Ekonomista Ivan Arnautović rekao je da će Uredba o ograničenju marži trgovinskih lanaca na 20 odsto smanjiti inflacioni pritisak, ali da će na duži period dati rezultate samo ako se svi bitni faktori uključe.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Od 1. septembra važi uredba o ograničenju marži trgovinskih lanaca na 20 odsto, mera obuhvata proizvode 23 kategorije iz svakodnevne potrošačke korpe - hranu, higijenske potrepštine i kućnu hemiju.
Prilikom obilaska jednog od marketa, primećeno je da su jasno obeležneni njihovi proizvodi sa oznakom - "Kvalitet po niskoj ceni, svaki dan", dok namirnice drugih brendova nemaju jasno obeležje da su jeftiniji u odnosu na raniji period.
Pored toga u oktobru je najavljeno da sledi i promena Zakona o trgovini koja će uvesti obavezu jasnog isticanja cena u skladu sa EU Direktivom, dok će novi Zakon o zaštiti potrošača doneti još veću transparentnost u formiranju cena.
Arnautović je prvo pohvalio ovaj potez države, navodeći njihove benefite.
"Smanjenje inflacionog pritiska, pod jedan, a pod dva, to je jedna socijalna mera koja mora imati i psihološki uticaj na građane, pogotovo na onu kategoriju siromašnih, jer idu uz jedan paket mera koji bi sveobuhvatno trebalo da daju pozitivne rezultate", prezicirao je ekonomista.
Printscreen: Newsmax Balkans
Govoreći o negativnoj strani, ekonomista je istakao da su ekonomske mere izrečene na šest meseci.
"U ekonomiji, upravo diktirana marža na dug period ne pije vodu. Postoji mogućnost, kad je ta mera preduga, upravo da dođe do određenog disbalansa u ravnoteži - da trgovinski lanci ne izbacuju na rafove određene proizvode, da forsiraju proizvode gde imaju zaradu, da se stvaraju veštačke nestašice. Ovaj sklop mera gleda se kao jedan paket da se pređe na ekonomiju obima. To znači da i taj trgovac koji prodaje, da ako snizi cenu, proda više, i da umesto litra ulja, proda dve litre. Prodaće duplo više i imaće nadoknadu za ono što je izgubio na marži", pojasnio je Arnautović u emisiji "Otvori oči".
Zbog protesta prevoznika Konzorcijuma Logistika na putevima BiH od ponedeljka ujutru je haotično, stotine kamiona je na magistralnim putevima, gradskim saobraćajnicama, prilazima graničnim prelazima i carinskim terminalima.
Poslednju deceniju sajber bezbednost - pojam koji danas obuhvata ne samo bezbednost na internetu i ličnih podataka korisnika, već i sigurnost industrije, trgovine, državnih institucija i zdravstva, postao je i česta tema u najvišim međunarodnim odnosima kako velikih sila, tako i manjih zemalja.
Na pitanje da li niže cene mogu da utiču i na kvalitet namirnica, ekonomista je ukazao da trgovinski lanci koji imaju svoje brendove mogu da idu na uštrb kvaliteta i gramaže.
Građani: Previše rano govoriti o uštedi
Pitali smo građane u marketu da li primećuju razliku u ceni proizvoda nakon stupanja Uredbe na snagu, većina je odgovorila da je rano govoriti o uštedi.
Starija gospođa rekla je za Newsmax Balkans da većina cena namirnica koje inače kupuje ima istu cenu.
"Primećujem da su neki proizvodi jeftiniji, još je rano govoriti o uštedi", navela je gospođa.
Jedan Beogađanin smatra da se ušteda može osetiti jedino kod većih kupovina.
"Nije velika razlika u ceni, ali ako se kupi više proizvoda koji su obuhvaćeni merama, možda se i oseti", rekao je za naš portal.
"Ova mera može da da rezultat samo uz jednu sveobuhvatnu akciju države, inspekcijskih službi, ministarstva, pre svega trgovine. Tako da jedino na duge staze može dati rezultat ako se svi uključe. Drugim rečima inspekcije će imati mnogo više posla", naveo je ekonomista.
Printscreen: Newsmax Balkans
Prema njegovim rečima, nasiromašniji će osetiti odmah efekte ovih mera.
