RZS: Prosečna neto plata za jul 109.071 dinar, najviše zaradili na Starom gradu, a najmanje u Preševu
Prosečna neto zarada obračunata za jul 2025. godine u Srbiji iznosila je 109.071 dinar, dok je prosečna bruto zarada bila 150.646 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna neto zarada za jul 2025. godine nominalno je veća za 11,5 odsto, a realno za 6,3 odsto, dok je prosečna bruto zarada nominalno veća za 11,4 odsto, odnosno za 6,2 odsto realno.
Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić izjavio je da će za tu kompaniju i ova godina biti rekordna i istakao da će vrednost prihoda biti veća od 2,2 milijarde evra, dok će operatvini profit biti na nivou od 1,2 milijarde evra.
Rast bruto zarada u periodu januar‒jul 2025. godine, u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 11 odsto nominalno, odnosno 6,3 odsto realno, dok je prosečna neto zarada veća za 11,1 odsto nominalno, odnosno za 6,4 odsto realno. Plate programera u proseku 310.401 dinar
Medijalna neto zarada za mart 2025. iznosila je 85.000 dinara. To znači da je polovina zaposlenih u Srbiji primila zaradu do tog iznosa, dok je druga polovina zarađivala više.
Najviša prosečna neto zarada isplaćena je zaposlenima u delatnosti računarsko programiranje, konsultantske i s tim povezane usluge - 310.401 dinar, dok su najniže zarade imali zaposleni u delatnosti pripremanja i posluživanja hrane i pića (63.298 dinara) i u ostalim ličnim uslužnim delatnostima (61.615 dinara).
Prosečna plata u Beogradu 135.516 dinara
Prosečna zarada u Srbiji varira u zavisnosti od regiona, pokazuje najnoviji izveštaj Republičkog zavoda za statistiku za jul 2025. godine. Prema podacima RZS, prosečna neto plata za jul u Beogradu je iznosila 136.516 dinara, u Novom Sadu 125.659 dinara, Nišlije su prosečno zarađivale 105.671 dinar, dok je prosečna neto zarada u Kragujevcu 103.286 dinara.
Najveće prosečne neto zarade u Srbiji isplaćene su u beogradskoj opštini Stari grad - čak 196.689 dinara, dok je najniža prosečna plata bez poreza i doprinosa zabeležena u Preševu (73.877 dinara).
Kada je reč o prekidu rata u Ukrajini, mislim da je kratak rok za mir i sledeća godina. Do rešenja će doći kada se strane umore od rata, ekonomski iscrpe i shvate da neće doći do maksimalnih ciljeva, izjavio je bivši član Predsedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić. Mirovni sporazum o prekidu rata u Ukrajini koji je američki predsednik Donald Tramp predložio imao je 28, a potom je modifikovan na 19 tačaka. Gostujući u emisiji Sinteza, Ivanić je istakao da ne deli optimizam mnogih da bi rat u Ukrajini mogao da se završi brzo. "Ovde su u pitanju dva plana, jedan koji je odgovarao Rusima, a drugi Ukrajincima. Iz toga mi ne deluje da će se taj spor završiti brzo. Da ostatak Ukrajine ne bude u NATO je neprihvatljivo Evropi, koja je čvrsta pri tom stavu, pa Zelenski nalazi podršku u njoj. Kako spojiti dva isključiva pristupa", zapitao je bivši član Predsedništva BiH. Politička slika Amerike, kao i veliki deo međunarodnog poretka vidno su promenjeni, deset meseci od početka drugog mandata Donalda Trampa. U spoljnoj politici, njegov povratak ojačao je geopolitičke tenzije, od NATO preko Kine, do Bliskog istoka. Kako je do toga došlo? Odgovore na ova pitanja smo tražili od bivšeg člana Predsedništva BiH Mladena Ivanića.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-IZMEĐU SRBIJE I JUGOSLAVIJE (R)
Dokumentarna epizoda Strogo poverljivo analizira ključne političke i istorijske procese koji su, početkom 20. veka, oblikovali položaj Srbije i srpskog naroda. Kroz ratna stradanja, međunarodne sporazume i unutrašnje političke odluke, razmatra se nastanak nove državne zajednice i njene posledice.
dokumentarni
07:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR-MANASTIR KRUPA
Upoznajte Manastir Krupu, najstariju pravoslavnu svetinju u Dalmaciji, podignutu 1317. godine. Iguman Pajsije i otac Efrosin otkrivaju život monaha, suživot Srba i Hrvata, te duhovni mir koji vekovima traje.
dokumentarni
07:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
Na državnom putu u okolini Bjelovara u Hrvatskoj u sredu se dogodila nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je komad leda s krova kombija probio vetrobransko staklo automobila i povredilo 62-godišnjeg vozača.
Policija u Nišu uhapsila je S. S. (26) iz okoline Žitorađe zbog sumnje da je izvršio krivična dela zlostavljanje i mučenje i protivpravno lišenje slobode.
General-major u penziji Luka Kastratović ocenjuje za Newsmax Balkans da je vraćanje vojnog roka i jačanje Vojske Srbije odgovor na globalnu nestabilnost i pritiske na Srbiju, uz poruku da snažan odbrambeni sistem služi odvraćanju, a ne pripremi za rat.
Narodna banka Srbije (NBS) je produžila primenu mere koja se odnosi na rok za vraćanje efektive bankama od javnog poštanskog operatora i ovlašćenih menjača na još 30 dana, zbog očuvanja stabilnosti menjačkog tržišta i obezbeđivanja kontinuiranog snabdevanja građana efektivnim stranim novcem.
Za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, nazvanom "Svoj na svome", prema poslednjim zvaničnim podacima, stiglo je oko 550.000 prijava građana.
Kakva je bila 2025. u ekonomskom smislu? Kakav je odnos direktnih stranih investicija, ulaganja u infrastrukturu i podrške domaćim privrednicima? Živimo li bolje? Kakav je životni standard socijalno najosetljivijih grupa ljudi, poput penzionera?
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da se nada da će Srbija u narednom periodu moći da kupi bar još pet odsto akcija u Naftnoj industriji Srbije (NIS), jer bi tada imala punu kontrolu nad onim što bude radio većinski vlasnik.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da se tokom ove godine očekuju veliki radovi na izgradnji stanica za beogradski metro i najavio da će prva linija metroa biti završena do 2030. godine.
Sa najnovijim povećanjem penzija, najniži iznos penzije za kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti iznosi 31.092 dinara, a za kategoriju poljoprivrednika 24.443 dinara, izjavio je direktor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Relja Ognjenović.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Predsednik Aleksandar Vučić očekuje da najkasnije do 15. januara stigne prvih 85.000 tona sirove nafte i da 17. ili 18. januara počne da radi Rafinerija, kao i da krene da proizvodi naftne derivate od 25. ili 26 januara.
Komentari (0)