Potpisan ugovor za hitnu obnovu 200 kilometara pruga, prioritet deonice s najvećim brojem nesreća
U Vladi Srbije potpisan je Ugovor za hitnu obnovu železničke infrastrukture u Srbiji, kojim je predviđeno zaduživanje kod Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 50 miliona evra.
Dokument su potpisali ministar građevinarstva saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, regionalni direktor EBRD za Zapadni Balkan Mateo Kolanjeli i generalna direktorka "Infrastrukture železnice Srbije" Jelena Tanasković.
Kako je rekao Vesić, potpisani ugovor znači da će se utrošiti dodatnih 50 miliona evra u rehabilitaciju oko 200 kilometara postojećih pruga u Srbiji.
Poslednih godina bez većih ulaganja u pruge
"Koliko je to važno za nas, odnosno za infrastrukturu i generalno za ministarstvo, najbolje pokazuje podatak da mi godišnje rehabilitujemo od svojih sredstava oko 100 kilometara pruga i na to trošimo između 20 i 30 miliona evra. Sada ćemo znači samo kroz ovaj ugovor duplirati broj kilometara pruga koje treba da rekonstruišemo", istakao je on.
Ministar je naveo da u Srbiji ima skoro 3.400 kilometara pruga i da je rekonstrukcija neophodna na mnogim kilometrima.
"Upravo ćemo kroz ovaj projekat rekonstruisati one putne železničke pravce, koji nisu predmet velikih projekata, znači modernizacije i elektrifikacije, a koje su važne, jer kompletna železnička mreža treba da bude rekonstruisana i dovedena u stanje da naprosto može da se koristi", poručio je Vesić.
Foto: AP/Darko Vojinović
Prema njegovim rečima, u poslednih nekoliko godina, posebno sedam ili osam, nije se mnogo ulagalo u održavanje postojeće ne samo železničke već i putne i svake druge infrastrukturne mreže, i zato sada imamo situaciju da nas rekonstrukcije koštaju mnogo više nego da smo redovno održavali mrežu.
"Zato pripremamo moderan zakon o održavanju infrastrukture, kakav postoji u nekim zemljama EU, gde ćemo obavezati svakog upravljača, koliko mora novca iz budžeta da izdvaja za održavanje i snimanje stanja infrastrukture. Na taj način ćemo imati tačan pregled stanja i na vreme moći da ulažemo novac u održavanje, što će značiti manje novca za rekonstrukcije", rekao je ministar građevinarstva saobraćaja i infrastrukture Srbije.
Kako je objasnio, insistiraće se na tome da svako preduzeće odvaja više novca za održavanje infrastrukture, posebno i zbog toga što već ove godine u saobraćaj ulazi i novih 108 kilometara brze pruge, koje je takođe neophodno održavati.
EBRD taj novac svakako namenila Srbiji
Vesić je podsetio i da je novac iz ugovora potpisanog EBRD već bila namenila Srbiji za druge namene, ali da je u oktobru prošle godine u razgovoru sa predstavnicima te banke, koji su, kako je naglasio, razumeli potrebu Srbije i prihvatili da ta sredstva budu preusmerena u hitnu rekonstrukciju postojećih pruga.
"Zahvalan sam EBRD, zahvalan sam infrastrukturi, Ministarstvu finansija i svima koji su dali svoju doprinos da danas dođemo do ovde i da imamo ovih dodatnih 50 miliona evra za rekonstrukciju postojećih pruga", rekao je Vesić.
On je dodao i da će od ovog ugovora korist imati i privreda, jer kako je istakao što su naše pruge bolje, više će se koristiti za kargo saobraćaj koji donosi najveći prihod, a omogućiće i komforniji život ljudima koji žive pokraj pruga, jer će vozovi moći da idu i brže i sigurnije.
Regionalni direktor EBRD za Zapadni Balkan Mateo Kolanjeli rekao je novinarima da je cilj potpisanog ugovora unapređenje, bezbednosti, infrastrukture i železničkog sistema.
Ministar građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе Goran Vesić ocenio je da srpske železnice svoj Dan i veliki jubilej 140 godina postojanja, obeležavaju u zamahu sveobuhvatne modernizacije.
Krađa delova pruge na relaciji Novi Sad - Beograd postala je uobičajena stvar, a osim materijalne štete, prouzrokuje i veća kašnjenja vozova. Putnici se žale da "Soko" voz neretko kasni, pa se sve češće odlučuju za druge vozove jer je vreme putovanja slično.
"Ovo je jedan važan deo našeg rada. Mi smo u međuvremenu imali 16 projekata u Srbiji u vrednosti od jedne milijarde evra i ovaj posao je takođe deo našeg strateškog fokusa. Vrlo je značajno što će realizacija ovog ugovora u velikoj meri uticati na unapređenje transporta roba u železničkom saobraćaju", rekao je Kolanjeli.
On je naglasio i da je za EBRD, pored finansijskog aspekta posla, značajno i unapređenje bezbednosti i uopšte smanjenje svih posledica klimatskih promena sa kojima se u današnje vreme suočavamo.
"Cilj nam je da unapredimo stabilnost sektora i da radimo i da doprinesemo tome da se Srbija približi EU", naglasio je Kolanjeli i dodao da je ovo prvi korak u tom pravcu.
