(VIDEO) Veštačka inteligencija: Alat za učenje ili prečica do ocene?
U današnje vreme veštačka inteligencija postaje deo učionica gotovo istim tempom kao i krede, dnevnici i table. Deca se brzo prilagođavaju, dok profesori traže načine kako da uhvate korak.
Statistika OECD-a pokazuje da više od 60 odsto nastavnika širom Evrope veruje da će im veštačka inteligencija promeniti način predavanja, dok je u Srbiji to pitanje još uvek otvoreno: da li će ona biti saveznik u obrazovanju ili opasnost za tradicionalno učenje?
O ovome se razgovaralo u emisiji Tražim reč, gde su učestvovali IT stručnjak Uroš Ranđelović, stručnjak za marketing Petar Vasić, profesorka istorije Natalija Bukvić, profesorka srpskog jezika Bojana Janjić, a ekipa emisije obišla je i škole koje su već uvele robote i AI asistente u učionice.
U savremenom društvu, ljubimci sve više zauzimaju centralno mesto u životima svojih vlasnika - od posebnih dijeta i garderobe, do hotelskog smeštaja. Međutim, postavlja se pitanje: gde je granica između pažnje i preterivanja koje može prerasti u oblik emocionalnog ili fizičkog maltretiranja života.
Koliko je Srbija bogata gljivama i koje opasnosti vrebaju mlade gljivare? Šta je istina o tartufima i šta nam se zapravo prodaje na pijacama? U emisiji Tražim reč govorili su Srđan Blanuša, najmlađi determinator u Srbiji, uz Natašu Močić, Marka Rajića i druge stručnjake.
Profesorka istorije Natalija Bukvić rekla je da su učenici često spremniji od nastavnika, ali da upravo profesori moraju da pronađu način kako da uhvate korak.
"Ovog leta sam se baš posvetila veštačkoj inteligenciji i od sada će to biti moj lični asistent", naglasila je.
Ipak, dodala je da veliki izazov ostaje kritičko mišljenje koje kod dece nije dovoljno razvijeno.
"Naša deca koriste AI, ali na nama je da im pokažemo kako to da urade. Ja sam, recimo, kolegama pokazala kako ChatGPT može da se koristi za kreiranje pitanja za debatu. To je moćan alat, ali potrebna je sistemska podrška", smatra Bukvić.
Printscreen: Newsmax Balkans
Uroš Ranđelović, suosnivač startapa AIDEN, naglasio je da ideja njihovog projekta jeste da pomogne profesorima da koriste veštačku inteligenciju kao alat, a ne da se od nje brane. Da profesori dođu na predavanje i da zapravo znaju kako da upotrebe veštačku inteligenciju tako da ih učenici "ne nadmudruju".
"Zamišljamo čas gde đak dođe, otvori prezentaciju već spremnu za njega, zatim dobije domaći koji uključuje korišćenje ChatGPT-a. Deca treba da nauče da pišu eseje, a profesor da ih ispituje uz pomoć AI, jer ocene ne treba ukidati već menjati način kako dolazimo do njih", objasnio je Ranđelović.
Dodao je i da učenici mogu koristiti ChatGPT kao tutora, koji će pregledati domaći i objasniti greške, ali ne i uraditi zadatak umesto njih.
Printscreen: Newsmax Balkans
Petar Vasić, stručnjak za marketing, imao je drugačiji ugao: "Veštačka inteligencija biće deo nas, neminovno. Erik Šmit, bivši direktor Gugla, rekao je da će za deset godina sva današnja zanimanja biti zamenljiva: kuvari, učitelji, pekari. Da li će se pojaviti nova zanimanja, ne znamo. Ali integracija sa AI-em je ključna. ChatGPT može da se posveti detetu više nego što profesor može u učionici."
Vasić smatra da obrazovanje kakvo danas poznajemo neće postojati kada njegova deca pođu u školu.
"Trenutno smo u eksploziji, u cunamiju, big bangu. Čekamo da vidimo šta će se dogoditi, ne možemo sve isplanirati, ali možemo naučiti da reagujemo", smatra on.
Printscreen: Newsmax Balkans
Novinarka Tijana Škodrić uključila se iz Savremene osnovne škole, gde nastavnica informatike i računovodstva Maja Babić već radi uz pomoć robota Pepper. Deca, kaže, na njega reaguju izuzetno pozitivno.
"Kroz svaki razgovor sa robotom nauče nešto novo. Pepper prikuplja podatke, analizira kvizove i pokazuje gde su đacima jake ili slabe tačke. To štedi vreme nastavnicima, ali motiviše i učenike", kaže Babić.
Ipak, dodala je da je uloga nastavnika nezamenjiva jer decu treba stalno podsećati da ChatGPT može da bude pomoćnik, ali ne i pouzdani autoritet.
Ekipa emisije obišla je i Računarsku gimnaziju, gde profesorka srpskog jezika Bojana Janjić kaže da joj cilj nikada nije bio da "lovi đake" u zloupotrebi AI-a, već da ih nauči kako da ga pravilno koriste.
