Gde se susreću država i tehnologija
Pre nekoliko dana, svet je obišla vest da je Albanija dobila "digitalnu ministarku", uslugu veštačke inteligencije koja će nadzirati tendere i trošenje državnih sredstava.
12:35Pre 190 d15.09.2025.
AutorNewsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Različiti modeli veštačke inteligencije (AI) verovatno su jedna od najbrže rastućih tehnologija u poslednjih nekoliko godina.
Prvim personalnim kompjuterima, poput IBM AT/XT i njihovim bezbrojnim klonovima iz Kine, trebalo je skoro deceniju da postanu delovi domaćinstava.
Internetu je trebalo još duže - od svog nastanka krajem 1989 i početkom 1990 u CERN institutu u Švajcarskoj, prošlo je više od deset godina dok nije postao široko rasprostranjen, a tek kada su širokopojasne i 3G mreže postale pristupačne i uobičajene, internet je zaista počeo da se masovno koristi širom sveta.
Slično se dogodilo i sa društvenim mrežama - Facebook je, na primer, postojao još od 2004, ali je postao globalno popularan tek pet godina kasnije.
Trideset pet godina od izuma svetske mreže (World Wide Web), globalni internet je potpuno drugačije mesto - gotovo nezamislivo za one iz devedesetih, koji su putem dial-up modema pristupali "informacionom autoputu".
Najkorišćeniji računar danas zapravo uopšte nije računar (barem ne u tradicionalnom obliku i formi). Pametni telefoni, tableti i razni hibridni mobilni uređaji sa ekranima osetljivim na dodir čine više od dve trećine ukupnog internet saobraćaja u svetu.
Ovaj broj će do 2030. porasti na skoro 80 procenata, jer će se korisnici sve više oslanjati na telefone, tablete, pametne satove, kao i na novu generaciju pametnih televizora, gejming konzola i drugih pametnih kućnih uređaja u svojim domovima, koji na ovaj ili onaj način mogu da pristupe internetu.
Veštačka inteligencija je već dostupna na skoro svakom novijem telefonu ili tabletu, u vidu posebnih aplikacija. Takođe, neki AI modeli, poput Google Gemini, već su ugrađeni direktno u Android operativni sistem za smartfone i tablete.
Razvoj AI modela trenutno dominira među tehnološkim gigantima Silicijumske doline, koji se takmiče da većinu svog hardvera učine "AI prilagođenim".
Pre nekoliko dana, svet je obišla vest da je Albanija dobila "digitalnu ministarku", uslugu veštačke inteligencije koja će nadzirati tendere i trošenje državnih sredstava.
12:35Pre 190 d15.09.2025.
Autor
Manastir Tumane uveo je na svom zvaničnom sajtu AI četbota Tumanka, a cilj je da se posetiocima olakša pristup informacijama o manastiru.
18:29Pre 200 d04.09.2025.
Autor
U današnje vreme veštačka inteligencija postaje deo učionica gotovo istim tempom kao i krede, dnevnici i table. Deca se brzo prilagođavaju, dok profesori traže načine kako da uhvate korak.
17:21Pre 203 d01.09.2025.
AutorI dok većina korisnika, kada čuje termin AI, prvo pomisli na čet-botove poput ChatGPT-a i pomenutog Geminija, postoji mnogo drugih modela koji rade "iza kulisa", automatizujući brojne procese u raznim industrijama.
Imate novi električni automobil sa opcijom autonomne vožnje? To je zapravo AI "ispod haube" koji vozi. Slušate muziku na usluzi Spotify? Da, i tu je AI, koji pokušava da vam predloži nove albume i pesme na osnovu prethodnih numera koje ste slušali.
Oko milijardu ljudi danas koristi neku vrstu AI servisa u svetu, a procene kažu da će se to tržište do 2030. povećati bar dva do tri puta.
Veštačka inteligencija se trenutno koristi u finansijama za analizu velikih količina podataka, otkrivanje i sprečavanje finansijskih prevara, kao i za predviđanje kretanja na berzi na osnovu prethodnog trgovanja.
U maloprodaji i onlajn kupovini AI se koristi za personalizovane ponude kupcima, jer modeli veštačke inteligencije mogu prilično lako da predvide "šta ide uz šta" - na primer, ako kupite novu gitaru, verovatno će vam trebati i pojačalo, a ako kupujete kompjuter, verovatno ste zainteresovani i za novi monitor.
AI se koristi i u proizvodnji za različite zadatke, poput preciznog sklapanja, zavarivanja i sečenja, praćenja velikih količina sitnih komponenti, naročito u elektronskoj i automobilskoj industriji, kao i za upravljanje zalihama u skladištima.
Poljoprivreda takođe ima koristi od veštačke inteligencije, na primer, za analizu rasta useva, pa čak i za uklanjanje korova pomoću specijalnih kompjuterski upravljanih lasera.
