(VIDEO) Veštačka inteligencija: Alat za učenje ili prečica do ocene?
U današnje vreme veštačka inteligencija postaje deo učionica gotovo istim tempom kao i krede, dnevnici i table. Deca se brzo prilagođavaju, dok profesori traže načine kako da uhvate korak.
Statistika OECD-a pokazuje da više od 60 odsto nastavnika širom Evrope veruje da će im veštačka inteligencija promeniti način predavanja, dok je u Srbiji to pitanje još uvek otvoreno: da li će ona biti saveznik u obrazovanju ili opasnost za tradicionalno učenje?
O ovome se razgovaralo u emisiji Tražim reč, gde su učestvovali IT stručnjak Uroš Ranđelović, stručnjak za marketing Petar Vasić, profesorka istorije Natalija Bukvić, profesorka srpskog jezika Bojana Janjić, a ekipa emisije obišla je i škole koje su već uvele robote i AI asistente u učionice.
U savremenom društvu, ljubimci sve više zauzimaju centralno mesto u životima svojih vlasnika - od posebnih dijeta i garderobe, do hotelskog smeštaja. Međutim, postavlja se pitanje: gde je granica između pažnje i preterivanja koje može prerasti u oblik emocionalnog ili fizičkog maltretiranja života.
Koliko je Srbija bogata gljivama i koje opasnosti vrebaju mlade gljivare? Šta je istina o tartufima i šta nam se zapravo prodaje na pijacama? U emisiji Tražim reč govorili su Srđan Blanuša, najmlađi determinator u Srbiji, uz Natašu Močić, Marka Rajića i druge stručnjake.
Profesorka istorije Natalija Bukvić rekla je da su učenici često spremniji od nastavnika, ali da upravo profesori moraju da pronađu način kako da uhvate korak.
"Ovog leta sam se baš posvetila veštačkoj inteligenciji i od sada će to biti moj lični asistent", naglasila je.
Ipak, dodala je da veliki izazov ostaje kritičko mišljenje koje kod dece nije dovoljno razvijeno.
"Naša deca koriste AI, ali na nama je da im pokažemo kako to da urade. Ja sam, recimo, kolegama pokazala kako ChatGPT može da se koristi za kreiranje pitanja za debatu. To je moćan alat, ali potrebna je sistemska podrška", smatra Bukvić.
Printscreen: Newsmax Balkans
Uroš Ranđelović, suosnivač startapa AIDEN, naglasio je da ideja njihovog projekta jeste da pomogne profesorima da koriste veštačku inteligenciju kao alat, a ne da se od nje brane. Da profesori dođu na predavanje i da zapravo znaju kako da upotrebe veštačku inteligenciju tako da ih učenici "ne nadmudruju".
"Zamišljamo čas gde đak dođe, otvori prezentaciju već spremnu za njega, zatim dobije domaći koji uključuje korišćenje ChatGPT-a. Deca treba da nauče da pišu eseje, a profesor da ih ispituje uz pomoć AI, jer ocene ne treba ukidati već menjati način kako dolazimo do njih", objasnio je Ranđelović.
Dodao je i da učenici mogu koristiti ChatGPT kao tutora, koji će pregledati domaći i objasniti greške, ali ne i uraditi zadatak umesto njih.
Printscreen: Newsmax Balkans
Petar Vasić, stručnjak za marketing, imao je drugačiji ugao: "Veštačka inteligencija biće deo nas, neminovno. Erik Šmit, bivši direktor Gugla, rekao je da će za deset godina sva današnja zanimanja biti zamenljiva: kuvari, učitelji, pekari. Da li će se pojaviti nova zanimanja, ne znamo. Ali integracija sa AI-em je ključna. ChatGPT može da se posveti detetu više nego što profesor može u učionici."
Vasić smatra da obrazovanje kakvo danas poznajemo neće postojati kada njegova deca pođu u školu.
"Trenutno smo u eksploziji, u cunamiju, big bangu. Čekamo da vidimo šta će se dogoditi, ne možemo sve isplanirati, ali možemo naučiti da reagujemo", smatra on.
Printscreen: Newsmax Balkans
Novinarka Tijana Škodrić uključila se iz Savremene osnovne škole, gde nastavnica informatike i računovodstva Maja Babić već radi uz pomoć robota Pepper. Deca, kaže, na njega reaguju izuzetno pozitivno.
"Kroz svaki razgovor sa robotom nauče nešto novo. Pepper prikuplja podatke, analizira kvizove i pokazuje gde su đacima jake ili slabe tačke. To štedi vreme nastavnicima, ali motiviše i učenike", kaže Babić.
Ipak, dodala je da je uloga nastavnika nezamenjiva jer decu treba stalno podsećati da ChatGPT može da bude pomoćnik, ali ne i pouzdani autoritet.