"Pre tri godine pokušavali smo da oborimo veštačku inteligenciju, da pronađemo njene greške. Danas se veštačka inteligencija ne primećuje, ona se nalazi ispod različitih sistema koji upravljaju našim životima. To znači da je nužno postala deo obrazovanja", navodi ona.
Printscreen: Newsmax Balkans
Janjić upozorava i na zamku koju donose jezički modeli: "Ono što smo od AI tražili, ona nam je dala - prijatelja. Ljudi lako poveruju da pričaju sa osobom koja ih razume, a zapravo razgovaraju sa sistemom koji simulira bliskost. To može biti najveća opasnost za decu".
Emisija je otvorila brojna pitanja na koja obrazovni sistem Srbije tek treba da pronađe odgovor. Dok jedni upozoravaju da deca lako mogu zloupotrebiti veštačku inteligenciju i odustati od učenja, drugi ističu da ona može biti alat za razvoj kritičkog mišljenja i podizanje kvaliteta nastave.
Ipak, svi sagovornici su saglasni u jednom: budućnost obrazovanja više se ne može zamisliti bez veštačke inteligencije, a zadatak profesora, roditelja i društva jeste da pokažu deci da je ona saveznik, a ne zamena za znanje.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kada je reč o prekidu rata u Ukrajini, mislim da je kratak rok za mir i sledeća godina. Do rešenja će doći kada se strane umore od rata, ekonomski iscrpe i shvate da neće doći do maksimalnih ciljeva, izjavio je bivši član Predsedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić. Mirovni sporazum o prekidu rata u Ukrajini koji je američki predsednik Donald Tramp predložio imao je 28, a potom je modifikovan na 19 tačaka. Gostujući u emisiji Sinteza, Ivanić je istakao da ne deli optimizam mnogih da bi rat u Ukrajini mogao da se završi brzo. "Ovde su u pitanju dva plana, jedan koji je odgovarao Rusima, a drugi Ukrajincima. Iz toga mi ne deluje da će se taj spor završiti brzo. Da ostatak Ukrajine ne bude u NATO je neprihvatljivo Evropi, koja je čvrsta pri tom stavu, pa Zelenski nalazi podršku u njoj. Kako spojiti dva isključiva pristupa", zapitao je bivši član Predsedništva BiH. Politička slika Amerike, kao i veliki deo međunarodnog poretka vidno su promenjeni, deset meseci od početka drugog mandata Donalda Trampa. U spoljnoj politici, njegov povratak ojačao je geopolitičke tenzije, od NATO preko Kine, do Bliskog istoka. Kako je do toga došlo? Odgovore na ova pitanja smo tražili od bivšeg člana Predsedništva BiH Mladena Ivanića.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-IZMEĐU SRBIJE I JUGOSLAVIJE (R)
Dokumentarna epizoda Strogo poverljivo analizira ključne političke i istorijske procese koji su, početkom 20. veka, oblikovali položaj Srbije i srpskog naroda. Kroz ratna stradanja, međunarodne sporazume i unutrašnje političke odluke, razmatra se nastanak nove državne zajednice i njene posledice.
Na državnom putu u okolini Bjelovara u Hrvatskoj u sredu se dogodila nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je komad leda s krova kombija probio vetrobransko staklo automobila i povredilo 62-godišnjeg vozača.
Policija u Nišu uhapsila je S. S. (26) iz okoline Žitorađe zbog sumnje da je izvršio krivična dela zlostavljanje i mučenje i protivpravno lišenje slobode.
General-major u penziji Luka Kastratović ocenjuje za Newsmax Balkans da je vraćanje vojnog roka i jačanje Vojske Srbije odgovor na globalnu nestabilnost i pritiske na Srbiju, uz poruku da snažan odbrambeni sistem služi odvraćanju, a ne pripremi za rat.
Spasioci Gorske službe spasavanja (GSS) Srbije uspešno su realizovali akciju spašavanja planinara na severnoj strani planine Rtanj u kojoj su sva tri planinara bezbedno zbrinuta.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su B. S. (22) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Inženjer JKP "Beograd put" Ivan Đokić izjavio je da bi čišćenje ulica prvog prioriteta od snežnih padavina uskoro trebalo da se završi i dodao da će nakon toga to preduzeće krenuti da čisti ulice drugog prioriteta u Beogradu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Kraljevu uhapsili su L. P. (20) i Đ. J. (36) iz tog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
U akciji Osnovnog tužilaštva u Prizrenu zbog sumnji na malverzacije u Kosovskom birou za osiguranje uhapšeno je 39 osoba, a među njima su i bivši visoki funkcioneri te institucije, saopštio je glavni tužilac Petrit Krieziju, prenosi Koha.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) saopštio je da se u toku večeri i noći očekuje veoma hladno vreme, u većem delu zemlje pretežno vedro, a samo na jugu, jugoistoku i istoku umereno do potpuno oblačno, dok je na krajnjem jugu u večernjim satima još ponegde moguć slab sneg.
Zbog problema izazvanih vremenskim nepogodama i povećanim vodostajem u pojedinim srpskim sredinama na Kosovu i Metohiji, Kancelarija za KiM saopštila je da je u stalnom kontaktu sa predsednicima opština na terenu kako bi se pratilo stanje i pružila neophodna podrška i pomoć.
Komentari (0)