaviji postao jedan od najvećih brendova socijalističke države. Od narodnog automobile kojim su mnogočlane porodice putovale na more do automobile koji još uvek povezuje sve jugoslovenske narode, Fića je postao zaštitni znak onih građana koji su verovali da je u pitanju jeftin, a neuništiv auto.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
22:00
STAV DANA (R)
Predsednik Srbije drugi put u Francuskoj ove godine. Vučić i Makron tri sata razgovarali u Parizu. O čemu su pričali i šta su dogovorili? U kojim oblastima će saradnja biti nastavljena, a u kojim uspostavljena? Da li će francuska firma graditi beogradski metro?
Za predsednika Advokatske komore Beograda (AKB) na izborima održanim ovog vikenda izabran je advokat Vladimir Prijović. On je od ukupno četiri kandidata dobio najviše glasova.
Naučnici su identifikovali specifičnu grupu neurona u amigdali koji direktno pokreću anksioznost, a njihova hiperaktivnost povezana je i s razvojem depresije i poremećaja društvenog ponašanja, pokazala je nova studija Instituta za neuronauke u Španiji, objavljena u časopisu "iScience".
Ekonomista Ljubodrag Savić ocenio je da bi za Naftnu industriju Srbije (NIS) najbolje rešenje bilo da ruski vlasnici u što kraćem roku pronađu novog partnera kako bi Srbija mogla da uđe u mirniju fazu.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je predloženi budžet za sledeću godinu namenjen poboljšanju životnog standarda građana i razvoju, odnosno kapitalnim investicijama.
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da je prosečna potrošačka korpa u prvoj polovini 2025. godine bila u potpunosti pokrivena prosečnom zaradom.
Da li trgovinski lanci zatvaraju radnje zbog uredbe o maržama ili je u pitanju nešto drugo? O ovome razgovaramo sa ministarkom unutrašnje i spoljne trgovine Jagodom Lazarević.
"Ako se vodimo ruskim interesima, onda ćemo da alarmiramo sve medije, da okrivimo Zapad i SAD za sve nedaće koje nam se dešavaju. Ako budemo praktični, dobićemo dobru volju od američke kancelarije OFAC", izjavio je stručnjak za energetiku Miodrag Kapor.
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su SAD noćas poslale lošu poruku koja se tiče Naftne industrije Srbije (NIS) i navela nedvosmisleno u odgovoru na zahtev kompanije da žele kompletnu promenu vlasništva ruskih akcionara.
Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) je nakon sprovedene aukcije dodelio licence za 5G mrežu za tri ponuđača i to Telekom Srbija, Jetel i A1 Srbija, koji će za licence platiti po nešto više od 100 miliona evra, a ukupno 300.099.430 evra.
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da se uskoro očekuje odgovor američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) o tome da li će odobriti novu licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS).
Maksimalna maloprodajna cena evrodizela biće viša za tri dinara u narednih sedam dana i litar će koštati 201 dinar, dok će benzin ostati na istom nivou od 182 dinara.
Komentari (0)