Cilj Projekta rehabilitacije i održavanje pruga, za koji je odobreno zaduživanje kod EBRD za hitnu obnovu železničke infrastrukture Srbije u iznosu do 50 miliona evra, kako je navedeno, održavanje magistralnih i regionalnih pruga, unapređenje kvaliteta železničke infrastrukture i njeno dovođenje u funkcionalno stanje kojim se omogućava bezbedno odvijanje železničkog saobraćaja.
U ciljeve spada i smanjenje rizika od akcidenata, povećanje bezbednosti putničkih i teretnih železničkih usluga, održavanje koloseka, kao i povećanje brzina i propusne moći pruga.
Obnova pruga s najvećim brojem nezgoda
Deonice pruga koje će biti obuhvaćene ovim projektom su u najvećoj meri one na kojima je evidentiran veći broj nezgoda, odnosno iskliznuća kola i to su Ranžirne stanice Beograd "B" i "A" (Resnik i Rakovica), zatim Rasputnice "B", "K" i "K1"(Jajinci), deonica Jajinci-Mala Krsna-Velika Plana, Beograd centar-Pančevo-Vršac, kao i Resnik-Požega-Vrbnica-državna granica, ali i Lapovo-Kraljevo.
Projekat se odnosi i na deonice Ruma-Šabac-Rasputnica Donja Borina-državna granica-(Zvornik Novi), Platičevo-Rasputnica "1"-Rasputnica"3"-Štitar, Smederevo-Mala Krsna, zatim Mala Krsna-Bor-Rasputnica"2"- Vražogrnac, ali i deonice Niš,Crveni Krst-Zaječar-Prahovo -državna granica, Pančevo-Zrenjanin- Kikinda, Subotica-Bogojevo-državna granica,Novi Sad-Odžaci-Bogojevo i Novi Sad, rasputnica Sajlovo-Rimski Šančevi-Orlovat.
Istaknuto je i da će projekat sprovesti "Infrastruktura železnice Srbije".
Koliko je veronauka važna u procesu jačanju moralnih vrednosti kod dece i koliki je značaj mladih veroučitelja koji su uspeli da pronađu put do mladih komunicirajući važne verske sadržaje kroz mreže? Da li veronauka u školama doprinesu razumevanja različitih vera? Za emisiju „Tražim reč“ govore: teolog Nebojša Lazić, veroučitelj Aleksandar Đurđević i sociolog Aleksa Vukašinović. U emisiji ćete videti i na koji način se vera neguje među našim ljudima u dijaspori.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES
Od kreativne zamisli do gotovog proizvoda, preko planiranja, razvoja, testiranja proizvodnje i lansiranja proizvoda – put je dug. Zovemo ga Proces. Danas ćete gledati naš muzički specijal. Počinjemo sa pravljenjem jednog od omiljenih žičanih instrumenata. Pogađate, to je gitara. Ručno rpavljene gitare su jako cenjene zbog finog završnog rada koji često promakne mašinama, a i sami muzičari se udobnije osećaju kada znaju da njihove ruke sviraju ono što je kreacija takođe veštih i talentovanih ruku. Potom, odlazimo u studio i gledamo kako nastaje fina gitarska balada jednog mladog autora. Snimanje na više kanala, hvatanje zvuka mikrofonima, tejkovi i postprodukcija – kompleksan je proces kroz koji nas vodi iskusan audio producent. U poslednjem prilogu gledamo kako se plodovi rada iz prethodnog priloga nasnimavaju na sve popularniji nosač zvuka – a to je vinil. Gledamo kako se zvuk utiskuje na ovaj čvrst materijal, ali pričamo i priču o pločama koje su romantičarski pogled na konzumiranje muzike i koje su decenijama jedne od omiljenih kolekcionarskih predmeta.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Punih 40 godina Kadivka Kaća Vuković (92) živi u Gerontološkom centru u Nišu. Suprotno ustaljenom mišljenju, niti je sama, a još manje usamljena. Nema proslave, rođendana ili godišnjice, na koju je ne pozove neko od brojne dece kojima je bila dadilja. Kažu da je baš Kadivka ta koja ih drži na okupu.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 26. oktobra, u tri časa ujutru. Kazaljke na časovnicima se tada pomeraju za jedan sat unazad.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Evropa, prvi klimatski neutralni kontinent. Zvuči lepo, i najave kažu da je moguće do 2050. godine, ali je put do tog cilja dug i potrebna je ozbiljna transformacija.
U skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji poreskom obvezniku koji uplati veći iznos od propisanog ili porez plati na pogrešan račun, može se na osnovu podnetog zahteva odobriti u celosti ili delimično preknjižavanje više ili pogrešno plaćenog poreza, kao i povraćaj poreza.
Carine koje je američka administracija uvela sredinom godine za najveći broj zemalja širom sveta, u velikoj meri su uticale na međunarodna tržišta, a naročito na svetsku industriju elektronike.
Prosečna neto zarada obračunata za avgust 2025. godine iznosila je 105.590 dinara, što je manje u odnosu na jul, kada su zaposleni u proseku primili platu od 109.071 dinar.
Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež i generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić potpisali su Memorandum o saradnji u oblasti unapređenja informacione i sajber bezbednosti privrednih subjekata u Srbiji.
Direktor kompanije Milbauer, Jozef Milbauer, izjavio je tokom obilaska nove fabrike Milbauer u Staroj Pazovi sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, da će se vratiti da otvori još jedan pogon između dve sadašnja.
Komentari (0)