Potpisan ugovor za hitnu obnovu 200 kilometara pruga, prioritet deonice s najvećim brojem nesreća
U Vladi Srbije potpisan je Ugovor za hitnu obnovu železničke infrastrukture u Srbiji, kojim je predviđeno zaduživanje kod Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 50 miliona evra.
Dokument su potpisali ministar građevinarstva saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, regionalni direktor EBRD za Zapadni Balkan Mateo Kolanjeli i generalna direktorka "Infrastrukture železnice Srbije" Jelena Tanasković.
Kako je rekao Vesić, potpisani ugovor znači da će se utrošiti dodatnih 50 miliona evra u rehabilitaciju oko 200 kilometara postojećih pruga u Srbiji.
Poslednih godina bez većih ulaganja u pruge
"Koliko je to važno za nas, odnosno za infrastrukturu i generalno za ministarstvo, najbolje pokazuje podatak da mi godišnje rehabilitujemo od svojih sredstava oko 100 kilometara pruga i na to trošimo između 20 i 30 miliona evra. Sada ćemo znači samo kroz ovaj ugovor duplirati broj kilometara pruga koje treba da rekonstruišemo", istakao je on.
Ministar je naveo da u Srbiji ima skoro 3.400 kilometara pruga i da je rekonstrukcija neophodna na mnogim kilometrima.
"Upravo ćemo kroz ovaj projekat rekonstruisati one putne železničke pravce, koji nisu predmet velikih projekata, znači modernizacije i elektrifikacije, a koje su važne, jer kompletna železnička mreža treba da bude rekonstruisana i dovedena u stanje da naprosto može da se koristi", poručio je Vesić.
Foto: AP/Darko Vojinović
Prema njegovim rečima, u poslednih nekoliko godina, posebno sedam ili osam, nije se mnogo ulagalo u održavanje postojeće ne samo železničke već i putne i svake druge infrastrukturne mreže, i zato sada imamo situaciju da nas rekonstrukcije koštaju mnogo više nego da smo redovno održavali mrežu.
"Zato pripremamo moderan zakon o održavanju infrastrukture, kakav postoji u nekim zemljama EU, gde ćemo obavezati svakog upravljača, koliko mora novca iz budžeta da izdvaja za održavanje i snimanje stanja infrastrukture. Na taj način ćemo imati tačan pregled stanja i na vreme moći da ulažemo novac u održavanje, što će značiti manje novca za rekonstrukcije", rekao je ministar građevinarstva saobraćaja i infrastrukture Srbije.
Kako je objasnio, insistiraće se na tome da svako preduzeće odvaja više novca za održavanje infrastrukture, posebno i zbog toga što već ove godine u saobraćaj ulazi i novih 108 kilometara brze pruge, koje je takođe neophodno održavati.
EBRD taj novac svakako namenila Srbiji
Vesić je podsetio i da je novac iz ugovora potpisanog EBRD već bila namenila Srbiji za druge namene, ali da je u oktobru prošle godine u razgovoru sa predstavnicima te banke, koji su, kako je naglasio, razumeli potrebu Srbije i prihvatili da ta sredstva budu preusmerena u hitnu rekonstrukciju postojećih pruga.
"Zahvalan sam EBRD, zahvalan sam infrastrukturi, Ministarstvu finansija i svima koji su dali svoju doprinos da danas dođemo do ovde i da imamo ovih dodatnih 50 miliona evra za rekonstrukciju postojećih pruga", rekao je Vesić.
On je dodao i da će od ovog ugovora korist imati i privreda, jer kako je istakao što su naše pruge bolje, više će se koristiti za kargo saobraćaj koji donosi najveći prihod, a omogućiće i komforniji život ljudima koji žive pokraj pruga, jer će vozovi moći da idu i brže i sigurnije.
Regionalni direktor EBRD za Zapadni Balkan Mateo Kolanjeli rekao je novinarima da je cilj potpisanog ugovora unapređenje, bezbednosti, infrastrukture i železničkog sistema.
