Gde se susreću država i tehnologija
Pre nekoliko dana, svet je obišla vest da je Albanija dobila "digitalnu ministarku", uslugu veštačke inteligencije koja će nadzirati tendere i trošenje državnih sredstava.
12:35Pre 47 d15.09.2025.
AutorNewsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Različiti modeli veštačke inteligencije (AI) verovatno su jedna od najbrže rastućih tehnologija u poslednjih nekoliko godina.
Prvim personalnim kompjuterima, poput IBM AT/XT i njihovim bezbrojnim klonovima iz Kine, trebalo je skoro deceniju da postanu delovi domaćinstava.
Internetu je trebalo još duže - od svog nastanka krajem 1989 i početkom 1990 u CERN institutu u Švajcarskoj, prošlo je više od deset godina dok nije postao široko rasprostranjen, a tek kada su širokopojasne i 3G mreže postale pristupačne i uobičajene, internet je zaista počeo da se masovno koristi širom sveta.
Slično se dogodilo i sa društvenim mrežama - Facebook je, na primer, postojao još od 2004, ali je postao globalno popularan tek pet godina kasnije.
Trideset pet godina od izuma svetske mreže (World Wide Web), globalni internet je potpuno drugačije mesto - gotovo nezamislivo za one iz devedesetih, koji su putem dial-up modema pristupali "informacionom autoputu".
Najkorišćeniji računar danas zapravo uopšte nije računar (barem ne u tradicionalnom obliku i formi). Pametni telefoni, tableti i razni hibridni mobilni uređaji sa ekranima osetljivim na dodir čine više od dve trećine ukupnog internet saobraćaja u svetu.
Ovaj broj će do 2030. porasti na skoro 80 procenata, jer će se korisnici sve više oslanjati na telefone, tablete, pametne satove, kao i na novu generaciju pametnih televizora, gejming konzola i drugih pametnih kućnih uređaja u svojim domovima, koji na ovaj ili onaj način mogu da pristupe internetu.
Veštačka inteligencija je već dostupna na skoro svakom novijem telefonu ili tabletu, u vidu posebnih aplikacija. Takođe, neki AI modeli, poput Google Gemini, već su ugrađeni direktno u Android operativni sistem za smartfone i tablete.
Razvoj AI modela trenutno dominira među tehnološkim gigantima Silicijumske doline, koji se takmiče da većinu svog hardvera učine "AI prilagođenim".
Pre nekoliko dana, svet je obišla vest da je Albanija dobila "digitalnu ministarku", uslugu veštačke inteligencije koja će nadzirati tendere i trošenje državnih sredstava.
12:35Pre 47 d15.09.2025.
Autor
Manastir Tumane uveo je na svom zvaničnom sajtu AI četbota Tumanka, a cilj je da se posetiocima olakša pristup informacijama o manastiru.
18:29Pre 57 d04.09.2025.
Autor
U današnje vreme veštačka inteligencija postaje deo učionica gotovo istim tempom kao i krede, dnevnici i table. Deca se brzo prilagođavaju, dok profesori traže načine kako da uhvate korak.
17:21Pre 59 d01.09.2025.
AutorI dok većina korisnika, kada čuje termin AI, prvo pomisli na čet-botove poput ChatGPT-a i pomenutog Geminija, postoji mnogo drugih modela koji rade "iza kulisa", automatizujući brojne procese u raznim industrijama.
Imate novi električni automobil sa opcijom autonomne vožnje? To je zapravo AI "ispod haube" koji vozi. Slušate muziku na usluzi Spotify? Da, i tu je AI, koji pokušava da vam predloži nove albume i pesme na osnovu prethodnih numera koje ste slušali.
Oko milijardu ljudi danas koristi neku vrstu AI servisa u svetu, a procene kažu da će se to tržište do 2030. povećati bar dva do tri puta.
Veštačka inteligencija se trenutno koristi u finansijama za analizu velikih količina podataka, otkrivanje i sprečavanje finansijskih prevara, kao i za predviđanje kretanja na berzi na osnovu prethodnog trgovanja.
U maloprodaji i onlajn kupovini AI se koristi za personalizovane ponude kupcima, jer modeli veštačke inteligencije mogu prilično lako da predvide "šta ide uz šta" - na primer, ako kupite novu gitaru, verovatno će vam trebati i pojačalo, a ako kupujete kompjuter, verovatno ste zainteresovani i za novi monitor.
AI se koristi i u proizvodnji za različite zadatke, poput preciznog sklapanja, zavarivanja i sečenja, praćenja velikih količina sitnih komponenti, naročito u elektronskoj i automobilskoj industriji, kao i za upravljanje zalihama u skladištima.
Poljoprivreda takođe ima koristi od veštačke inteligencije, na primer, za analizu rasta useva, pa čak i za uklanjanje korova pomoću specijalnih kompjuterski upravljanih lasera.
Iako već nekoliko godina mnogi naučnici, programeri i mediji tvrde da će "AI uskoro preuzeti vaš posao", u stvarnosti je to veoma daleko od istine, kao i od stvarnih mogućnosti sadašnjih AI modela.
