Srbija među prvih deset kupaca zlata u svetu: U prvih pet meseci kupljeno 1,7 tona
Srbija je u prvih pet meseci ove godine bila među deset zemalja koje su najviše kupovale zlato za potrebe rezervi, pokazuju novi podaci Svetskog saveta za zlato. Kupljeno je 1,7 tona zlata, te se tako Srbija kotirala u top deset na svetskoj listi.
Izvor: RTS
15.07.2025. 19:44
Foto: Envato
Ono što je takođe zanimljivo jeste da je među 163 države Srbija jedina zemlja koja je od 2011. godine isključivo kupovala zlato.
Broker Branislav Jorgić navodi da rezerve Narodne banke Srbije iznose oko 29 milijardi evra, a u okviru toga ima oko 50 tona zlata, što je oko 4,3 milijarde, piše RTS.
"Rezerve su praktično po strani, ne utiču toliko direktno na ekonomiju, ali indirektno bi moglo da utiče u smislu što Narodna banka Srbije ima pravo preče kupovine zlata koje se kopa i prerađuje u Boru", objasnio je Jorgić.
Rezerve zlata u Srbiji dostigle su više od 50 tona, rekla je guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković i istakla je da je to rekordna cifra koja je u odnosu na kraj jula 2012. godine preko tri puta veća.
Kanadska kompanija Dundee Precious Metals (DPM) saopštila je ove nedelje da je otkrila ležišta zlata i bakra visokog kvaliteta na novim lokalitetima, a u blizini svog projekta "Čoka Rakita", koji se nalazi na teritoriji opštine Žagubica.
Na pitanje zašto zemlje devizne rezerve drže u zlatu, Jorgić ističe da je Srbija trenutno u političkoj i ekonomskoj nestabilnosti i da se zlato u takvim situacijama kupuje kako bi se dobila određena stabilnost i sigurnost u strukturi deviznih rezervi.
"Kod ostalih valuta smo prolazili kroz period inflacije, štampanje para, ono što je isto bitno, to je da zapadne zemlje, ponekad i UN, donose odluke o blokadi deviznih sredstava drugih zemalja", naveo je Jorgić.
Objasnio je da se države odlučuju da kupe zlato koje će povući u svoje rezerve jer tako ono ne može biti blokirano u inostranstvu, piše RTS.
Foto: Envato
"Bitno je napomenuti da se najveći deo zlata koje poseduje Narodna banka nalazi u trezoru, a manja količina se nalazi u Bernu. Još jedan razlog je zaštita od inflacije – smatra se da cena zlata kroz duži vremenski period pokriva i anulira inflaciju", napominje Jorgić.
"Zlato je aktiva u koju investitori beže usled krize"
Finansijski analitičar Vladan Pavlović pojasnio je da se zlato uvek tretira kao vid aktive u koju investitori "beže" kad dođe do neke krize.
"Sada se poklopila kriza na Bliskom istoku i činjenica da dolar slabi zato što je Tramp stvorio veliku dozu neizvesnosti i u takvim situacijama investitori obično preferiraju nešto stabilnije i sigurnije, to je sada bilo zlato", precizira Pavlović.
Kako kaže, talas rasta cena zlata je počeo i pre krize na Bliskom istoku, a ona je samo doprinela da cena ostane visoka.
"I dalje postoji neizvesnost oko trgovinske politike, pitanje je da li će biti dogovora sa EU i to je jedan od razloga zašto se cena sada održava na relativno visokom nivou", napominje Pavlović.
Za i protiv deviznih rezervi u zlatu
Pavlović ističe razliku između monetarnog i investicionog zlata. Monetarno zlato se drži kao vid devizne rezerve, a investiciono se kupuje u nadi da će se ostvariti neka kapitalna dobit ako mu se cena poveća u određenom periodu.
"Zlato se percipira kao vid stabilne aktive preko koje se možete zaštititi od inflacije. Tu je argument uglavnom stabilnost i želja da se očuva vrednost, a monetarno zlato, ono što se nalazi u rezervama, je način da se centralne banke diverzifikuju", objasnio je Pavlović.
Kao protivargument investiranju u monetarno zlato Jorgić ističe da će, ukoliko dođe do smirivanja na političkoj i ekonomskoj sceni u svetu, cena zlata stagnirati ili, čak, pasti.
