U današnje vreme veštačka inteligencija postaje deo učionica gotovo istim tempom kao i krede, dnevnici i table. Deca se brzo prilagođavaju, dok profesori traže načine kako da uhvate korak.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Statistika OECD-a pokazuje da više od 60 odsto nastavnika širom Evrope veruje da će im veštačka inteligencija promeniti način predavanja, dok je u Srbiji to pitanje još uvek otvoreno: da li će ona biti saveznik u obrazovanju ili opasnost za tradicionalno učenje?
O ovome se razgovaralo u emisiji Tražim reč, gde su učestvovali IT stručnjak Uroš Ranđelović, stručnjak za marketing Petar Vasić, profesorka istorije Natalija Bukvić, profesorka srpskog jezika Bojana Janjić, a ekipa emisije obišla je i škole koje su već uvele robote i AI asistente u učionice.
U savremenom društvu, ljubimci sve više zauzimaju centralno mesto u životima svojih vlasnika - od posebnih dijeta i garderobe, do hotelskog smeštaja. Međutim, postavlja se pitanje: gde je granica između pažnje i preterivanja koje može prerasti u oblik emocionalnog ili fizičkog maltretiranja života.
Koliko je Srbija bogata gljivama i koje opasnosti vrebaju mlade gljivare? Šta je istina o tartufima i šta nam se zapravo prodaje na pijacama? U emisiji Tražim reč govorili su Srđan Blanuša, najmlađi determinator u Srbiji, uz Natašu Močić, Marka Rajića i druge stručnjake.
Profesorka istorije Natalija Bukvić rekla je da su učenici često spremniji od nastavnika, ali da upravo profesori moraju da pronađu način kako da uhvate korak.
"Ovog leta sam se baš posvetila veštačkoj inteligenciji i od sada će to biti moj lični asistent", naglasila je.
Ipak, dodala je da veliki izazov ostaje kritičko mišljenje koje kod dece nije dovoljno razvijeno.
"Naša deca koriste AI, ali na nama je da im pokažemo kako to da urade. Ja sam, recimo, kolegama pokazala kako ChatGPT može da se koristi za kreiranje pitanja za debatu. To je moćan alat, ali potrebna je sistemska podrška", smatra Bukvić.
Printscreen: Newsmax Balkans
Uroš Ranđelović, suosnivač startapa AIDEN, naglasio je da ideja njihovog projekta jeste da pomogne profesorima da koriste veštačku inteligenciju kao alat, a ne da se od nje brane. Da profesori dođu na predavanje i da zapravo znaju kako da upotrebe veštačku inteligenciju tako da ih učenici "ne nadmudruju".
"Zamišljamo čas gde đak dođe, otvori prezentaciju već spremnu za njega, zatim dobije domaći koji uključuje korišćenje ChatGPT-a. Deca treba da nauče da pišu eseje, a profesor da ih ispituje uz pomoć AI, jer ocene ne treba ukidati već menjati način kako dolazimo do njih", objasnio je Ranđelović.
Dodao je i da učenici mogu koristiti ChatGPT kao tutora, koji će pregledati domaći i objasniti greške, ali ne i uraditi zadatak umesto njih.
Printscreen: Newsmax Balkans
Petar Vasić, stručnjak za marketing, imao je drugačiji ugao: "Veštačka inteligencija biće deo nas, neminovno. Erik Šmit, bivši direktor Gugla, rekao je da će za deset godina sva današnja zanimanja biti zamenljiva: kuvari, učitelji, pekari. Da li će se pojaviti nova zanimanja, ne znamo. Ali integracija sa AI-em je ključna. ChatGPT može da se posveti detetu više nego što profesor može u učionici."
Vasić smatra da obrazovanje kakvo danas poznajemo neće postojati kada njegova deca pođu u školu.
"Trenutno smo u eksploziji, u cunamiju, big bangu. Čekamo da vidimo šta će se dogoditi, ne možemo sve isplanirati, ali možemo naučiti da reagujemo", smatra on.
Printscreen: Newsmax Balkans
Novinarka Tijana Škodrić uključila se iz Savremene osnovne škole, gde nastavnica informatike i računovodstva Maja Babić već radi uz pomoć robota Pepper. Deca, kaže, na njega reaguju izuzetno pozitivno.
"Kroz svaki razgovor sa robotom nauče nešto novo. Pepper prikuplja podatke, analizira kvizove i pokazuje gde su đacima jake ili slabe tačke. To štedi vreme nastavnicima, ali motiviše i učenike", kaže Babić.
Ipak, dodala je da je uloga nastavnika nezamenjiva jer decu treba stalno podsećati da ChatGPT može da bude pomoćnik, ali ne i pouzdani autoritet.
