Kako građani da legalizuju objekte bez građevinske dozvole
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Vlada Srbije predstaviti Predlog novog Zakona o leglizaciji, koji bi trebalo u pravne tokove da stavi oko 4,8 miliona nelegalnih objekata u državi. Kakva procedura čeka građane za "Otvori oči" priča broker Branisav Jorgić.
Kako je najavljeno, za oko 70 odsto objekata cena legalizacije biće 100 evra.
"Ovo je predlog zakona, koji treba da prođe skupštinsku proceduru. Njegova svrha je da smanji nelegalnu gradnju i broj objekata. U prethodne tri decenije, od 1997. imali smo nekoliko kampanja legalizacije, ali dometi tih zakona bili su jako skromni", objašnjava Jorgić.
Vučić je najavio da će novi zakon biti jednostavan za primenu. Dovoljna je digitalna prijava ili ona na papiru, sa rokom prijave do Nove godine. Objekat će posle 60 dana postati legalan i uknjižen.
Cena takse
Za cenu od 100 do maksimalno 1.000 evra za luksuzne stanove u Beogradu, građani u gradovima i selima Srbije dobiće čiste papire, pravo na nasleđivanje, hipotekarne kredite i apsolutnu sigurnost da niko ne može da im sruši objekat.
Roditelji dece s poteškoćama u razvoju nisu samo obični roditelji. Često su svojoj deci i učitelji, psiholozi, defektolozi i zdravstveni radnici, jednom rečju negovatelji, i to je celoživotni poziv. Ako žele da ga obavljaju kako treba, često odustaju od posla, jer su svom detetu potrebni 24 časa.
Ukrajina sve češće napada ruska naftna postrojenja. Analitičari kažu da je reč o taktici da se oslabi energetski sektor Rusije. Koliko smo zavisni od ruskih isporuka i može li ova situacija dovesti do poremećaja na domaćem tržištu, za Newsmax Balkans govorio je stručnjak za energetiku Miodrag Kapor.
Višemesečne blokade i protesti su značajno uticali na pad turističkih poseta našoj zemlji, ali kako staju blokade u julu mesecu i devizni priliv od turizma je počeo da raste, izjavio je za "Stav nedelje" ministar turizma i omladine Republike Srbije Husein Memić.
Izuzeće su gradnja na tuđem zemljištu i zaštićenim područjima - takvi objekti će postati vlasništvo države.
"Detalji predloga novog zakona nam još uvek nisu poznati, a ti detalji mogu dosta da utiču na uspešnost celog postupka. Država je predložila cenu. Pretpostavljamo da se tu radi više o kategoriji neke takse. To je jedna naknada u obliku takse da bi se postupak sproveo. To ne predstavlja nikakav značajan dodatni prihod za državu. Osnovna ideja je bila da se s tim malim troškovima podstaknu vlasnici nelegalnih objekata, da uđu u proceduru legalizacije", navodi sagovornik naše televizije.
Printscreen: Newsmax BalkansBranislav Jorgić
Kako Jorgić kaže, država kroz tu cenu praktično neće ništa dobiti. Međutim, dobiće kroz uređenje sistema nelegalne gradnje i prevođenje iz nelegalne u legalnu gradnju u prvoj fazi, a u drugoj fazi naplatu poreza na imovinu. I to je u suštini što se tiče države značajan prihod koji bi mogao da se ostvari u budućnosti.
Formular za legalizaciju
Jorgić se osvrnuo na formular koji će biti potreban da se popuni.
"I sad tu treba imati u vidu da određeni broj građana i investitora nema dovoljnu računarsku pismenost da uđe u takav jedan postupak. Mislim da bi tu država trebala da podstakne stručna lica da pomognu građanima u postupku, onima kojima je to naravno potrebno, da uđu u postupak legalizacije putem tih elektronskih formulara. I to bi mogli da budu advokati koji bi tim računarsko-nepismenim, nedovoljno obrazovanim u toj oblasti, građanima, a koji žele da uđu u postupak legalizacije, da im pomognu da popunjavaju", ističe Jorgić.
Da li novi zakon postojeće stavlja van snage?
Kako navodi naš sagovornik, fokus države je da status nelegalnih objekata pređe u status legalnih objekata za dobrobit građana i same države koja će na kraju naplaćivati poreze.
Jorgić se osvrnuo na to da u Srbiji sada postoje dva zakona - Zakon o planiranju i gradnji i Zakon o ozakonjenju nelegalnih objekata.
"Mi ne znamo sada da li će sa uvođenjem novog zakona o legalizaciji ovi prethodni zakoni biti van snage. Da li će krivično delo o izgradnji nelegalnog objekta i dalje ostati. Sam prelazak nelegalnog objekta u vlasništvo države, jeste delimična kazna za investitora, ali nije dovoljna. Mislim da bi trebalo da ostane i dalje ona odredba o krivičnoj odgovornosti, bez obzira na to što država preuzima vlasništvo nad tom imovinom. To treba da ostane krivično delo. Druga stvar, mi ćemo se suočiti i sa problemom, da će država preuzeti po tom osnovu i određene nekvalitetne objekte s kojima neće znati šta da radi i njima će možda za određeni deo objekata biti veći teret nego korist", dodaje Jorić.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Vlada Srbije donela hitnu odluku – zabranjen izvoz nafte i goriva iz Srbije. Da li je ovo rešenje za energetsku stabilnost u zemlji? Čeka se datum redovnog prolećnog zasedanja Skupštine Srbije. Da li se politička borba vraća u poslaničke klupe? Gosti emisije biće Gordana Čomić i Slobodan Cvejić Na koji način je ajatolah Ali Hamnei, za vreme svoje vladavine, izmenio sliku Irana i kako je njegov režim oblikovao život ljudi u ovoj zemlji?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo – da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije? Gosti Stava dana: Nenad Jevtović sa Institut za razvoj i inovacije i Veljko Mijuškovic, ekonomista.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da strategija "Srbija 2030" predviđa ulaganje od 48 milijardi evra do 2035. za ubrzani rast i BDP od 133 milijarde do 2030, kao i da je 137 zemalja već potvrdilo učešće na EXPO 2027 u Beogradu.
Komentari (0)