"Ako dođe do pada cena zlata, onda praktično pada i vrednost vaše imovine. Kroz istoriju, mi imamo kontinuirani rast cene zlata, ali u određenim trenucima, dešavale su se u dužem vremenskom periodu ili stagnacija cene zlata, pa čak i pad", zaključio je Jorgić.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kada je reč o prekidu rata u Ukrajini, mislim da je kratak rok za mir i sledeća godina. Do rešenja će doći kada se strane umore od rata, ekonomski iscrpe i shvate da neće doći do maksimalnih ciljeva, izjavio je bivši član Predsedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić. Mirovni sporazum o prekidu rata u Ukrajini koji je američki predsednik Donald Tramp predložio imao je 28, a potom je modifikovan na 19 tačaka. Gostujući u emisiji Sinteza, Ivanić je istakao da ne deli optimizam mnogih da bi rat u Ukrajini mogao da se završi brzo. "Ovde su u pitanju dva plana, jedan koji je odgovarao Rusima, a drugi Ukrajincima. Iz toga mi ne deluje da će se taj spor završiti brzo. Da ostatak Ukrajine ne bude u NATO je neprihvatljivo Evropi, koja je čvrsta pri tom stavu, pa Zelenski nalazi podršku u njoj. Kako spojiti dva isključiva pristupa", zapitao je bivši član Predsedništva BiH. Politička slika Amerike, kao i veliki deo međunarodnog poretka vidno su promenjeni, deset meseci od početka drugog mandata Donalda Trampa. U spoljnoj politici, njegov povratak ojačao je geopolitičke tenzije, od NATO preko Kine, do Bliskog istoka. Kako je do toga došlo? Odgovore na ova pitanja smo tražili od bivšeg člana Predsedništva BiH Mladena Ivanića.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-IZMEĐU SRBIJE I JUGOSLAVIJE (R)
Dokumentarna epizoda Strogo poverljivo analizira ključne političke i istorijske procese koji su, početkom 20. veka, oblikovali položaj Srbije i srpskog naroda. Kroz ratna stradanja, međunarodne sporazume i unutrašnje političke odluke, razmatra se nastanak nove državne zajednice i njene posledice.
Na državnom putu u okolini Bjelovara u Hrvatskoj u sredu se dogodila nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je komad leda s krova kombija probio vetrobransko staklo automobila i povredilo 62-godišnjeg vozača.
Policija u Nišu uhapsila je S. S. (26) iz okoline Žitorađe zbog sumnje da je izvršio krivična dela zlostavljanje i mučenje i protivpravno lišenje slobode.
General-major u penziji Luka Kastratović ocenjuje za Newsmax Balkans da je vraćanje vojnog roka i jačanje Vojske Srbije odgovor na globalnu nestabilnost i pritiske na Srbiju, uz poruku da snažan odbrambeni sistem služi odvraćanju, a ne pripremi za rat.
Narodna banka Srbije (NBS) je produžila primenu mere koja se odnosi na rok za vraćanje efektive bankama od javnog poštanskog operatora i ovlašćenih menjača na još 30 dana, zbog očuvanja stabilnosti menjačkog tržišta i obezbeđivanja kontinuiranog snabdevanja građana efektivnim stranim novcem.
Za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, nazvanom "Svoj na svome", prema poslednjim zvaničnim podacima, stiglo je oko 550.000 prijava građana.
Kakva je bila 2025. u ekonomskom smislu? Kakav je odnos direktnih stranih investicija, ulaganja u infrastrukturu i podrške domaćim privrednicima? Živimo li bolje? Kakav je životni standard socijalno najosetljivijih grupa ljudi, poput penzionera?
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da se nada da će Srbija u narednom periodu moći da kupi bar još pet odsto akcija u Naftnoj industriji Srbije (NIS), jer bi tada imala punu kontrolu nad onim što bude radio većinski vlasnik.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da se tokom ove godine očekuju veliki radovi na izgradnji stanica za beogradski metro i najavio da će prva linija metroa biti završena do 2030. godine.
Sa najnovijim povećanjem penzija, najniži iznos penzije za kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti iznosi 31.092 dinara, a za kategoriju poljoprivrednika 24.443 dinara, izjavio je direktor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Relja Ognjenović.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Predsednik Aleksandar Vučić očekuje da najkasnije do 15. januara stigne prvih 85.000 tona sirove nafte i da 17. ili 18. januara počne da radi Rafinerija, kao i da krene da proizvodi naftne derivate od 25. ili 26 januara.
Komentari (0)