(VIDEO) "Andrija boluje od retke bolesti, uz njega sam 24 časa": Većina roditelja bez posla, rešenje status negovatelja
Roditelji dece s poteškoćama u razvoju nisu samo obični roditelji. Često su svojoj deci i učitelji, psiholozi, defektolozi i zdravstveni radnici, jednom rečju negovatelji, i to je celoživotni poziv. Ako žele da ga obavljaju kako treba, često odustaju od posla, jer su svom detetu potrebni 24 časa.
Njihov položaj i izvesniju budućnost moguće je rešiti uvođenjem statusa roditelj-negovatelj.
Dvadesetjednogodišnji Andrija Knežević boluje od teške i retke bolesti.
Zahvaljujući majci koja je uz njega i čitavom sistemu podrške koji im pružaju ostali članovi porodice, Andrija vodi aktivan društveni život, posećuje utakmice, putuje, druži se. Andrija ne govori, ali razume, pokretan je, ali mu je potrebna pomoć počev od hranjenja, do oblačenja.
Dečak Viktor Kostić iz Leskovca, sa svojih osam godina, veliki je sportski talenat i potencijal, što potvrđuje više od 50 osvojenih medalja u atletici i oko 20 u fudbalu - sportovima koje uporedo trenira.
Bibliobus ili biblioteka na točkovima već 15 godina učestvuje u misiji razvoja kulture čitanja, obilazeći 12 udaljenih naselja u Kladovu i podstičući ljubav prema čitanju kod dece uzrasta od šest do 15 godina.
Ukrajina sve češće napada ruska naftna postrojenja. Analitičari kažu da je reč o taktici da se oslabi energetski sektor Rusije. Koliko smo zavisni od ruskih isporuka i može li ova situacija dovesti do poremećaja na domaćem tržištu, za Newsmax Balkans govorio je stručnjak za energetiku Miodrag Kapor.
Zato je njegova majka uz njega 24 časa dnevno, već više od dve decenije.
Većina roditelja bez posla, radnog staža i penzije
Ni bolest, ni oskudne finansije nisu umanjile pozitivnu energiju koja vlada u ovoj porodici.
Andrijina majka i osnivač Udruženja "Evo ruka" Ana Knežević navela je za Newsmax Balkans da je Andrija osoba s višetrukim smetanjama u razvoju.
"Njegova osnovna bolest je retka bolest koja se zove Di Đorđijev sindorm, koji podrazumeva jedno kompleksno zdravstveno stanje. Imao je niz operacija, operisao je srce na rođenju, kičmu i imao je manje intervencije, stavljena je gastrostoma", pojasnila je sagovornica.
Zbog obaveza je morala da napusti posao, ali se posvetila i društvenom aktivizmu.
Printscreen: Newsmax Balkans
Predvodi udruženje koje se bavi upravo podrškom i poboljšanjem položaja dece sa poteškoćama u razvoju i njihovih roditelja. Najveća briga za sve njih je šta kada oni, roditelji ne budu u stanju da se brinu za svoju decu.
Većina je bez posla, bez radnog staža, što znači i bez šansi da kada za to dođe vreme ostvare pravo na penziju.
"To su uglavnom majke koje imaju decu sa 100 odsto invaliditeta, ali kako u ovim našim uslovima gde su nerazvijene usluge socijalne zaštite i majke dece koja nemaju 100 odsto invaliditet, ali ukoliko je potrebno da vode decu na dodatne tretmane i terapije, onda se one odlučuju da ostave posao, ne mogu da rade i trebalo bi im priznati taj status i institu negovatelja jer bi mogle da pristupe nekim drugim pravima", istakla je Knežević.
"I roditelj u poziciji hendikepiranosti"
Ukoliko bi status roditelja-negovatelja bio zakonski regulisan na nacionalnom nivou, trebalo bi da pruža mogućnost izbora roditeljima, da budu angažovani kao negovatelji, ili da im ukoliko već imaju posao taj status donese i pravo na fleksibilno radno vreme, ukazuje defektolog Marko Košutić, jedan od autora Nacionalne strategije unapređenja položaja osoba sa invaliditetom.
Status roditelja negovatelja ne treba da znači ukidanje već postojećih socijalnih usluga na koje dete ima pravo.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Do sad se podrazumevalo zato što je dete primalac tuđe nege i pomoći da je to dovoljno, ali to nijie dovoljno. Tuđa nega i pomoć je prihod deteta, i taj prihod služi da se plati neka usluga socijalne zaštite ili neka vaninistitucionalna podrška za to dete, a mi sad govorimo o tome da je osim deteta i roditelj u poziciji hendikepiranosti", rekao je Košutić.
"Usvojili smo da budu uplaćivani doprinosi"
Svetli primer koji može biti putokaz i prestonici i drugim gradovima je grad Bor u kojem je doneta odluka o priznavanju statusa roditelja negovatelja, ali bez ukidanja drugih usluga socijalne zaštite, ukazuje narodna poslanica i odbornica Irena Živković, koja je inicijator odluke koju je donela Skupština Bora.
"Ona se naslanja na sva tri predloga zakona na republičkom nivou koja trenutno postoje u narodnoj skupštini i nije ovakva kao u sremskoj mitrovici i Leskovcu, ne ukida nijednu vrstu usluge pomoći i podrške države koju roditelji trenutno ostvaruju. Podrazumeva finansijsku nadoknadu u visini minimalne repubčike plate, kako bude rasla ta plata tako će i nadonkana u Boru rasti. Ono što me je prijatno iznenadilo jeste da smo usvojili da budu uplaćivani i doprinosi što znači da će tim roditeljima teći radni staž dok ne ispune starosni uslov za penziju", naglasila je narodna poslanica.
