(VIDEO) Država predlaže povećanje minimalca: Sindikati traže više, poslodavci žele da rast bude održiv
Miloš Miljković iz sindikata "Nezavisnost" naglasio je da predloženo povećanja minimalca od 10,1 odsto nije prihvatljivo i da će u pregovorima sa Vladom Srbije tražiti veće, dok Ljiljana Pavlović iz Unija poslodavaca Srbije smatra da rast mora da bude održiv.
Pregovori o redovnom povećanju minimalaca od 1. januara 2026. počinju, a Vlada Srbije je već ranije izašla sa predlogom da to povećanje bude 10,1 odsto. Međutim, tim predlogom nisu zadovoljni ni sindikati ni poslodavci.
S jedne strane, u nekim sindikatima smatraju da bi povećanje minimalca trebalo da bude veće od 10,1 odsto, ali i da bi ostale plate trebalo povećati kako se ne bi naglo povećao broj ljudi na minimalcu.
S druge strane, poslodavci su prema prvim reakcijama prilično suzdržani, a čini se da je predlog Vlade Srbije maksimum do koga su spremni da idu.
O stavovima poslodavaca i sindikata u jutarnjem programu "Otvori oči" govorili su učesnici pregovora Ljiljana Pavlović iz Unije poslodavaca Srbije i Miloš Miljković iz sindikata "Nezavisnost".
Pavlović: Zabrinuti smo za poslodavce koji posluju sa poteškoćama
Pavlović je istakla da u slučaju povećanja minimalca reba razmišljati upravo o onoj kategoriji poslodavaca koja posluju sa izuzetno velikim poteškoćama.
"Svako povećanje minimalne cene rada u takvim privrednim subjektima može da dovede do toga da se oni zatvore, pa samim tim nismo postigli ništa pregovorima o većem iznosu, nego što je to realno održivo. U ovim okolnostima, uz konsultacije sa privredom, mi možemo da kažemo da većina poslodavaca može bez problema da isplati predloženi iznos minimalne cene rada, očekujući, naravno, da će država jedan deo tereta da preuzme na sebe. Ono o čemu brinemo je kategorija poslodavaca koja se nalaze na nekoj granici da li će da ostanu ili će morati da zatvore svoje poslovanje", pojasnila je Pavlović.
Miljković: Sa zaradom treba da se živi, a ne preživljava
Sa druge strane, Miljković je naveo da je sprovedena anketa među zaposlenima pokazala da se izuzetno loše živi, da trenutna primanja, kako prosečne zarade, tako i visina predloženog minimalca, nisu dovoljna za neki dostojanstven život.
Kao primer naveo je odnos cena u Danskoj i Srbiji.
"Došli smo do zaključka da su cene u Danskoj za neke proizvode na nivou kao što su u Srbiji, u većini je to više od 20, 30, 40 do 50 odsto više cene u Danskoj. Ali, ako pogledate da je u Danskoj prosečna zarada 4.000 evra, a kod nas negde oko 920 evra, što znači da bi kod nas ti proizvodi trebalo da budu četiri puta jeftiniji. To je jedan disbalans. Kada se pogleda taj standard kupovne moći, vi sa zaradom koju primite, ne možete u suštini da preživite i ono vam ne omogućava taj dostojanstven život", pojasnio je Miljković.
Na pitanje koji iznos povećanja minimalca bi bio zadovoljavajući, Miljković je naveo da će sindikati najverovatnije tražiti 400 dinara po radnom satu.
"To je negde oko 70.000 dinara kako bi se ušlo u taj standard kupovne moći i kako bismo mi mogli da kažemo da se sa zaradom živi, a ne preživljava", naglasio je naš sagovornik.
Javnost je nedavno potresla vest da je muškarac iz okoline Svrljiga ubio psa, a potom ga bacio u javni bazen u okolini Niša. Slučaj je pokrenuo pitanje odnosa društva prema životinjama, ali i upozorio na neefikasnu kaznenu politiku. Da li će to promeniti izmene Zakona o dobrobiti životinja?
Bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić tokom noći je podvrgnut hitnoj reoperaciji zbog naglog pogoršanja zdravstvenog stanja, izjavio je njegov brat Zoran Vesić.
Kada je pre dvadeset sedam godina, u avgustu 1998, tada nova tehnološka kompanija Nvidia prestavila svoj grafički procesor NV4, bila je to prava revolucija.
Pavlović smatra da je u prirodi sindikata da svakako traži više za zaposlene, međutim, kako je navela, pitanje je da li je to održivo.
"Jedan od scenarija je da će poslodavci povećati cene proizvoda i usluga kako bi prosto taj trošak rada njihovo poslovanje moglo da podnese. Drugi scenario, ukoliko ne budu bili u mogućnosti da povećaju cene svojih proizvoda i usluga, jeste da će na neki način pokušati da smanje broj zaposlenih i time da naprave uštedu u poslovanju. A to nije ono što zapravo jeste ideja rasta minimalne cene rada. Ideja je da se poveća nivo zarada u celoj Srbiji, a mi insistiramo na tome da taj rast bude i održiv", naglasila je Pavlović.