Iako već nekoliko godina mnogi naučnici, programeri i mediji tvrde da će "AI uskoro preuzeti vaš posao", u stvarnosti je to veoma daleko od istine, kao i od stvarnih mogućnosti sadašnjih AI modela.
Iako je veoma dobra u sortiranju i analizi velikih količina podataka, AI i dalje ima jednu veliku manu - ona "halucinira". To znači da modeli veštačke inteligencije u nekim slučajevima prikazuju netačne informacije kao činjenice - izmišljajući podatke, rezultate ili čak istorijske događaje. Iako su najnovije verzije modela donele određena poboljšanja i smanjile učestalost "haluciniranja", to i dalje nije dovoljno dobro za kritične poslove i većinu pozicija u industriji.
Veštačka inteligencija zbog ovoga neće zameniti mnoge oblasti rada, ne samo zato što još nije "savršenа", već i zato što još ne postoje zakonske regulative koje bi omogućile upotrebu takvih AI hardverskih i softverskih sistema. Veštačka inteligencija neće zameniti socijalne radnike, koji moraju biti u stalnom (ljudskom) kontaktu sa pojedincima ili čitavim porodicama.
Iako se veliki deo analitike u zdravstvu može automatizovati uz pomoć AI, a neki modeli su izuzetno dobri u otkrivanju nepravilnosti na rentgenskim i CT snimcima, ona sigurno neće moći da bude hirurg, stomatolog ili da "radi" na hitnom prijemu pacijenata. Takođe, AI gotovo sigurno nikada neće moći da zameni osoblje u palijativnoj nezi ili da radi kao kućna medicinska sestra.
Iako se sama nalazi u "sajber prostoru", AI ne može da bude ni bezbednosni analitičar za hakerske napade, jer zapravo nema pristup "stvarnom svetu" - ne može da zna koji su sistemi ili serveri pod sajber napadom bez ljudskog unosa podataka.
Takođe, iako je veoma dobra u pisanju, AI je i dalje veoma repetitivna, a mnogi stručnjaci to nazivaju "dosadnim čitanjem" - AI često koristi iste reči i ideje iznova i iznova, čak i kada dobije različite zadatke od korisnika, pa, za sada, ni pisci nisu "ugroženi" od strane veštačke inteligencije. Takođe, AI ne može da bude ni novinar - ne može da intervjuiše stvarne ljude na ulici, da izveštava sa raznih događaja, niti da fotografiše i snima događaje uživo.
Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić otvorio je baznu stanicu Telekoma u selu Valevac kod Knjaževaca i istakao da je cilj da se sva mesta u Srbiji pokriju kvalitetnim signalom mobilne mreže i internetom.
15:23Pre 10 min24.03.2026.
Autor
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović obišla je više benzinskih pumpi između Beograda i Smederevske Palanke, poručivši da je snabdevenost na malim i velikim pumpama redovna i da se ne stvaraju redovi, saopšteno je iz tog resora.
13:52Pre 1 h24.03.2026.
Autor
Koliko je sezonski posao siguran i da li je isplativ? Koje uslove rada sezonski radnici prihvataju, a koje prećutkuju?
07:11Pre 8 h24.03.2026.
Autor
Vlada Srbije produžila je za još 150 dana Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte kojom se propisuje način utvrđivanja najviših maloprodajnih cena za evrodizel i benzin evro premijum BMB 95.
21:46Pre 17 h23.03.2026.
Autor
Direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča" Slavko Dimović izjavio je da bi Srbija do 2040. godine mogla da dobije prvu nuklearnu elektranu, što bi osiguralo energetski suverenitet i čistiji vazduh.
21:02Pre 18 h23.03.2026.
Autor
Njujorška investiciona banka Goldman Saks očekuje da će Evropska centralna banka (ECB) u aprilu i junu podići kamatne stope za po 25 baznih poena, navodi se u saopštenju.
19:41Pre 19 h23.03.2026.
AutorU jeku globalne energetske krize, Srbija smanjuje akcize kako bi ublažila rast cena goriva, dok poseta Abu Dabiju otvara prostor za partnerstvo sa ADNOK. Urednica "Biznisa" Radojka Nikolić ističe da je rešavanje statusa NIS uz OFAK ključno za stabilnost tržišta.
09:47Pre 1 d23.03.2026.
Autor
Vrednost tržišta nekretnina u Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine porasla je za devet odsto, a broj transakcija beleži rast od 6,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
07:10Pre 1 d23.03.2026.
Autor
Za proteklih osam godina, koliko je prošlo od potpisivanja ugovora o koncesiji broj putnika na Beogradskom aerodromu povećan je za skoro 60 odsto, broj destinacija povećan je sa oko 60 na više od 100, a investicije su premašile 360 miliona evra, saopštio je aerodrom "Nikola Tesla".
17:49Pre 1 d22.03.2026.
Autor
Komentari (0)