(VIDEO) Država predlaže povećanje minimalca: Sindikati traže više, poslodavci žele da rast bude održiv
Miloš Miljković iz sindikata "Nezavisnost" naglasio je da predloženo povećanja minimalca od 10,1 odsto nije prihvatljivo i da će u pregovorima sa Vladom Srbije tražiti veće, dok Ljiljana Pavlović iz Unija poslodavaca Srbije smatra da rast mora da bude održiv.
Pregovori o redovnom povećanju minimalaca od 1. januara 2026. počinju, a Vlada Srbije je već ranije izašla sa predlogom da to povećanje bude 10,1 odsto. Međutim, tim predlogom nisu zadovoljni ni sindikati ni poslodavci.
S jedne strane, u nekim sindikatima smatraju da bi povećanje minimalca trebalo da bude veće od 10,1 odsto, ali i da bi ostale plate trebalo povećati kako se ne bi naglo povećao broj ljudi na minimalcu.
S druge strane, poslodavci su prema prvim reakcijama prilično suzdržani, a čini se da je predlog Vlade Srbije maksimum do koga su spremni da idu.
O stavovima poslodavaca i sindikata u jutarnjem programu "Otvori oči" govorili su učesnici pregovora Ljiljana Pavlović iz Unije poslodavaca Srbije i Miloš Miljković iz sindikata "Nezavisnost".
Pavlović: Zabrinuti smo za poslodavce koji posluju sa poteškoćama
Pavlović je istakla da u slučaju povećanja minimalca reba razmišljati upravo o onoj kategoriji poslodavaca koja posluju sa izuzetno velikim poteškoćama.
"Svako povećanje minimalne cene rada u takvim privrednim subjektima može da dovede do toga da se oni zatvore, pa samim tim nismo postigli ništa pregovorima o većem iznosu, nego što je to realno održivo. U ovim okolnostima, uz konsultacije sa privredom, mi možemo da kažemo da većina poslodavaca može bez problema da isplati predloženi iznos minimalne cene rada, očekujući, naravno, da će država jedan deo tereta da preuzme na sebe. Ono o čemu brinemo je kategorija poslodavaca koja se nalaze na nekoj granici da li će da ostanu ili će morati da zatvore svoje poslovanje", pojasnila je Pavlović.
Miljković: Sa zaradom treba da se živi, a ne preživljava
Sa druge strane, Miljković je naveo da je sprovedena anketa među zaposlenima pokazala da se izuzetno loše živi, da trenutna primanja, kako prosečne zarade, tako i visina predloženog minimalca, nisu dovoljna za neki dostojanstven život.
Kao primer naveo je odnos cena u Danskoj i Srbiji.
"Došli smo do zaključka da su cene u Danskoj za neke proizvode na nivou kao što su u Srbiji, u većini je to više od 20, 30, 40 do 50 odsto više cene u Danskoj. Ali, ako pogledate da je u Danskoj prosečna zarada 4.000 evra, a kod nas negde oko 920 evra, što znači da bi kod nas ti proizvodi trebalo da budu četiri puta jeftiniji. To je jedan disbalans. Kada se pogleda taj standard kupovne moći, vi sa zaradom koju primite, ne možete u suštini da preživite i ono vam ne omogućava taj dostojanstven život", pojasnio je Miljković.
Na pitanje koji iznos povećanja minimalca bi bio zadovoljavajući, Miljković je naveo da će sindikati najverovatnije tražiti 400 dinara po radnom satu.
"To je negde oko 70.000 dinara kako bi se ušlo u taj standard kupovne moći i kako bismo mi mogli da kažemo da se sa zaradom živi, a ne preživljava", naglasio je naš sagovornik.
Javnost je nedavno potresla vest da je muškarac iz okoline Svrljiga ubio psa, a potom ga bacio u javni bazen u okolini Niša. Slučaj je pokrenuo pitanje odnosa društva prema životinjama, ali i upozorio na neefikasnu kaznenu politiku. Da li će to promeniti izmene Zakona o dobrobiti životinja?
Bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić tokom noći je podvrgnut hitnoj reoperaciji zbog naglog pogoršanja zdravstvenog stanja, izjavio je njegov brat Zoran Vesić.
Kada je pre dvadeset sedam godina, u avgustu 1998, tada nova tehnološka kompanija Nvidia prestavila svoj grafički procesor NV4, bila je to prava revolucija.
Pavlović smatra da je u prirodi sindikata da svakako traži više za zaposlene, međutim, kako je navela, pitanje je da li je to održivo.
"Jedan od scenarija je da će poslodavci povećati cene proizvoda i usluga kako bi prosto taj trošak rada njihovo poslovanje moglo da podnese. Drugi scenario, ukoliko ne budu bili u mogućnosti da povećaju cene svojih proizvoda i usluga, jeste da će na neki način pokušati da smanje broj zaposlenih i time da naprave uštedu u poslovanju. A to nije ono što zapravo jeste ideja rasta minimalne cene rada. Ideja je da se poveća nivo zarada u celoj Srbiji, a mi insistiramo na tome da taj rast bude i održiv", naglasila je Pavlović.
