(VIDEO) Cene veće za 4,6 odsto: Građani se zadužuju da premoste mesec, keš kredit najmanje zlo, tvrde stručnjaci
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u junu ove godine, u poređenju sa istim mesecom lani, povećane su za 4,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
U odnosu na maj, junske cene su u proseku više za 0,9 odsto. Građani Srbije se u poslednjim godinama sve više zadužuju. Iako gotovinski krediti imaju primat, uzimanje stambenih kredita je i dalje relativno visoko s obzirom na visoke cene nekretnina.
U Srbiji, život na kredit skoro da nije izuzetak – postaje pravilo. Sve više je gotovinskih i potrošačkih kredita.
Ugostiteljske usluge su u Srbiji u junu ove godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku bile skuplje za 9,2 odsto nego u junu 2024. godine, pokazuju podaci koje je objavio Republički zavod za statistiku (RZS).
Vlada Srbije usvojila je uredbu o prestanku važenja uredbe o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica, kao i izmenjenu uredbu o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba od brašna T-500 kojom se koriguje cena te namirnice, budući da su porasli troškovi proizvodnje, pre svega cene energenata.
Objavljene su nove cene goriva, tako da će od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 187 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 178 dinara.
Gotovo da nema domaćinstva koje makar jednom nije posegnulo za potrošačkim kreditom, dozvoljenim minusom ili kreditnom karticom kako bi premostilo mesec.
Građani poslednjih godina često koriste kredite kako bi obezbedili osnovne troškove života. S obzirom na rastuće cene hrane, energije, stanovanja i drugih neophodnih potreba, mnogi se odluče za gotovinske kredite, dozvoljeni minus ili kreditne kartice kao načine za pokrivanje neplaniranih izdataka.
Printscreen: Newsmax BalkansZoran Grubišić
Od tri zla, prema sudeći kamatama, keš kredit je najmanje.
"Gotovinski krediti su bolji od dozvoljenog minusa, a pogotovo od nedozvoljenog minusa. Na skali proizvoda koje nam nude banke to je ipak povoljnije. Napravite plan otplate kredita na više godina i kamatna stopa je povoljnija. Nemamo jasne statistike zašto ljudi to koriste, sa kojim motivima. Podnesu zahtev, dobiju od banke odobrenje i ne zna se da li je planirana investiciona kupovina na primer frižider i slično ili je planirano letovanje jer se i za to uzimaju gotovinski krediti", rekao je za Newsmax Balkans Zoran Grubišić, dekan Beogradske bankarske akademije.
Iako krediti pružaju trenutnu likvidnost, istovremeno povećavaju finansijski pritisak na dugoročne obaveze.
Printscreen: Newsmax BalkansDušan Uzelac
"Inflacija je ono što muči potrošače. Svedoci smo globalno prisutne inflacije. Tek će je i biti, ne obećavaju globalne prilike da će biti drugačije i s tim u vezi bitno je i lične finansije prilagoditi. Najpraktičniji način je zarađivati više. To možda zvuči arogantno, ali kada matematički posmatrate problem, nešto je iz dana u dan sve skuplje, a vi zarađujete konstantnu količinu novca, kad tad ćete doći u situaciju da za nešto nemate. Tada se ljudi zadužuju", objasnio je za našu televiziju Dušan Uzelac, urednik portala kamatica.com.
Stambeni krediti - jedan od najvećih izazova
Jedan od najvećih izazova za građane jesu stambeni krediti najpre zbog visoke cene nekretnina.
"Budućnost kod finansija i tržišta nekretnina jeste neizvesna. Što se tiče kamatne stope, već ove godine imamo zaštitu od Narodne banke Srbije i ne može ove godine kamatna stopa da bude, bez obzira na kretanje EURIBOR-a, iznad pet odsto. Poslednji samit guvernera Evropske centralne banke najavljuje da bi moglo da dođe do dodatne stabilizacije. Dakle, inflacija ispod ciljane i kamate će ići ispod dva odsto. Neće doći, da odmah završimo s tom pričom, na onaj nivo oko nule", istakao je Grubišić.
Dug stanovništva bankama u junu prema podacima Udruženja banaka Srbije bio je za 1,7 odsto je veći nego u maju.
Među kreditima stanovništvu gotovinski su bili veći 1,9 odsto, potrošački 1,6 odsto, a stambeni 1,3 odsto.
