(VIDEO) Penzije rastu, ali i inflacija skače: Da li penzioneri žive bolje nego pre 13 godina?
Brojevi nikad ne lažu - ali umeju da zavaraju. Penzije jesu rasle, i to značajno, ali je rasla i inflacija. Ispod velikih brojki krije se jednostavno pitanje - da li penzineri danas zaista žive bolje?
Analizirali smo kako su penzije rasle od 2012. godine do danas.
U periodu od prvih 10 godina beleži se značajan rast penzija za više od 40 odsto, a u poslednje tri godine sa svim redovnim i vanrednim povećanjima penzije su porasle za oko 50 odsto.
Dok Biljana Maletin proteste vidi kao autentičan građanski bunt i poziv na izbore, Sava Stambolić tvrdi da su oni politički motivisani i upozorava na opasnost destabilizacije. Oboje su saglasni da polarizacije u društvu nema, ali iz potpuno suprotnih razloga.
Premijer Nepala K. P. Šarma Oli podneo je ostavku nakon što su demonstranti na protestima koji su izbili zbog blokade društvenih mreža, koja je ukinuta u utorak rano ujutru, zapalili njegovu kuću.
Resorno ministarstvo počelo je sa izradom izmena i dopuna Zakona o upravljanju otpadom. Radna grupa za izradu Zakona pozvala je sve zainteresovane da do 2. oktobra dostave predloge i sugestije. Ali, oni kojih se taj zakon direktno tiče tvrde da su izostavljeni.
To znači da su danas penzije skoro duplo više nego pre 13 godina, ali ono što je takođe drastično veće nego ranije je i inflacija. Pa se postavlja pitanje da li danas penzioneri sa većom penzijom zaista mogu da osete njen rast.
Veliki skok penzija, ali i inflacije
Ako pogledamo rast penzija u poslednjoj deceniji, vidimo dve potpuno različite slike. U periodu od 2012. do 2022. godine, prosečna penzija je porasla sa oko 23.500 na nešto više od 33.000 dinara.
Na papiru to izgleda kao povećanje od preko 40 odsto. Ali u isto vreme, cene su rasle gotovo istim tempom - inflacija je u tom periodu dostigla oko 43 odsto.
To znači da je realna vrednost penzija, odnosno njihova kupovna moć, praktično ostala ista. Drugim rečima, penzioneri su dobijali više dinara, ali su za taj novac mogli da kupe skoro isto kao i deset godina ranije.
Printscreen: Newsmax Balkans
Posle 2022. situacija se menja - penzije su tada krenule da rastu brže i učestalije. Samo u tri godine, do 2025, one su nominalno porasle za više od 50 odsto.
Prosečna penzija stigla je do oko 50.000 dinara. Ipak, problem je što je i inflacija u tom periodu naglo skočila - posebno 2022. i 2023. godine, kada je ona prelazila 10 procenata godišnje.
Kada se sve to sabere, cene su od 2022. do 2025. porasle za skoro 75 odsto. To znači da penzioneri i pored velikih povećanja nisu danas mnogo bogatiji, jer je rast penzija pratio i rast inflacije, što prate i veće cene u prodavnicama, a sa tim, realna kupovna moć penzionera zapravo i nije toliko veća nego pre tri godine.
Koliko kilograma mesa je moglo da se kupi sa penzijom u poslednjih 13 godina?
Sa prosečnom penzijom od nešto više od 20.000 dinara 2012. godine i sa prosečnom cenom mesa od 380 dinara, penzioneri su mogli da kupe ukupno 62 kilograma svinjskog mesa.
Deset godina kasnije, sa 10.000 većom penzijom, ali i duplo skupljim mesom, penzioneri su mogli da kupe 50 kilograma mesa, što je manje nego u periodu kada im je penzija bila manja.
Printscreen: Newsmax Balkans
Danas, kada je prosečna penzija nešto viša od 50.000 dinara i kada meso košta prosečno 750 dinara, penzioneri mogu da kupe svega pet kilograma mesa više nego pre 13 godina.
Kakvo je stanje sa cenom krompira?
Krompir je dugo važio za jednu od najpristupačnijih namirnica, ali i on je pokazatelj koliko su troškovi života porasli.
Pre 13 godina, kilogram krompira koštao je 44 dinara, 2022. cena je bila oko 60, a danas je stigla do 100 dinara.
Printscreen: Newsmax Balkans
To znači da se sa prosečnom penzijom pre 13 godina moglo kupiti 535 kilograma krompira, a danas sa penzijom koja je gotovo duplo veća može da se kupi 506 kilograma krompira sto je manje nego kad je penzija bila niža.
Dakle, i najosnovnija hrana, koja je nekada bila simbol jeftinog obroka, postala je primer koliko realni životni troškovi izjedaju kućni budžet.
Mleko triput skuplje nego 2012. godine
Jedna od takvih namirnica je takođe i mleko. Litar mleka koštao je 70 dinara, deceniju kasnije njegova cena se udvostručila, a danas je mleko triput skuplje nego tada.