Ministar građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе Goran Vesić ocenio je da srpske železnice svoj Dan i veliki jubilej 140 godina postojanja, obeležavaju u zamahu sveobuhvatne modernizacije.
Krađa delova pruge na relaciji Novi Sad - Beograd postala je uobičajena stvar, a osim materijalne štete, prouzrokuje i veća kašnjenja vozova. Putnici se žale da "Soko" voz neretko kasni, pa se sve češće odlučuju za druge vozove jer je vreme putovanja slično.
"Ovo je jedan važan deo našeg rada. Mi smo u međuvremenu imali 16 projekata u Srbiji u vrednosti od jedne milijarde evra i ovaj posao je takođe deo našeg strateškog fokusa. Vrlo je značajno što će realizacija ovog ugovora u velikoj meri uticati na unapređenje transporta roba u železničkom saobraćaju", rekao je Kolanjeli.
On je naglasio i da je za EBRD, pored finansijskog aspekta posla, značajno i unapređenje bezbednosti i uopšte smanjenje svih posledica klimatskih promena sa kojima se u današnje vreme suočavamo.
"Cilj nam je da unapredimo stabilnost sektora i da radimo i da doprinesemo tome da se Srbija približi EU", naglasio je Kolanjeli i dodao da je ovo prvi korak u tom pravcu.
Cilj Projekta rehabilitacije i održavanje pruga, za koji je odobreno zaduživanje kod EBRD za hitnu obnovu železničke infrastrukture Srbije u iznosu do 50 miliona evra, kako je navedeno, održavanje magistralnih i regionalnih pruga, unapređenje kvaliteta železničke infrastrukture i njeno dovođenje u funkcionalno stanje kojim se omogućava bezbedno odvijanje železničkog saobraćaja.
U ciljeve spada i smanjenje rizika od akcidenata, povećanje bezbednosti putničkih i teretnih železničkih usluga, održavanje koloseka, kao i povećanje brzina i propusne moći pruga.
Obnova pruga s najvećim brojem nezgoda
Deonice pruga koje će biti obuhvaćene ovim projektom su u najvećoj meri one na kojima je evidentiran veći broj nezgoda, odnosno iskliznuća kola i to su Ranžirne stanice Beograd "B" i "A" (Resnik i Rakovica), zatim Rasputnice "B", "K" i "K1"(Jajinci), deonica Jajinci-Mala Krsna-Velika Plana, Beograd centar-Pančevo-Vršac, kao i Resnik-Požega-Vrbnica-državna granica, ali i Lapovo-Kraljevo.
Projekat se odnosi i na deonice Ruma-Šabac-Rasputnica Donja Borina-državna granica-(Zvornik Novi), Platičevo-Rasputnica "1"-Rasputnica"3"-Štitar, Smederevo-Mala Krsna, zatim Mala Krsna-Bor-Rasputnica"2"- Vražogrnac, ali i deonice Niš,Crveni Krst-Zaječar-Prahovo -državna granica, Pančevo-Zrenjanin- Kikinda, Subotica-Bogojevo-državna granica,Novi Sad-Odžaci-Bogojevo i Novi Sad, rasputnica Sajlovo-Rimski Šančevi-Orlovat.
Istaknuto je i da će projekat sprovesti "Infrastruktura železnice Srbije".
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ČOVEK KOJI JE TITU REKAO NE (R)
Da li je Slobodan Milošević sprečio rehabilitaciju Blagoja Neškovića? Zašto? Šta se zaista krije iza ove složene istorijske priče? Da li su tajne prošlosti uticale na odluke današnjih političara? Saznajte sve ekskluzivne informacije u novoj epizodi dokumentarnog serijala STROGO POVERLJIVO. Naše sagovornice su dr Ena Mirković, istoričarka i Jelena Vasilcin, novinarka.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
07:00
TRAŽIM REČ (R)
Autizam-tema za društvo, ne samo za porodicu. Gosti: Ivana Gegić, oligofrenog i psihoterapeut, Nevena Petrović Jojić, predsednica Upravnog odbora Saveza autizam Srbija, Boris Bjelović, predsednik udruženja Multiart
specijal
08:00
OTVORI OČI
Kolika je cena kraja sukoba u Ukrajini nakon sastanka Vladimira Putina I Donalda Trampa?Da li će generalni štrajk u Izraelu promeniti plan vlade da proširi rat u Pojasu Gaze?Kakva prava imaju novinari na terenu i kako sprečiti napade na medijske ekipe?