Gostovanje Miloša Miljkovića i Ljiljane Pavlović pogledajte u videu:
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Početak školske godine, u Srbiji i regionu. Zbog čega sve češće roditelji đaka iz seoskih sredina upisuju decu u gradske škole i da li je ovo trend, pomodarstvo ili realna odluka roditelja. Na području Moravičkog okruga u svih 53 škola u novu školsku godinu krenulo je 20.600 učenika. Od toga samo u Čačku njih više od 12 hiljada. Od naredne godine i lekari u privatnim zdravstvenim ustanovama će moći da izdaju E-recepte na isti način kao i u državnom sistemu. Da li će to doprineti boljoj kontroli lekova? Pričaćemo i o čedomorstvu. Šta se krije iza tih postupaka?
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-SKRIVENA ISTORIJA II DEO (R)
U jeku Drugog svetskog rata u martu 1943. godine, dok se očekuje desant zapadnih saveznika na obale Dalmacije, odvijaju se dramatični događaji koji će oblikovati sudbinu Jugoslavije. U strahu od mogućeg razoružavanja partizanskog pokreta i neizvesnosti oko podrške zapadnih saveznika Draži Mihailoviću i londonskoj vladi, Josip Broz Tito otpočinje tajne pregovore sa nemačkim okupatorima. Šta je stajalo iza ovih pregovora? Da li je rat protiv okupatora postao sporedan pred ideološkim obračunom? Ova epizoda razotkriva suštinu građanskog rata u Jugoslaviji, u kojem su i partizani i četnici koristili sve dostupne metode da unište jedni druge, ne birajući saveznike u tom krvavom obračunu. Uz ekskluzivne arhivske snimke, istorijske dokumente i stručne analize, saznajte kako su politički interesi, strateški potezi i borba za buduću vlast oblikovali tok rata. Strogo poverljivo – istorija iz senke, epizoda koja pomera granice istine. Naši sagovornici su: Sreten Jakovljević, novinar i publicista, i Predrag Ostojić, istoričar.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
Posle višečasovne drame na gradilištu u selu Banja kraj Aranđelovca, kada je turski državljanin pretio skokom sa krana, za Newsmax Balkans se oglasio investitor projekta "Bekatown", građevinska firma "Bekament", koja optužuje turskog podizvođača za neisplaćene zarade.
U blizini zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Takovskoj ulici je postavljeno više belih šatora, slični onima koji se nalaze ispred Doma Narodne skupštine.
Građani EU i Srbije od kraja 2025. godine mogli bi da imaju ličnu kartu, vozačku dozvolu i zdravstvenu knjižicu u svom telefonu. Novi sistem digitalnih identiteta uvodi se usklađivanjem sa evropskom uredbom "Eidas 2.0".
Nekadašnja ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović ocenila je da nije slučajno to što je uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) produženo do 8. oktobra i da misli da bi u tom periodu trebalo da se obavi "određena transakcija" da bi NIS mogao da nastavi da radi.
Građani EU i Srbije od kraja 2025. godine mogli bi da imaju ličnu kartu, vozačku dozvolu i zdravstvenu knjižicu u svom telefonu. Novi sistem digitalnih identiteta uvodi se usklađivanjem sa evropskom uredbom "Eidas 2.0".
Zakom o legalizaciji objekata je nova šansa da se reši višedecenijski problem bespravno građenih objekata kojih sada ima 4,8 milioma u Srbiji, ali veoma je kratak i nisam siguram u njegovu efikasnost, rekao je za Stav nedelje profesor ekonomije i investocioni savetnik Nikola Seneši.
Kako se bliži zima, sve je izvesnije da će grejna sezona biti skuplja nego prošla. Porast cena energenata i najavljeno povećanje cene struje od 1. oktobra gotovo sigurno će pogoditi svako domaćinstvo u Srbiji.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali uručio je u naselju Zemunske kapije ključeve stana i električnog i hibridnog automobila "fijat panda la prima" dobitnicima iz prve emisije novog kola nagradne igre "Uzmi račun i pobedi".
Generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) Kiril Tjurdenjev poručio je zaposlenima da su obezbeđene dovoljne zalihe sirove nafte za preradu, kao i da će kompanija učiniti sve što je u njenoj moći da zaposleni i građani Srbije u što manjoj meri osete posledice situacije u kojoj se našao NIS.
Kompanija Delez Srbija saopštila je da su izrečene kazne zbog navodnog nepoštovanja Uredbe o ograničenju marži nepravične i neosnovane, zbog čega će podneti zahteve za sudsko odlučivanje povodom izrečenih prekršajnih kazni.
Iako se bliži 1. oktobar i početak američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), stručnjak za energetiku Nebojša Obrknežev poručuje da razloga za paniku nema. U narednih šest meseci, prema njegovim rečima, snabdevanje gorivom biće stabilno, a rešenja za dalji period traže se na više strana.
Komentari (0)