(VIDEO) Penzije rastu, ali i inflacija skače: Da li penzioneri žive bolje nego pre 13 godina?
Brojevi nikad ne lažu - ali umeju da zavaraju. Penzije jesu rasle, i to značajno, ali je rasla i inflacija. Ispod velikih brojki krije se jednostavno pitanje - da li penzineri danas zaista žive bolje?
Analizirali smo kako su penzije rasle od 2012. godine do danas.
U periodu od prvih 10 godina beleži se značajan rast penzija za više od 40 odsto, a u poslednje tri godine sa svim redovnim i vanrednim povećanjima penzije su porasle za oko 50 odsto.
Dok Biljana Maletin proteste vidi kao autentičan građanski bunt i poziv na izbore, Sava Stambolić tvrdi da su oni politički motivisani i upozorava na opasnost destabilizacije. Oboje su saglasni da polarizacije u društvu nema, ali iz potpuno suprotnih razloga.
Premijer Nepala K. P. Šarma Oli podneo je ostavku nakon što su demonstranti na protestima koji su izbili zbog blokade društvenih mreža, koja je ukinuta u utorak rano ujutru, zapalili njegovu kuću.
Resorno ministarstvo počelo je sa izradom izmena i dopuna Zakona o upravljanju otpadom. Radna grupa za izradu Zakona pozvala je sve zainteresovane da do 2. oktobra dostave predloge i sugestije. Ali, oni kojih se taj zakon direktno tiče tvrde da su izostavljeni.
To znači da su danas penzije skoro duplo više nego pre 13 godina, ali ono što je takođe drastično veće nego ranije je i inflacija. Pa se postavlja pitanje da li danas penzioneri sa većom penzijom zaista mogu da osete njen rast.
Veliki skok penzija, ali i inflacije
Ako pogledamo rast penzija u poslednjoj deceniji, vidimo dve potpuno različite slike. U periodu od 2012. do 2022. godine, prosečna penzija je porasla sa oko 23.500 na nešto više od 33.000 dinara.
Na papiru to izgleda kao povećanje od preko 40 odsto. Ali u isto vreme, cene su rasle gotovo istim tempom - inflacija je u tom periodu dostigla oko 43 odsto.
To znači da je realna vrednost penzija, odnosno njihova kupovna moć, praktično ostala ista. Drugim rečima, penzioneri su dobijali više dinara, ali su za taj novac mogli da kupe skoro isto kao i deset godina ranije.
Printscreen: Newsmax Balkans
Posle 2022. situacija se menja - penzije su tada krenule da rastu brže i učestalije. Samo u tri godine, do 2025, one su nominalno porasle za više od 50 odsto.
Prosečna penzija stigla je do oko 50.000 dinara. Ipak, problem je što je i inflacija u tom periodu naglo skočila - posebno 2022. i 2023. godine, kada je ona prelazila 10 procenata godišnje.
Kada se sve to sabere, cene su od 2022. do 2025. porasle za skoro 75 odsto. To znači da penzioneri i pored velikih povećanja nisu danas mnogo bogatiji, jer je rast penzija pratio i rast inflacije, što prate i veće cene u prodavnicama, a sa tim, realna kupovna moć penzionera zapravo i nije toliko veća nego pre tri godine.
Koliko kilograma mesa je moglo da se kupi sa penzijom u poslednjih 13 godina?
Sa prosečnom penzijom od nešto više od 20.000 dinara 2012. godine i sa prosečnom cenom mesa od 380 dinara, penzioneri su mogli da kupe ukupno 62 kilograma svinjskog mesa.
Deset godina kasnije, sa 10.000 većom penzijom, ali i duplo skupljim mesom, penzioneri su mogli da kupe 50 kilograma mesa, što je manje nego u periodu kada im je penzija bila manja.
Printscreen: Newsmax Balkans
Danas, kada je prosečna penzija nešto viša od 50.000 dinara i kada meso košta prosečno 750 dinara, penzioneri mogu da kupe svega pet kilograma mesa više nego pre 13 godina.
Kakvo je stanje sa cenom krompira?
Krompir je dugo važio za jednu od najpristupačnijih namirnica, ali i on je pokazatelj koliko su troškovi života porasli.
Pre 13 godina, kilogram krompira koštao je 44 dinara, 2022. cena je bila oko 60, a danas je stigla do 100 dinara.