Zajednički tekst predsednika Srbije i premijera Albanije objavljen u uglednom nemačkom listu sa predlogom Evropskoj uniji o novoj dinamici i politici proširenja. Gosti emisije u studiju večeras su Marko Matic, direktor Centra za odgovorne medije i Srđan Barac, specijalni savetnik u Ministarstvu za evrointegracije. Četvrti dan napada na Iran koji je otvorio pitanje bezbednosti zemalja američkih saveznika u regionu Bliskog istoka, ali i zemalja u Evropi. Osim sa gostima u beogradskom studiju, situaciju analiziraćemo sa našim kolegama iz Francuske i Amerike- Nikolom Letićem i Antonijem Kovačevićem.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Ko preuzima tržište plina u BiH? Da li će uvoz plina ostati pod državnom kontrolom, pitamo stručnjaka za energetiku Nihada Harbaša. Milan Stefanovski, bezbednosni stručnjak analizira posetu Marka Rutea, generalnog sekretara NATO-a Severnoj Makedoniji. Hoće da li Skoplje treba tražiti pomoć NATO članica za evakuaciju svojih državljana iz zemalja koje su ugrožene zbog sukoba? Mladen Bulatović, predsednik Skupštine Asocijacije menadžera bezbednosti o evakuaciji državljana Crne Gore sa Bliskog istoka, da li treba tražiti pomoć drugih država i hoće li se uključiti nacionalni avio-prevoznik.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li je tišina za pojedine – prepreka koju društvo ne čuje? Koliko su gluve osobe zaista ravnopravne u našem društvu? Sa kakvim se barijerama suočavaju svakog dana – u školi, na poslu, na šalteru? Za emisiju „Tražim reč“ govore, predsednik Saveza gluvih i nagluvih Srbije Mihailo Gordić, ORL specijalista Marija Komadina Vuković i surdolog Ivana Maletić Sekulić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto je za Srbiju važno otvaranje vatikanskih arhiva? Kakva je uloga pape Pija XII u genocidu nad Srbima u NDH? Šta donose novi zbornici Balkanološkog isntituta SANU o odnosima Vatikana i totalitarizma u Jugoslaviji — odgovore tražimo od istoričara Vojislava G. Pavlovića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Treći je dan sukoba Irana i Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. U Libanu je poginulo više od 30 osoba, u Bahreinu je pala prva žrtva, čuju se eksplozije u Dohi, Dubaiju i Abu Dabiju. Širom Izraela oglašene su sirene za uzbunu, nakon što je Iran pokrenuo novi balistički napad.
Četvrti je dan sukoba na Bliskom istoku, otkako su u zajedničkoj akciji Izrael i SAD napale Iran. Kako je saopštila vojska, Izraelsko ratno vazduhoplovstvo pokrenulo je nove vazdušne napade na mete u Iranu i Libanu.
Britanska baza Kraljevskskih vazdušnih snaga u Akrotiriju na Kipru napadnuta je dronom nešto posle ponoći, a u napadu nije bilo žrtava, saopštilo je Ministarstvo obrane Velike Britanije.
Opštinska izborna komisija u Smederevskoj Palanci proglasila je izbornu listu "Studenti Palanke", koja će na predstojeće lokalne izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
U zoni petlje najprometnijeg čvorišta u Beogradu Autokomande u toku su radovi koji će trajati do 24. maja. Zbog radova u ovom delu grada stvaraju se velike gužve, a kolone automobila postale su gotovo svakodnevica.
Hrvatski JANAF naplaćuje naknade za tranzit nafte koje su višestruko veće od evropskih standarda, navodi se u saopštenju mađarske naftne kompanije MOL.
Let avio-prevoznika "Royal jet", koji je trebalo da stigne iz Dubaija u Beograd oko 14.40 časova, je otkazan, navedeno je na sajtu aerodroma "Nikola Tesla".
Član Udruženja proizvođača mleka Šumadije i Pomoravlja Predrag Veljković potvrdio je za FoNet da su poljoprivrednici dobili poziv za sastanak u Vladi Srbije i da će on biti održan u sredu.
Ministar finansija Siniša Mali je rekao da je Srbija od 2018. do 2025. godine ostavila kumulativni rast od 32,8 odsto i da je prosečna zarada u decembru prošle godine iznosila 1.057 evra.
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da se prema projekcijama centralne banke očekuje ubrzanje rasta BDP na 3,5 odsto, a naredne godine na pet odsto.
Cene nafte su zabeležile najveći rast za poslednje četiri godine zbog sukoba na Bliskom istoku nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael napale Iran tokom vikenda.
Važenje vladine Uredbe o ograničenju marži u trgovini na veliko i malo koju je usvojila Vlada Srbije prestaje, a kako su ranije najavili iz resornog Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, do kraja prvog kvartala, dakle do kraja marta, trebalo bi da se usvoje tri ključna zakona.
Uredba o ograničenju marži koju je usvojila Vlada Srbije prestaje da važi u nedelju, a iz Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine najavljuju da će do kraja marta biti usvojena tri ključna zakona za uređenje tržišta.
Približno 337.000 vozila marke BMW širom sveta i 29.000 u Nemačkoj, pet različitih modela, potencijalno je pogođeno rizikom od požara povezanim sa ugradnjom kablova na instrument tabli, saopštila je Nemačka federalna uprava za motorni saobraćaj.
Komentari (0)