Porasla proizvodnja sladoleda u EU, Poljska zabeležila skok od čak 29 odsto
Evropska unija proizvela je ukupno 3,3 milijarde litara sladoleda tokom 2024. godine, što predstavlja rast od dva odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je Poljska zabeležila skok za čak 29 odsto, pokazuju objavljeni podaci Evrostata.
Izvor: Tanjug
29.07.2025. 20:53
Foto: Envato
Nemačka je ostala vodeći proizvođač sladoleda u EU sa 607 miliona litara, ispred Francuske 501 milion i Italije 492 miliona litara.
Među pet najvećih proizvođača našli su se još i Španija sa 378 miliona i Poljska sa 298 miliona litara.
Veliki proizvođači sladoleda osim Poljske su, međutim, zabeležili pad proizvodnje na godišnjem nivou.
Zaposleni u zoo-vrtu u Rio de Žaneiru daju sladolede na štapiću medvedima, jaguarima, vukovima i majmunima ne bi li se životinje malo rashladile dok u Brazilu traje talas ekstremnih vrućina.
U Francuskoj, proizvodnja sladoleda je pala za 12 odsto, kao i u Italiji sedam odsto, Španiji šest odsto, a Nemačkoj za jedan odsto.
Francuska glavni izvoznik sladoleda na tržišta van Unije
Ukupni rast proizvodnje u EU ostvaren je zahvaljujući pozitivnim trendovima u većem broju manjih država, među kojima se izdvajaju Belgija uz rast od 35 odsto, Bugarska 19 odsto i Češka 15 odsto.
Što se tiče spoljne trgovine, Francuska je i dalje glavni izvoznik sladoleda na tržišta van Unije sa 55,9 miliona kilograma - što čini 21 odsto ukupnog izvoza.
Slede Italija sa 42,6 miliona kilograma, Holandija 31,9 miliona kilograma, Nemačka 28,2 miliona kilograma i Belgija 27 miliona kilograma, navoidi se na veb stranici Evrostata.
Ukupan izvoz sladoleda iz Evropske unije u ostatak sveta porastao je za simboličnih jedan odsto, dok je uvoz skočio čak za 24 odsto na 69,3 miliona kilograma.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
O čemu će razgovarati predsednici Srbije i Francuske Aleksandar Vučić i Emanuel Makron i zašto je ova poseta značajna za našu zemlju? O skupštinskom glasanju za nove članove Saveta REM-a razgovaramo sa Slobodanom Cvejićem i Rajkom Kapelanom. Naša gošća biće poznata umetnica Jasmin Levi koja je nedavno objavila svoju verziju legendarne pesme "Caruso".
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Da li se Mađarska zaista odmetnula od EU i hoće li predostojeći izbori u toj zemlji biti referendum o pripadnosti Zapadu? Da li Orban gradi novi srednjoevropski blok koji bi osporio dominaciju Brisela? Gosti Stava dana: bivši ambasador u Nemačkoj i Austriji Milovan Božinović i Nikola Vujinović, istraživač studija bezbednosti.
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
Ekipa Hitne pomoći intervenisala je u 4.45. sati u Mirijevu zbog požara u ulici Dušana Radovića gde je zatekla muškarca (45) bez svesti, koji je davao znake života.
Uprava Kazneno-popravnog zavoda u Nišu udaljila je sa posla službenika G. B. i pokrenula disciplinski postupak zbog sumnje da je počinio težu povredu radne dužnosti, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Posle sedam godina rada, u Bujanovcu je zatvorena fabrika za preradu životinjskih creva Joli natural, takozvana Crevara. Bez posla je ostalo 60 radnika, kojima nije isplaćeno nekoliko zarada.
Generalni direktor Telekoma Srbije Vladimir Lučić izjavio je da kompanija dočekuje 2026. sa snažnom pozicijom nakon ključne akvizicije glavnog konkurenta i istakao da će firma ovu poslovnu godinu završiti sa prihodom od 2,2 milijarde evra.
Građani Srbije se sve češće suočavaju sa problemima kada kupuju proizvode preko platformi za onlajn prodaju kao što su Shein, Temu i AliExpress, istakao je u razgovoru za Newsmax Balkans Dejan Gavrilović iz udruženja za zaštitu potrošača "Efektiva".
Vlada Srbije imenovala je ministarku unutrašnje i spoljne trgovine Jagodu Lazarević za komesara Međunarodne specijalizovane izložbe EXPO, koja će se 2027. godine održati u Beogradu.
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju ove godine porasle su za skoro šest odsto. Svi regioni zabeležili su porast prodaje stanova, a najveći, od čak 30 odsto, ostvaren je u regionu Južne i Istočne Srbije. U Nišu su cene stanova skočile za 14 procenata.
Predlogom Zakona o budžetu za 2026. godinu, koji bi uskoro trebalo da se nađe pred poslanicima, predviđeni su ukupni prihodi i primanja od nepunih 2,5 hiljada milijardi dinara. Najveći deo trebalo bi da se obezbedi od svima poznatog PDV, a najveći izdatak predviđen je za plate zaposlenih.
Ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) poslali su zahtev američkom OFAC u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom, objavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i dodala da je država Srbija taj zahtev zvanično podržala.
Irska niskobudžetna avio-kompanija Rajaner saopštila je da će od 12. novembra prihvatati isključivo digitalne bording karte, čime se ukida mogućnost korišćenja odštampanih papira za ukrcavanje.
Zaduženost u Srbiji nastavlja da raste i ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika premašili su 4.100 milijardi dinara samo u septembru. Najviše se uzimaju gotovinski i stambeni krediti, dok ekonomisti upozoravaju da je udeo gotovinskih zajmova prešao 50 odsto, što može predstavljati rizik.
Komentari (0)