Gde se susreću država i tehnologija
Pre nekoliko dana, svet je obišla vest da je Albanija dobila "digitalnu ministarku", uslugu veštačke inteligencije koja će nadzirati tendere i trošenje državnih sredstava.
12:35Pre 64 d15.09.2025.
AutorNewsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Različiti modeli veštačke inteligencije (AI) verovatno su jedna od najbrže rastućih tehnologija u poslednjih nekoliko godina.
Prvim personalnim kompjuterima, poput IBM AT/XT i njihovim bezbrojnim klonovima iz Kine, trebalo je skoro deceniju da postanu delovi domaćinstava.
Internetu je trebalo još duže - od svog nastanka krajem 1989 i početkom 1990 u CERN institutu u Švajcarskoj, prošlo je više od deset godina dok nije postao široko rasprostranjen, a tek kada su širokopojasne i 3G mreže postale pristupačne i uobičajene, internet je zaista počeo da se masovno koristi širom sveta.
Slično se dogodilo i sa društvenim mrežama - Facebook je, na primer, postojao još od 2004, ali je postao globalno popularan tek pet godina kasnije.
Trideset pet godina od izuma svetske mreže (World Wide Web), globalni internet je potpuno drugačije mesto - gotovo nezamislivo za one iz devedesetih, koji su putem dial-up modema pristupali "informacionom autoputu".
Najkorišćeniji računar danas zapravo uopšte nije računar (barem ne u tradicionalnom obliku i formi). Pametni telefoni, tableti i razni hibridni mobilni uređaji sa ekranima osetljivim na dodir čine više od dve trećine ukupnog internet saobraćaja u svetu.
Ovaj broj će do 2030. porasti na skoro 80 procenata, jer će se korisnici sve više oslanjati na telefone, tablete, pametne satove, kao i na novu generaciju pametnih televizora, gejming konzola i drugih pametnih kućnih uređaja u svojim domovima, koji na ovaj ili onaj način mogu da pristupe internetu.
Veštačka inteligencija je već dostupna na skoro svakom novijem telefonu ili tabletu, u vidu posebnih aplikacija. Takođe, neki AI modeli, poput Google Gemini, već su ugrađeni direktno u Android operativni sistem za smartfone i tablete.
Razvoj AI modela trenutno dominira među tehnološkim gigantima Silicijumske doline, koji se takmiče da većinu svog hardvera učine "AI prilagođenim".
Pre nekoliko dana, svet je obišla vest da je Albanija dobila "digitalnu ministarku", uslugu veštačke inteligencije koja će nadzirati tendere i trošenje državnih sredstava.
12:35Pre 64 d15.09.2025.
Autor
Manastir Tumane uveo je na svom zvaničnom sajtu AI četbota Tumanka, a cilj je da se posetiocima olakša pristup informacijama o manastiru.
18:29Pre 75 d04.09.2025.
Autor
U današnje vreme veštačka inteligencija postaje deo učionica gotovo istim tempom kao i krede, dnevnici i table. Deca se brzo prilagođavaju, dok profesori traže načine kako da uhvate korak.
17:21Pre 78 d01.09.2025.
AutorI dok većina korisnika, kada čuje termin AI, prvo pomisli na čet-botove poput ChatGPT-a i pomenutog Geminija, postoji mnogo drugih modela koji rade "iza kulisa", automatizujući brojne procese u raznim industrijama.
Imate novi električni automobil sa opcijom autonomne vožnje? To je zapravo AI "ispod haube" koji vozi. Slušate muziku na usluzi Spotify? Da, i tu je AI, koji pokušava da vam predloži nove albume i pesme na osnovu prethodnih numera koje ste slušali.
Oko milijardu ljudi danas koristi neku vrstu AI servisa u svetu, a procene kažu da će se to tržište do 2030. povećati bar dva do tri puta.
Veštačka inteligencija se trenutno koristi u finansijama za analizu velikih količina podataka, otkrivanje i sprečavanje finansijskih prevara, kao i za predviđanje kretanja na berzi na osnovu prethodnog trgovanja.
U maloprodaji i onlajn kupovini AI se koristi za personalizovane ponude kupcima, jer modeli veštačke inteligencije mogu prilično lako da predvide "šta ide uz šta" - na primer, ako kupite novu gitaru, verovatno će vam trebati i pojačalo, a ako kupujete kompjuter, verovatno ste zainteresovani i za novi monitor.
AI se koristi i u proizvodnji za različite zadatke, poput preciznog sklapanja, zavarivanja i sečenja, praćenja velikih količina sitnih komponenti, naročito u elektronskoj i automobilskoj industriji, kao i za upravljanje zalihama u skladištima.
Poljoprivreda takođe ima koristi od veštačke inteligencije, na primer, za analizu rasta useva, pa čak i za uklanjanje korova pomoću specijalnih kompjuterski upravljanih lasera.
Iako već nekoliko godina mnogi naučnici, programeri i mediji tvrde da će "AI uskoro preuzeti vaš posao", u stvarnosti je to veoma daleko od istine, kao i od stvarnih mogućnosti sadašnjih AI modela.