Da su ovakva rešenja potrebna roditeljima koji danonoćno brinu i svojoj teško bolesnoj deci pokazuje i statistika.
U oko 60 odsto porodica sa decom sa smetnjama u razvoju bračni supružnici se razvedu, a samo 20 odsto njih koji brinu o deci sa poremećajima u razvoju su uspeli da se zaposle nakon što su dobili dete.
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-DOĐI DA SLUŠAMO PLOČE (R)
Gramofonske ploče se vraćaju u muzičku industriju. Nosač zvuka na vinilu koji je najduže trajao, a zatim ga je devedesetih zamenilo digitalno vreme, poslednjih deset godina postaje sve popularniji. Dokumentarni serijal « Dekade » istražuje šta se promenilo i ko su novi kolekcionari ploča. Rok novinara i oni koji još uvek čuvaju ploče koje su kupili kao deca vode nas kroz istoriju, u vremena kada su se ploče teškom mukom nabavljale u Jugoslaviji. Kako su gramofonske ploče diktirale socijalni status mladih, ko ih je puštao na kućnim žurkama i da li ste ih samo kupovali kako bi privukli devojke i uputili im onaj čuveni pozov « Dođi da slušamo ploče » ?
dokumentarni
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Početak školske godine, u Srbiji i regionu. Zbog čega sve češće roditelji đaka iz seoskih sredina upisuju decu u gradske škole i da li je ovo trend, pomodarstvo ili realna odluka roditelja. Na području Moravičkog okruga u svih 53 škola u novu školsku godinu krenulo je 20.600 učenika. Od toga samo u Čačku njih više od 12 hiljada. Od naredne godine i lekari u privatnim zdravstvenim ustanovama će moći da izdaju E-recepte na isti način kao i u državnom sistemu. Da li će to doprineti boljoj kontroli lekova? Pričaćemo i o čedomorstvu. Šta se krije iza tih postupaka?
Otkrivamo tajne legendarne podmornice Nebojša. Kako je izgledala njena borba kroz ratne oluje? Koje su misije bile poverene ovom brodu? I zašto se i danas o njoj govori sa strahopoštovanjem?
U Bulevaru Vudroa Vilsona kod Beograda na vodi muškarca su fizički napale tri osobe, sa povredama je prevezen u Urgenti centar, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Tara Koldžić (17), učenica trećeg razreda Pete beogradske gimnazije, osvojila je zlato na Konferenciji mladih naučnika na Tajlandu, zahvaljujući pronalasku inovativne metode za izolovanje vitamina B12. Tara je za Newsmax Balkans govorila o svojoj ideji koja do sada nije bila primenjena u nauci.
Deca u Srbiji provode u proseku po četiri sata dnevno na internetu. Virtuelni svet je onaj u kojem se druže, komuniciraju, zabavljaju, ali i svet u kojem lako postaju žrtve zlostavljanja.
Na Kosovu i Metohiji se održavaju lokalni izbori u 38 opština, na kojima učestvuje 12 srpskih stranaka i inicijativa, a najjača srpska stranka, Srpska lista, na izbore izlazi pod brojem 170. Biračka mesta zatvorena su u 19 sati.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da veruje da će tokom sastanka predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa predsednikom Upravnog odbora Gasproma Aleksandrom Djukovim ruska strana prihvatiti neko od ponuđenih rešenja u vezi sa NIS nakon stupanja na snagu američkih sankcija.
Koordinator za četiri opštine na severu AP KiM ispred Demokratije na delu Dušan Radaković izjavio je da su tokom glasanja na lokalnim izborima uočena dva velika problema i istakao da je zabeleženo više od sto slučajeva u kojima su biračima promenjena biračka mesta u druge opštine.
Čitavu prošlu nedelju obeležile su dojave o bombama u srednjoškolskom centru u Zaječaru. Policija je uspela da identifikuje dečaka starog 15 godina i uhapsi ga zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje panike i nereda. Potom je na vajber grupu đaka stigla preteća poruka.
Državljani Srbije od danas će morati da se registruju pri prvom ulasku u 29 evropskih zemalja, što uključuje članice Evropske unije, ali i Norvešku, Švajcarsku, Lihtenštajn i Island.
Zborovi građana Beograda blokirali su oko 16 časova kružni tok kod Tržnog centra Ušće, a sa njima se nekoliko minuta kasnije spojila grupa koja došla iz centra grada i nosila transparent "Roditelji Beograda". Građani su se okupili da bi dali podršku prosvetnim radnicima.
Muškarac S. P. (32), koji je uhapšen zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično delo razbojnička krađa, saslušan je u Trećem osnovnom tužilaštvu u Beogradu.
Kako su protekli lokalni izori na KiM i da li se Srbi vraćaju u institucije? Da li je Srbija kolateralna žrtva političkog sukoba velikih sila oko NIS? Ministra pravde pitamo šta donosi Nacrt o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika.
Nova EES pravila Evropske unije za ulazak u zemlje Šengena na mađarsko-srpskoj granici stupiće na snagu 28. oktobra u osam časova, prvo na graničnom prelazu Tompa-Kelebija, a od 4. novembra na preostalim graničnim prelazima sa Srbijom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će radovi na rekonstrukciji ginekološko-akušerske klinike u Višegradskoj ulici biti završeni za dve godine i da će tada uslovi biti mnogo bolji i klinika mnogo lepša.
Komentari (0)