Ekipa emisije obišla je i Računarsku gimnaziju, gde profesorka srpskog jezika Bojana Janjić kaže da joj cilj nikada nije bio da "lovi đake" u zloupotrebi AI-a, već da ih nauči kako da ga pravilno koriste.
"Pre tri godine pokušavali smo da oborimo veštačku inteligenciju, da pronađemo njene greške. Danas se veštačka inteligencija ne primećuje, ona se nalazi ispod različitih sistema koji upravljaju našim životima. To znači da je nužno postala deo obrazovanja", navodi ona.
Printscreen: Newsmax Balkans
Janjić upozorava i na zamku koju donose jezički modeli: "Ono što smo od AI tražili, ona nam je dala - prijatelja. Ljudi lako poveruju da pričaju sa osobom koja ih razume, a zapravo razgovaraju sa sistemom koji simulira bliskost. To može biti najveća opasnost za decu".
Emisija je otvorila brojna pitanja na koja obrazovni sistem Srbije tek treba da pronađe odgovor. Dok jedni upozoravaju da deca lako mogu zloupotrebiti veštačku inteligenciju i odustati od učenja, drugi ističu da ona može biti alat za razvoj kritičkog mišljenja i podizanje kvaliteta nastave.
Ipak, svi sagovornici su saglasni u jednom: budućnost obrazovanja više se ne može zamisliti bez veštačke inteligencije, a zadatak profesora, roditelja i društva jeste da pokažu deci da je ona saveznik, a ne zamena za znanje.
U Bulevaru Vudroa Vilsona kod Beograda na vodi muškarca su fizički napale tri osobe, sa povredama je prevezen u Urgenti centar, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Tara Koldžić (17), učenica trećeg razreda Pete beogradske gimnazije, osvojila je zlato na Konferenciji mladih naučnika na Tajlandu, zahvaljujući pronalasku inovativne metode za izolovanje vitamina B12. Tara je za Newsmax Balkans govorila o svojoj ideji koja do sada nije bila primenjena u nauci.
Deca u Srbiji provode u proseku po četiri sata dnevno na internetu. Virtuelni svet je onaj u kojem se druže, komuniciraju, zabavljaju, ali i svet u kojem lako postaju žrtve zlostavljanja.
Na Kosovu i Metohiji se održavaju lokalni izbori u 38 opština, na kojima učestvuje 12 srpskih stranaka i inicijativa, a najjača srpska stranka, Srpska lista, na izbore izlazi pod brojem 170. Biračka mesta zatvorena su u 19 sati.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da veruje da će tokom sastanka predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa predsednikom Upravnog odbora Gasproma Aleksandrom Djukovim ruska strana prihvatiti neko od ponuđenih rešenja u vezi sa NIS nakon stupanja na snagu američkih sankcija.
Koordinator za četiri opštine na severu AP KiM ispred Demokratije na delu Dušan Radaković izjavio je da su tokom glasanja na lokalnim izborima uočena dva velika problema i istakao da je zabeleženo više od sto slučajeva u kojima su biračima promenjena biračka mesta u druge opštine.
Čitavu prošlu nedelju obeležile su dojave o bombama u srednjoškolskom centru u Zaječaru. Policija je uspela da identifikuje dečaka starog 15 godina i uhapsi ga zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje panike i nereda. Potom je na vajber grupu đaka stigla preteća poruka.
Državljani Srbije od danas će morati da se registruju pri prvom ulasku u 29 evropskih zemalja, što uključuje članice Evropske unije, ali i Norvešku, Švajcarsku, Lihtenštajn i Island.
Zborovi građana Beograda blokirali su oko 16 časova kružni tok kod Tržnog centra Ušće, a sa njima se nekoliko minuta kasnije spojila grupa koja došla iz centra grada i nosila transparent "Roditelji Beograda". Građani su se okupili da bi dali podršku prosvetnim radnicima.
Muškarac S. P. (32), koji je uhapšen zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično delo razbojnička krađa, saslušan je u Trećem osnovnom tužilaštvu u Beogradu.
Kako su protekli lokalni izori na KiM i da li se Srbi vraćaju u institucije? Da li je Srbija kolateralna žrtva političkog sukoba velikih sila oko NIS? Ministra pravde pitamo šta donosi Nacrt o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika.
Nova EES pravila Evropske unije za ulazak u zemlje Šengena na mađarsko-srpskoj granici stupiće na snagu 28. oktobra u osam časova, prvo na graničnom prelazu Tompa-Kelebija, a od 4. novembra na preostalim graničnim prelazima sa Srbijom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će radovi na rekonstrukciji ginekološko-akušerske klinike u Višegradskoj ulici biti završeni za dve godine i da će tada uslovi biti mnogo bolji i klinika mnogo lepša.
Komentari (0)