"Srednji potrošači će, takođe, osetiti, ali sigurno će trebati malo vremena da prođe. Do kraja februara mere će sigurno u onim najkritičnijim mesecima, kad dođu novembar, decembar, dati već neke ozbiljne rezultate. Treba sve to da se uhoda", ocenio je naš sagovornik.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Evropske zemlje razmatraju planove premeštanja azilanata u neke od zemalja Zapadnog Balkana. Takvi planovi deo su šire strategije poznate kao "eksternalizacija" migracijske politike. O tome govori stručnjak za migracije, profesor demografije i političkih nauka na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Tado Jurić. U Skoplju je zabeležen pokušaj paljenja sinagoge i sedišta jevrejske zajednice za vikend. Reagovao je ceo državni vrh, koji je imao operativne podatke o planiranju napada. Kako Jevrejska zajednica u S. Makedoniji tumači ove pretnje, komentariše Pepo Levi, predsednik te zajednice. Damjan Radulović iz Sindikata Aerodroma Crne Gore analizira šta je sporno u odluci Vlade o koncesiji za Aerodrome u Podgorici i Tivtu.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti? Kako da prepoznamo razliku između umora i ozbiljnog upozorenja organizma? Koliko je opasno kada ignorišemo pritisak, ubrzan rad srca ili bol u grudima? Za emisiju „Tražim reč“ govore, kardiolog prof. dr Petar Otašević, dr Danijela Jeftić lekar Hitne pomoći Beograd i nutricionista Jasna Vujičić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto je Sveti Sava bio čovek ispred svog vremena, a svetitelj za sva vremena? Kako je Sveti Sava dubokom verom i blistavim umom utirao put svojoj crkvi i svom narodu? Odgovore tražimo od istoričara umetnosti profesora Olivera Tomića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Zbog dva pokušaja ubistva koja su se dogodila u subotu u Fažani, policija je uhapsila i uz krivičnu prijavu odvela u pritvorsku jedinicu 32-godišnjeg muškarca iz tog mesta kod Pule, saopštila je u ponedeljak istarska policija.
U vremenu kada se brzina meri klikovima, a ne redovima na šalteru, država otvara vrata jednoj novoj ideji: da građani i privreda sami kažu šta ih najviše koči. Inicijativa "Ti predloži – mi digitalizujemo” trebalo bi da identifikuje upravo one procedure koje najviše troše vreme, novac i živce.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je zvanično počela američka pomorska blokada iranskih luka i Ormuskog moreuza, kao i da Iran očajnički želi sporazum, ali da Sjedinjene Američke Države neće dozvoliti da "neka zemlja ucenjuje ili iznuđuje svet".
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaskršnji utorak, treći dan praznovanja Vaskrsa, koji se smatra posebno radosnim. Prema verovanju, sve započeto na ovaj dan donosi uspeh, a običaji podstiču zajedništvo, radost i deljenje praznične atmosfere.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, gostujući u Dnevniku 2 Radio-televizije Srbije, da će se na parlamentarne izbore ići ili do 10. jula ili od septembra do kraja godine.
Političke promene u Mađarskoj mogle bi da donesu određenu reviziju ekonomskih projekata, ali ne i njihovo zaustavljanje, pošto između Beograda i Budimpešte postoji duboka i strateška povezanost, ocenio je nove prilike na političkom nebu naših severnih suseda profesor Veljko Mijušković.
Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je prognozu globalnog ekonomskog rasta u 2026. na 3,1 odsto, što je za 0,2 manje u odnosu na januarsku projekciju, dok je očekivani rast za 2027. ostao nepromenjen na 3,2 procenta.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK) pri Ministarstvu finansija SAD produžila je licencu za rad naftnoj kompaniji "Lukoil" van Rusije do 29. oktobra.
Izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Fatih Birol izrazio je nadu da neće biti potrebna još jedna intervencija iz naftnih rezervi, ali poručio je da je IEA "spremna da deluje ako energetski šok nastao zbog rata u Iranu to bude zahtevao".
Kriza na Bliskom istoku ponovo može da eskalira u izuzetno opasnu fazu. Nakon neuspelih pregovora između Vašingtona i Teherana, Amerika je izvršila blokadu prema iranskim lukama i prilazima Ormuskom moreuzu, što je prethodno najavio američki predsednik Donald Tramp.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić najavio je razgovore sa Vladom o spremnosti njenih članova da odgovore na sve izazove. Da li slede promene u Nemanjinoj 11?
Sezona godišnjih odmora je sve bliže, ali za mnoge leto ne znači samo sunce i more, već i priliku za zaradu. Sve više naših građana, naročito mladih, odlučuje se za sezonske poslove na primorju. U Hrvatskoj su mere zapošljavanja pooštrene, ali su zarade najviše, idu i do 3.000 evra mesečno.
Višečasovni pregovori delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Pakistanu na kraju nisu doveli do mirovnog sporazuma koji bi okončao rat. Ključno pitanje koje je ostalo nerešeno je iranski nuklearni program.
Komentari (0)