(VIDEO) Penzije rastu, ali i inflacija skače: Da li penzioneri žive bolje nego pre 13 godina?
Brojevi nikad ne lažu - ali umeju da zavaraju. Penzije jesu rasle, i to značajno, ali je rasla i inflacija. Ispod velikih brojki krije se jednostavno pitanje - da li penzineri danas zaista žive bolje?
Analizirali smo kako su penzije rasle od 2012. godine do danas.
U periodu od prvih 10 godina beleži se značajan rast penzija za više od 40 odsto, a u poslednje tri godine sa svim redovnim i vanrednim povećanjima penzije su porasle za oko 50 odsto.
Dok Biljana Maletin proteste vidi kao autentičan građanski bunt i poziv na izbore, Sava Stambolić tvrdi da su oni politički motivisani i upozorava na opasnost destabilizacije. Oboje su saglasni da polarizacije u društvu nema, ali iz potpuno suprotnih razloga.
Premijer Nepala K. P. Šarma Oli podneo je ostavku nakon što su demonstranti na protestima koji su izbili zbog blokade društvenih mreža, koja je ukinuta u utorak rano ujutru, zapalili njegovu kuću.
Resorno ministarstvo počelo je sa izradom izmena i dopuna Zakona o upravljanju otpadom. Radna grupa za izradu Zakona pozvala je sve zainteresovane da do 2. oktobra dostave predloge i sugestije. Ali, oni kojih se taj zakon direktno tiče tvrde da su izostavljeni.
To znači da su danas penzije skoro duplo više nego pre 13 godina, ali ono što je takođe drastično veće nego ranije je i inflacija. Pa se postavlja pitanje da li danas penzioneri sa većom penzijom zaista mogu da osete njen rast.
Veliki skok penzija, ali i inflacije
Ako pogledamo rast penzija u poslednjoj deceniji, vidimo dve potpuno različite slike. U periodu od 2012. do 2022. godine, prosečna penzija je porasla sa oko 23.500 na nešto više od 33.000 dinara.
Na papiru to izgleda kao povećanje od preko 40 odsto. Ali u isto vreme, cene su rasle gotovo istim tempom - inflacija je u tom periodu dostigla oko 43 odsto.
To znači da je realna vrednost penzija, odnosno njihova kupovna moć, praktično ostala ista. Drugim rečima, penzioneri su dobijali više dinara, ali su za taj novac mogli da kupe skoro isto kao i deset godina ranije.
Printscreen: Newsmax Balkans
Posle 2022. situacija se menja - penzije su tada krenule da rastu brže i učestalije. Samo u tri godine, do 2025, one su nominalno porasle za više od 50 odsto.
Prosečna penzija stigla je do oko 50.000 dinara. Ipak, problem je što je i inflacija u tom periodu naglo skočila - posebno 2022. i 2023. godine, kada je ona prelazila 10 procenata godišnje.
Kada se sve to sabere, cene su od 2022. do 2025. porasle za skoro 75 odsto. To znači da penzioneri i pored velikih povećanja nisu danas mnogo bogatiji, jer je rast penzija pratio i rast inflacije, što prate i veće cene u prodavnicama, a sa tim, realna kupovna moć penzionera zapravo i nije toliko veća nego pre tri godine.
Koliko kilograma mesa je moglo da se kupi sa penzijom u poslednjih 13 godina?
Sa prosečnom penzijom od nešto više od 20.000 dinara 2012. godine i sa prosečnom cenom mesa od 380 dinara, penzioneri su mogli da kupe ukupno 62 kilograma svinjskog mesa.
Deset godina kasnije, sa 10.000 većom penzijom, ali i duplo skupljim mesom, penzioneri su mogli da kupe 50 kilograma mesa, što je manje nego u periodu kada im je penzija bila manja.
Printscreen: Newsmax Balkans
Danas, kada je prosečna penzija nešto viša od 50.000 dinara i kada meso košta prosečno 750 dinara, penzioneri mogu da kupe svega pet kilograma mesa više nego pre 13 godina.
Kakvo je stanje sa cenom krompira?
Krompir je dugo važio za jednu od najpristupačnijih namirnica, ali i on je pokazatelj koliko su troškovi života porasli.
Pre 13 godina, kilogram krompira koštao je 44 dinara, 2022. cena je bila oko 60, a danas je stigla do 100 dinara.
Printscreen: Newsmax Balkans
To znači da se sa prosečnom penzijom pre 13 godina moglo kupiti 535 kilograma krompira, a danas sa penzijom koja je gotovo duplo veća može da se kupi 506 kilograma krompira sto je manje nego kad je penzija bila niža.