Gostovanje Miloša Miljkovića i Ljiljane Pavlović pogledajte u videu:
"Evropa ipak ukida carine na industrijsku robu iz Amerike, u zamenu za manje carine na izvoz automobila Prestaje li trgovinski rat Brisela i Vašingtona i da li je Evropska unije uopšte više trgovinska sila? Koristi li Tramp vojnu i tehnološku prednost u vođenju carinske politike? Da li će biti rezultata njegove politike i na duže staze Gosti: prof. dr Slobodan Aćimović sa Ekonomskog fakulteta i Filip Rodić, kolumnista Euronews-a"
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako se promenio redosled autoriteta u učionici i gde se izgubilo poštovanje u odnosu roditelja, dece i nastavnika? Koji su najčešći izazovi u toj saradnji i kako ih prevazići? Jesu li nam deca postala bahatija? Za emsiju “Tražim reč” govore: profesor Andreja Pavlović, Gordana Plenić, Udruženje Roditelj, psiholog Jelena Vukičević i učiteljica Zorica Vukajlović.
specijal
04:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
"Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Govorićemo o sveprisutnoj temi – genetskoj manipulaciji i tzv. Dizajnerskim bebama — što već godinama izaziva ogromnu pažnju i polemike. Od istraživanja u Silicijumskoj dolini, gde se bogati okreću stvaranju svojevrsne "genetske elite", do međunarodnih apela da se zabrani menjanje ljudskih embriona, jasno je da nauka sve brže otvara vrata mogućnostima koje donose i nadu i strah. Sagovornik na te teme bio nam je profesor Oliver Stojković. Početku školske godine posvetili smo malo više pažnje. Da li se u školama dovoljno pažnje posvećuje pitanjima bezbednosti đaka? Kada će roditelji osnovaca u Nišu dobiti po 20.000 dinara, kao pomoć na početku nove školske godine. Ovo je prvi put da grad daje takozvane "besplatne udžbenike"."
Staljinove čistke - kada su reči nosile smrtnu opasnost, a glave olako padale. U tom mračnom periodu, jedan mladi radnik iz Kumrovca započinje svoj put ka istoriji. Josip Broz Tito, čovek bez formalnog obrazovanja, ali sa bogatim životnim iskustvom i instinktima koji su ga činili izuzetnim, uspevao je da se snađe u najopasnijim situacijama. Kako su ga prirodne osobine oblikovale i kako je preživeo u vremenu kada je svaka reč mogla da košta života? Ne propustite priču o preživljavanju, snalažljivosti i borbi u doba velikih strahova. Naši sagovornici su prof. dr Branko Nadoveza, naučni savetnik na Institutu za noviju istoriju i dr Stefan Gužvica, istoričar.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Šta se očekuje od evroazijskog samita u Kini? Počela primena novih marži za trgovce. Kakav će to uticaj imati na tržište i budžet Srbije? Na početku školske godine razgovaramo o tome da li srednja škola treba da bude obavezna?
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić rekao je da je penzionisani komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) pukovnik Spasoje Vulević stekao uslove za odlazak u penziju još 23. marta 2024. godine, kada mu je odobren nastavak službe.
Košarkaška reprezentacija Srbije poražena je od reprezentacije Finske u osmini finala na Evropskom prvenstvu u Rigi rezultatom 92:86 i time je završila ovo takmičenje.
Uredbom Vlade Srbije ograničene su marže u maloprodaji i veleprodaji. Marže ne mogu biti veće od 20 odsto, a ovo pravilo važi za velike trgovce. Šta će se desiti sa cenama na pijaci gde preprodavci nude poljoprivredne proizvode po višestruko većoj ceni od one koju plaćaju poljoprivrednicima?
Svako od nas je bio barem jednom izmanipulisan u prodavnici. Uzrok tome može biti i "šanterisanje", odnosno način izlaganja proizvoda na rafovima. Osim što proizvode namerno mogu postavljati na vrh ili dno rafova, trgovci ih mogu i čuvati u magacinu dok ne isteknu popusti.
Više od 800.000 posetilaca nacionalnog paviljona Srbije imalo je priliku da se na Svetskoj izložbi EXPO 2025 Osaka, upozna sa bogatim sadržajem koji je naša zemlja predstavila, a ova brojka je potvrda velikog interesovanja međunarodne publike za paviljon, ali i kvalitetnog i zanimljivog programa.
Javno komunalno preduzeće (JKP) "Beogradske elektrane" uputilo je Sekretarijatu za energetiku zahtev za odobravanje novih cena toplotne energije za nastupajuću grejnu sezonu 2025/2026.
U saradnji sa Centrom Inkluzivna Srbija i Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, ALTA banka organizovala je humanitarnu akciju pod nazivom "Za grad koji se voli", povodom otvaranja svoje prve poslovnice u Šapcu.
Maksimalna maloprodajna cena evrodizela u narednih sedam dana iznosiće 194 dinara po litru, što je za dinar više nego sada, dok će cena benzina BMB 95 iznositi 181 dinar po litru, što je za dva dinara više u odnosu na sada, objavljeno je na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.
Kompanija Delez Srbija saopštila je da, "prema njihovim trenutnim procenama", novi propisi Vlade Srbije imaju negativan uticaj i zahtevaju značajna prilagođavanja za čitav maloprodajni sektor, dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručuje da se gleda da se zaštite i trgovci i na malo i na veliko.
Minimalna zarada i njena kupovna moć noćna su mora porodičnih budžeta u Srbiji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. U prethodnih pet godina u svim državama regiona značajno su skočili minimalci, ali i dalje je to iznos daleko od onoga što sindikati smatraju dovoljnim za dostojanstven život.
Komentari (0)