Printscreen: Newsmax Balkans
To znači da se sa prosečnom penzijom pre 13 godina moglo kupiti 535 kilograma krompira, a danas sa penzijom koja je gotovo duplo veća može da se kupi 506 kilograma krompira sto je manje nego kad je penzija bila niža.
Dakle, i najosnovnija hrana, koja je nekada bila simbol jeftinog obroka, postala je primer koliko realni životni troškovi izjedaju kućni budžet.
Mleko triput skuplje nego 2012. godine
Jedna od takvih namirnica je takođe i mleko. Litar mleka koštao je 70 dinara, deceniju kasnije njegova cena se udvostručila, a danas je mleko triput skuplje nego tada.
Printscreen: Newsmax Balkans
Uzmimo u obzir da je sa cenom mleka porasla i penzija, ali ako pogledamo koliko litara mleka penzioneri mogu da kupe danas, to je uistinu osetno manje mleka nego ranije. Kako su godine prolazile, penzije su rasle, ali je moglo da se kupi sve manje mleka.
Razlog za to i pored rekordnog skoka penzija je inflacija koja pruža osecaj da novac nestaje.
Iako smo imali veliki porast penzija tokom svih ovih godina, inflacija je ta koja nije dozvolila da penzioneri osete da imaju više novca nego ranije.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Da li praznično putovanje može da bude povoljno? Šta nude evropske metropole šta naši turistički centri?Koje su destinacije najtraženije i zašto?Za emisiju „Tražim reč“ govore direktor nacionalne asocijacije turističkih agencija Aleksandar Seničić i turistički vodič Tanja Grujin
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
GrađaНИН
U novom izdanju emisije GradjaNIN - koliko je u Srbiji unapređen odnos ravnopravnosti između polova i generalno različitosti. Gošća je Brankica Janković, donedavna poverenica za zaštitu prava ravnopranosti. U drugom delu emisije sa profesorom Bojanom Vranićem govorimo o uticaju društvenih mreža na život u Srbiji kroz vizuru knjige “Virtuelna lomača: kako društvene mreže razaraju javnu debatu”. Građanin sa Timofejevim
U nesreći na Savinom Kuku na Žabljaku jedna osoba je stradala, a druga je teško povređena, nakon što su ispali iz korpe na ski-liftu, potvrđeno je za Newsmax Balkans u Ski centru Savin kuk.
U srcu Čačka živi žena čija je jedina strategija kako da preživi do sutra. Za Danijelu Milutinović, samohranu majku četvoro dece, reč odmor ne postoji, a luksuz nije letovanje ili novi kaput, već pun frižider i mirno veče bez računa u glavi.
Protest pod sloganom "Ili oni ili mi" počeo je oko 11 časova u Novom Pazaru u znak podške studentima i profesorima Državnog univerziteta (DUNP) u tom gradu. Iako je bila planirana dvanaestočasovna blokada grada, protest je okončan oko 19 sati.
Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je u septembru prosečna neto plata iznosila 109.147 dinara (oko 930 evra). Medijalna neto zarada za septembar 2025. godine iznosila je 85.267 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.
Za upis bespravnih objekata po zakonu "Svoj na svome" do subote, 20. decembra u 19. časova stiglo je 308.628 prijava, objavio je Republički geodetski zavod (RGZ).
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je u odnosu na prošlu godinu Srbija značajno povećala proizvodnju mleka, ističući da je mnogo više mleka izvezeno nego uvezeno, uprkos globalnim poremećajima na tržištu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je održan sastanak o energetskoj stabilnosti zemlje i da veruje da je država korak bliže rešenju za Naftnu industriju Srbije.
Analitičar Stevica Deđanski izjavio je da za Naftnu industriju Srbije (NIS) treba naći rešenje koje neće ugroziti ekonomske i energetske interese Srbije.
Pokrajinska vlada će sa 56,4 miliona dinara finansirati radove na sanaciji krovne kupole na objektu Gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj" u Novom Sadu, odlučeno je na sednici kojoj je predsedavala predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković.
Ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije Japana (METI) objavilo je plan za Nacionalni paviljon na Specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 u Beogradu, zvanično predstavljajući temu, koncept i pravce koji će oblikovati učešće Japana na ovom međunarodnom događaju, saopštilo je preduzeće EXPO 2027.
Komentari (0)