Dakle, i najosnovnija hrana, koja je nekada bila simbol jeftinog obroka, postala je primer koliko realni životni troškovi izjedaju kućni budžet.
Mleko triput skuplje nego 2012. godine
Jedna od takvih namirnica je takođe i mleko. Litar mleka koštao je 70 dinara, deceniju kasnije njegova cena se udvostručila, a danas je mleko triput skuplje nego tada.
Printscreen: Newsmax Balkans
Uzmimo u obzir da je sa cenom mleka porasla i penzija, ali ako pogledamo koliko litara mleka penzioneri mogu da kupe danas, to je uistinu osetno manje mleka nego ranije. Kako su godine prolazile, penzije su rasle, ali je moglo da se kupi sve manje mleka.
Razlog za to i pored rekordnog skoka penzija je inflacija koja pruža osecaj da novac nestaje.
Iako smo imali veliki porast penzija tokom svih ovih godina, inflacija je ta koja nije dozvolila da penzioneri osete da imaju više novca nego ranije.
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA (R)
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
BIZLIFE WEEK
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
special
21:00
SINTEZA
Kako su se sedmorica srpskih pisaca bavila ekonomijom u svojim delima, kako je ekonomija postajala sudbina, a ekonomski fenomeni poprimili formu prirodnih zakona? Odgovore tražimo od profesora Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu dr Dragana Lončara. Sinteza u Spektru Luke Mičete
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bečeju uhapsili su K. P. (36), zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo teško ubistvo u pokušaju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu podneće krivičnu prijavu protiv K. M. (39) iz ovog grada, zbog sumnje da je nakon porođaja, bacila novorođenče na travnjak, usled čega je preminulo.
Direktor Opšte bolnice u Sremskoj Mitrovici Vojislav Mirnić izjavio je da je u jedinici intenzivne terapije te ustanove trenutno šestoro putnika teško povređenih prilikom prevrtanja autobusa i naveo da su oni u stabilnom stanju.
Pripadnici MUP, Uprave kriminalističke policije, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, uhapsili su V. K. (65), bivšu v. d. direktorku Zavoda za transfuziju krvi Niš, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo zloupotreba službenog
Kako su se sedmorica srpskih pisaca bavila ekonomijom u svojim delima, kako je ekonomija postajala sudbina, a ekonomski fenomeni poprimili formu prirodnih zakona?
Nacionalna organizacija za potrošače (NEPRO) objavila je na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine da se hitno povlače sa tržišta cucle kompanije "Curapox" i to zbog hemijskog rizika.
Plaćanje goriva na pumpama NIS ponovo je u centru pažnje nakon što su od 10. oktobra onemogućene strane kartice, poput Visa, Mastercard i American Express, usled američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije. Sada se postavlja pitanje da li će i domaća Dina kartica uskoro prestati da važi.
Ministar finansija Siniša Mali komentarisao je odluku ministara energetike Evropske unije o postepenom ukidanju uvoza ruske nafte i gasa do 1. januara 2028. godine, ističući da će to predstavljati veliki izazov za Srbiju.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović saopštila je da se Srbija nalazi u veoma teškoj i gotovo bezizlaznoj situaciji nakon što je Savet Evropske unije usvojio odluku o zabrani tranzita ruskog gasa kroz teritoriju EU u treće zemlje. Ova mera stupa na snagu 1. januara 2026.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je, povodom podrške ministara energetike zemalja članica Evropske unije o predlogu o postepenom ukidanju uvoza ruske nafte i gasa, da ne vidi izlaz iz te situacije.
Sva domaćinstva koja se od oktobarskog računa opredele da račun za struju dobijaju u elektronskoj formi na mejl adresu i plate ga do 20. u mesecu ostvariće pravo na popust od sedam odsto, izjavio je izvršni direktor snabdevanja EPS Aleksandar Bjeličić.
Dok se energetska sigurnost sve češće izjednačava s političkom stabilnošću, postavlja se pitanje koliko Srbija zapravo raspolaže sopstvenim izvorima "crnog zlata". I da li se pod našom zemljom krije energija budućnosti ili tek tragovi nekadašnjih bogatstava koja se polako troše?
Guvernerki Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanki Tabaković uručena je nagrada svetskog finansijskog časopisa "Global Finance" za najbolje svetske guvernere u 2025. godini, saopšteno je iz NBS.
Komentari (0)