Iako je veoma dobra u sortiranju i analizi velikih količina podataka, AI i dalje ima jednu veliku manu - ona "halucinira". To znači da modeli veštačke inteligencije u nekim slučajevima prikazuju netačne informacije kao činjenice - izmišljajući podatke, rezultate ili čak istorijske događaje. Iako su najnovije verzije modela donele određena poboljšanja i smanjile učestalost "haluciniranja", to i dalje nije dovoljno dobro za kritične poslove i većinu pozicija u industriji.
Veštačka inteligencija zbog ovoga neće zameniti mnoge oblasti rada, ne samo zato što još nije "savršenа", već i zato što još ne postoje zakonske regulative koje bi omogućile upotrebu takvih AI hardverskih i softverskih sistema. Veštačka inteligencija neće zameniti socijalne radnike, koji moraju biti u stalnom (ljudskom) kontaktu sa pojedincima ili čitavim porodicama.
Iako se veliki deo analitike u zdravstvu može automatizovati uz pomoć AI, a neki modeli su izuzetno dobri u otkrivanju nepravilnosti na rentgenskim i CT snimcima, ona sigurno neće moći da bude hirurg, stomatolog ili da "radi" na hitnom prijemu pacijenata. Takođe, AI gotovo sigurno nikada neće moći da zameni osoblje u palijativnoj nezi ili da radi kao kućna medicinska sestra.
Iako se sama nalazi u "sajber prostoru", AI ne može da bude ni bezbednosni analitičar za hakerske napade, jer zapravo nema pristup "stvarnom svetu" - ne može da zna koji su sistemi ili serveri pod sajber napadom bez ljudskog unosa podataka.
Takođe, iako je veoma dobra u pisanju, AI je i dalje veoma repetitivna, a mnogi stručnjaci to nazivaju "dosadnim čitanjem" - AI često koristi iste reči i ideje iznova i iznova, čak i kada dobije različite zadatke od korisnika, pa, za sada, ni pisci nisu "ugroženi" od strane veštačke inteligencije. Takođe, AI ne može da bude ni novinar - ne može da intervjuiše stvarne ljude na ulici, da izveštava sa raznih događaja, niti da fotografiše i snima događaje uživo.
Novi Zakon o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru koji je stupio na snagu donosi velike olakšice za građane i omogućava lakši upis prava svojine po starim ispravama, saopštio je Republički geodetski zavod.
20:32Pre 20 h31.10.2025.
Autor
Ministarstvo prosvete Srbije saopštilo je da je, na osnovu podataka koje je dobilo od visokoškolskih ustanova, obavilo prve isplate novca samofinansirajućim studentima za pokriće 50 odsto troškova ukupnog iznosa plaćene školarine u školskoj 2024/2025. godini.
16:07Pre 1 d31.10.2025.
AutorBroj noćenja stranih turista u Srbiji u septembru 2025. godine bio je veći za 2,2 odsto, dok je broj noćenja domaćih turista ostao nepromenjen u odnosu na isti mesec prethodne godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
12:37Pre 1 d31.10.2025.
Autor
Predstavnici Naftne industrije Srbije (NIS) potvrdili su da će rafinerija nafte u Pančevu, sa zalihama nafte kojima raspolaže, nastaviti da radi do 25. novembra, saopštilo je Ministarsvo rudarstva i energetike.
12:21Pre 1 d31.10.2025.
Autor
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je za televiziju Newsmax Balkans da Vlada Srbije trenutno ne planira novu izmenu Uredbe o ograničenju marži, iako su se u medijima pojavile informacije da se priprema i četvrta korekcija ovog propisa.
11:23Pre 1 d31.10.2025.
Autor
Maksimalne maloprodajne cene evrodizela i benzina BMB95 biće u narednih sedam dana veće za tri dinara po litru, pa će dizel koštati 196 dinara a benzin 180 dinara po litru, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
11:12Pre 1 d31.10.2025.
Autor
Ruska naftna kompanija Lukoil prihvatila je ponudu švedsko-norveškog trgovca energentima Gunvor Group o prodaji njene imovine. Ekonomista Milan Beslać rekao je za Newsmax Balkans da to ništa ne menja kada je reč o sankcijama Naftnoj industriji Srbije, ali da je to, ipak, dobra vest za našu zemlju.
17:14Pre 1 d30.10.2025.
Autor
Naftna industrija Srbije (NIS) je u prvih devet meseci ove godine zabeležila gibitak od 0,3 milijarde dinara, pokazatelj EBITDA iznosio je 21,1 milijardu dinara, a operativni novčani tok 26,7 milijardi dinara, saopštila je kompanija.
15:46Pre 2 d30.10.2025.
Autor
Kompanija Lukoil saopštila je da je sa Gunvor Grupom dogovorila prodaju celokupne svoje imovine u inostranstvu, a reagujući na to predsednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da je to dobro za Srbiju, ali da ostaje mnogo veći problem od toga a to je rafinerija, NIS.
13:45Pre 2 d30.10.2025.
Autor
Komentari (0)