Ekipa emisije obišla je i Računarsku gimnaziju, gde profesorka srpskog jezika Bojana Janjić kaže da joj cilj nikada nije bio da "lovi đake" u zloupotrebi AI-a, već da ih nauči kako da ga pravilno koriste.
"Pre tri godine pokušavali smo da oborimo veštačku inteligenciju, da pronađemo njene greške. Danas se veštačka inteligencija ne primećuje, ona se nalazi ispod različitih sistema koji upravljaju našim životima. To znači da je nužno postala deo obrazovanja", navodi ona.
Printscreen: Newsmax Balkans
Janjić upozorava i na zamku koju donose jezički modeli: "Ono što smo od AI tražili, ona nam je dala - prijatelja. Ljudi lako poveruju da pričaju sa osobom koja ih razume, a zapravo razgovaraju sa sistemom koji simulira bliskost. To može biti najveća opasnost za decu".
Emisija je otvorila brojna pitanja na koja obrazovni sistem Srbije tek treba da pronađe odgovor. Dok jedni upozoravaju da deca lako mogu zloupotrebiti veštačku inteligenciju i odustati od učenja, drugi ističu da ona može biti alat za razvoj kritičkog mišljenja i podizanje kvaliteta nastave.
Ipak, svi sagovornici su saglasni u jednom: budućnost obrazovanja više se ne može zamisliti bez veštačke inteligencije, a zadatak profesora, roditelja i društva jeste da pokažu deci da je ona saveznik, a ne zamena za znanje.
U bivšoj Jugoslaviji Trst je bio simbol kupovine i trošenja novca na džins, auto delove, nakit, kafu i sve ono što nije moglo da se kupi u jugoslovenskim prodavnicama. Nova epizoda dokumentarnog serijala DEKADE istražuje šta se zaista krilo iza tog šopinga i ko je na njemu zarađivao. Sitni jugoslovenski šverceri nisu mogli da se porede sa moćnim trgovcima iz Trsta koji su se obogatili na trgovini džinsom. Mnogi su postali bogataši koji su bahato trošili novac, vozili skupa kola po Trstu, a zarađene pare nosili u banke u crnim kesama za đubre. Da li je Ponte Roso držala mafija ili se radilo samo o jednokratnom fenomenu koji je doneo bogatstvo tom gradu?
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Može li Crna Gora izmijeniti Ustav bez uslovljavanja identitetskim putanjima. Gost: potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj.
dokumentarni
22:00
SINTEZA (R)
Da li datum održavanja izbora u Srbiji opredeljuje svetska ili naša politička kriza? Hoćemo li odvojeno glasati za predsednika i za poslanike? Da li na stav srpskog birača veći uticaj imaju političke prilike ili ekonomija i životni standard? Odgovore tražimo od ekonomiste, profesora Ljubodraga Savića.
specijal
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
23:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Veliki kvar na primarnom snabdevanju električnom energijom celokupnog beogradskog vodovodnog sistema je popravljen, saopšteno je iz Javnog komunalnog preduzeća "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Policija u Kruševcu uhapsila je L. B. (19) i A. K. (18) zbog sumnje da su u gradskom parku noćas oštrim predmetom usmrtili mladića (22), koji je od zadobijenih povreda preminuo u bolnici.
Prvi avion sa španskim državljanima evakuisanim sa kruzera MV Hondius, na kom je izbio hantavirus, poleteo je sa Tenerifa ka Madridu, gde će biti smešteni u karantin u vojnoj bolnici. Sa kruzera je evakuisano i pet francuskih državljana, objavila je televizija BFM.
Ministri spoljnih poslova Evropske unije u ponedeljak će u Briselu razmatrati situaciju na Zapadnom Balkanu, sa posebnim fokusom na Srbiju i realizaciju Plana rasta vrednog šest milijardi evra.
Evropska unija priprema jednu od najvećih reformi saobraćajnih propisa u poslednjim decenijama, od digitalnih vozačkih dozvola i novih pravila za mlade vozače, do usklađivanja kazni i zabrana vožnje koje će važiti u svim zemljama članicama.
Prvo ročište u predmetu protiv 21 osobe srpske nacionalnosti, koje kosovsko tužilaštvo tereti za ratne zločine u odsustvu, zakazano je za 1. jul, potvrdio je Osnovni sud u Prištini.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Zrenjaninu, po nalogu glavnog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsili su B. T. (42) iz Žablja, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška dela protiv opšte sigurnosti.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je upozorenje za područje Srbije na kratkotrajne vremenske nepogode za ponedeljak i utorak, 11. i 12. maj.
Komentari (0)