Iako je veoma dobra u sortiranju i analizi velikih količina podataka, AI i dalje ima jednu veliku manu - ona "halucinira". To znači da modeli veštačke inteligencije u nekim slučajevima prikazuju netačne informacije kao činjenice - izmišljajući podatke, rezultate ili čak istorijske događaje. Iako su najnovije verzije modela donele određena poboljšanja i smanjile učestalost "haluciniranja", to i dalje nije dovoljno dobro za kritične poslove i većinu pozicija u industriji.
Veštačka inteligencija zbog ovoga neće zameniti mnoge oblasti rada, ne samo zato što još nije "savršenа", već i zato što još ne postoje zakonske regulative koje bi omogućile upotrebu takvih AI hardverskih i softverskih sistema. Veštačka inteligencija neće zameniti socijalne radnike, koji moraju biti u stalnom (ljudskom) kontaktu sa pojedincima ili čitavim porodicama.
Iako se veliki deo analitike u zdravstvu može automatizovati uz pomoć AI, a neki modeli su izuzetno dobri u otkrivanju nepravilnosti na rentgenskim i CT snimcima, ona sigurno neće moći da bude hirurg, stomatolog ili da "radi" na hitnom prijemu pacijenata. Takođe, AI gotovo sigurno nikada neće moći da zameni osoblje u palijativnoj nezi ili da radi kao kućna medicinska sestra.
Iako se sama nalazi u "sajber prostoru", AI ne može da bude ni bezbednosni analitičar za hakerske napade, jer zapravo nema pristup "stvarnom svetu" - ne može da zna koji su sistemi ili serveri pod sajber napadom bez ljudskog unosa podataka.
Takođe, iako je veoma dobra u pisanju, AI je i dalje veoma repetitivna, a mnogi stručnjaci to nazivaju "dosadnim čitanjem" - AI često koristi iste reči i ideje iznova i iznova, čak i kada dobije različite zadatke od korisnika, pa, za sada, ni pisci nisu "ugroženi" od strane veštačke inteligencije. Takođe, AI ne može da bude ni novinar - ne može da intervjuiše stvarne ljude na ulici, da izveštava sa raznih događaja, niti da fotografiše i snima događaje uživo.
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da prodaja NIS Rusiji 2008. godine nije bila loš potez, ali da ruski kapital u NIS mora da bude anuliran, jer NIS mora da radi.
22:55Pre 9 h18.11.2025.
Autor
Nadam se da smo izbegli svaku priču o nacionalizaciji Naftne industrije Srbije. MOL bi bio najpoželjniji kupac. Dokle god ruska nafta pristiže u Mađarsku, stizaće i do nas, posebno ako MOL bude većinski vlasnik NIS, izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Slobodan Aćimović.
20:09Pre 12 h18.11.2025.
Autor
Direktor NIS Kiril Tjurdenjev obratio se zaposlenima u kompaniji internim pismom u kom je istakao da "akcionari aktivno vode pregovore sa svim zainteresovanim stranama" i da se očekuje da će na osnovu tih razgovora u narednim danima biti upućen argumentovan zahtev OFAK-u za dobijanje nove licence.
18:18Pre 13 h18.11.2025.
Autor
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede najavilo je da je u planu nova Uredba o deklarisanju mesa i mesnih prerađevina, prema kojoj će status "domaćeg" imati samo meso koje je, od klanice do prerađevine, proizvedeno u Srbiji.
16:28Pre 15 h18.11.2025.
Autor
Nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful podseti nas je u Beogradu koliko su Srbija i Nemačka bliske.
15:22Pre 16 h18.11.2025.
Autor
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut razgovarao je sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović o merama koje država preduzima kako bi se ublažile posledice primene sankcija Naftnoj industriji Srbije i konstatovali su da je snabdevanje tržišta energentima i dalje stabilno.
14:35Pre 17 h18.11.2025.
AutorEkonomista Vladimir Đukanović najoštrije ocenjuje nekadašnju prodaju Naftne industrije Srbije (NIS) Rusiji, nazivajući je "katastrofalnom greškom". Reč je o potezu koji je, tvrdi, Srbiju politički i ekonomski vezao za zemlju koja se od 2022. potpuno odvojila od zapadnog ekonomskog sistema.
22:01Pre 1 d17.11.2025.
Autor
Da bi zemlja bila energetski stabilna, mora da ima obezbeđene obavezne zalihe koje drže tu energiju stabilnom. Od obaveznih naftnih derivata u cisternama moramo da imamo benzin, dizel i kerozin. Jedna odluka odlučiće da li ćemo ostati energetski stabilni ili ćemo se naći na ivici energetske krize.
18:54Pre 1 d17.11.2025.
Autor
Mađarska naftna i gasna kompanija MOL mogla bi da preuzme deo Naftne industrije Srbije (NIS), izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
15:00Pre 1 d17.11.2025.
Autor
Komentari (0)