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
Koji su najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda u u Srbiji? Šta pokazuje zvanična statistika o broju nastradalih? Koje izmene će nam doneti novi Zakon o bezbednosti saobraćaja? Na ova i druga pitanja odgovore će nam dati u emisiji “Stav nedelje” načelnik Uprave saobraćajne policije, pukovnik Slaviša Lakićević.
Odbojkašice Srbije, dvostruke uzastopne svetske šampionke, počele su odbranu planetarne titule deklasiranjem Ukrajine rezultatom 3:0 (25:21, 25:19 , 25:17).
Radica Blagojević (41) punih pet godina pokazuje da žene mogu sve, pa i da voze kamion. Osim što je dama koja ruši stereotipe, Radica je i žena velikog srca i jedan od pobednika konkursa "Oni su heroji". Za Newsmax Balkans ispričala je kako je to biti žena kamiondžija, humanitarac i heroina godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u svom obraćanju iz Palati Srbija rekao je da će država ograničiti marže koje će uticati na veliko smanjenje cena "gotovo svakog proizvoda".
Selektor košarkaške reprezentacije Srbije Svetislav Pešić odredio je kojiih 12 igrača putuje na Evropsko prvenstvo u Letoniji, Finskoj, Poljskoj i Kipru.
"Dok nisam oboleo od mišićne distrofije, nisam primećivao ljude u invalidskim kolicima i nisam znao sa kakvim problemima se suočavaju“, kaže Branko Jokić, predsednik Udruženja osoba sa invaliditetom "Feniks", čovek koji već dve decenije vodi borbu za dostojniji život osoba sa invaliditetom.
Bilo je neophodno uraditi sistemsku analizu koja podrazumeva celokupan lanac snabdevanja i ona je napravljena, s obzirom na to da su tretirani ne samo maloprodavci nego i veleprodaje i s obzirom na to da će biti dodatnih mera, izjavio je profesor Veljko Mijušković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u svom obraćanju iz Palati Srbija rekao je da će država ograničiti marže koje će uticati na veliko smanjenje cena "gotovo svakog proizvoda".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstaviće u u 11.00 časova, u Palati Srbija novi paket ekonomskih mera za značajno poboljšanje životnog standarda svih građana Srbije, najavljeno je iz Službe za saradnju sa medijima predsednika Republike.
Planirane mere za kontrolu cena, među kojima je i ograničavanje trgovačkih marži na oko 20 odsto za deo osnovnih prehrambenih proizvoda, trebalo bi da budu odgovor države na uporne inflatorne pritiske i rast troškova života.
U oktobru mesecu prošle godine Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula je postupak protiv četiri trgovinska lanca u Srbiji zbog sumnje na kartelsko udruživanje i dogovaranje cena.
Irska niskotarifna avio-kompanija Rajaner pozvala je predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen da hitno reformiše evropski sistem Kontrole vazdušnog saobraćaja i preduzme mere da zaštiti prelete tokom štrajka kontrole letenja.
Prošlo je deset meseci otkako je Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula postupak protiv četiri najveća trgovinska lanca zbog sumnje na kartelsko udruživanje i dogovaranje cena.
Savet Agencije za energetiku Republike Srbije (AERS) dao je saglasnosti na odluke o ceni pristupa sistemu za prenos električne energije i ceni pristupa sistemu za distribuciju električne energije, koje će se primenjivati počev od 1. oktobra 2025. godine.
Komentari (0)