Printscreen: Newsmax Balkans
Uzmimo u obzir da je sa cenom mleka porasla i penzija, ali ako pogledamo koliko litara mleka penzioneri mogu da kupe danas, to je uistinu osetno manje mleka nego ranije. Kako su godine prolazile, penzije su rasle, ali je moglo da se kupi sve manje mleka.
Razlog za to i pored rekordnog skoka penzija je inflacija koja pruža osecaj da novac nestaje.
Iako smo imali veliki porast penzija tokom svih ovih godina, inflacija je ta koja nije dozvolila da penzioneri osete da imaju više novca nego ranije.
U „Preseku godine“ govore ličnosti koje su obeležili 2025-u, heroine i heroji koji su svojim delima pomogli velikim i malim sugrađanima i unapredili život zajednice. Oni su govorili, pokazivali, svirali ili igrali, što su zabeležile naše ekipe od Novog Sada do Gračanice, Čačka, Niša, Zaječara i drugih mesta širom zemlje.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko je danas, reklo bi se mnogo više nego pre, potrebno da se radi na stabilnosti prosvetnih radnika? Zašto smo došli u situaciju da jedan ljudski gest profesora, cela Srbija slavi? Da li su profesori i dalje autoritet ili su izgubilu poziciju u društvu? Kako se oseća kada ulazi u učionicu?
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Za emisiju "Tražim reč" govore profesori Natalija Bukvić, Marija Živković, Marina Panić i Andreja Pavlović i psiholog Alem Dedović.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-1915 (R)
Godina 1915. – prelomni trenutak Prvog svetskog rata. Antanta i Centralne sile menjaju strategije, Turska ulazi u sukob, a Dardaneli postaju poprište jedne od ključnih operacija. Balkan potresaju političke krize, dok se srpska vojska, nakon povlačenja, oporavlja na ostrvu Vid. Uz osnivanje Jugoslovenskog odbora i Narodnog vijeća Srba, Hrvata i Slovenaca, rađaju se ideje o novoj budućnosti. U emisiji Strogo poverljivo: 1915. – otkrivamo godinu koja je promenila tok istorije.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bečeju uhapsili su šesnaestogodišnjaka iz Bačkog Petrovog Sela, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio tri krivična dela - ugrožavanje sigurnosti, uništenje i oštećenje tuđe stvari i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Policijske stanice Voždovac, u saradnji sa Drugim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. E. (26) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela ugrožavanje sigurnosti i protivpravno lišenje slobode.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su M. M. (26) i D. K. (24) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, saopštila je Policijska uprava Novi Sad.
Predsednik Zoran Milanović oštro je kritikovao nabavku inostranog naoružanja, posebno kupovinu francuskih borbenih aviona, tvrdeći da su Francuzi Hrvatskoj prodali polovne avione, dok su Srbiji isporučili nove.
Početak 2026. godine građanima Srbije donosi novi talas poskupljenja koji pogađa kućne budžete. Više cene komunalnih usluga, energenata, poreza i akciza već su na snazi ili se očekuju do kraja godine. Vlast poručuje da je reč o usklađivanju sa inflacijom i evropskim standardima.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da je podneto gotovo 600.000 prijava za upis bespravno izgrađenih objekata.
Izgradnja brze pruge Beograd-Budimpešta ulazi u foto-finiš. Koliko ćemo putovati, kakve nove veze se otvaraju i šta to konkretno znači za građane Srbije?
Srbija planira kupovinu dodatnih pet odsto akcija Naftne industrije Srbije (NIS), a Radojka Nikolić, urednica Biznis magazina, istakla je za Newsmax Balkans da povećanje vlasništva sa 30 na 35 odsto ne donosi suštinske promene u odlučivanju prema Zakonu o privrednim društvima.
Cene ugostiteljskih usluga u decembru prošle godine bile su za 6,9 odsto veće nego u istom mesecu 2024. godine, objavio je Republički zavod za statistiku.
Kompanija NIS ugovorila je uvoz prvih količina sirove nafte preko Jadranskog naftovoda (JANAF) za potrebe pančevačke rafinerije što će omogućiti ponovni početak proizvodnje u Rafineriji nafte Pančevo i objavio da se očekuje da prve količine budu isporučene tokom naredne nedelje. "
Od uplate za januar 2026. godine važe nove osnovice za plaćanje doprinosa za penzijsko osiguranje, koje su za 11,6 odsto veće u odnosu na prethodnu godinu, objavio je danas Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Narodna banka Srbije (NBS) je produžila primenu mere koja se odnosi na rok za vraćanje efektive bankama od javnog poštanskog operatora i ovlašćenih menjača na još 30 dana, zbog očuvanja stabilnosti menjačkog tržišta i obezbeđivanja kontinuiranog snabdevanja građana efektivnim stranim novcem.
Komentari (0)