Kako slučaj Nexperia pogađa evropske proizvođače automobila

Carine koje je američka administracija uvela sredinom godine za najveći broj zemalja širom sveta, u velikoj meri su uticale na međunarodna tržišta, a naročito na svetsku industriju elektronike.

24.10.2025. 19:14

Kako slučaj Nexperia pogađa evropske proizvođače automobila

Mnogi američki, ali i građani EU, su od leta počeli da izdvajaju u proseku oko 10 odsto više za svoje kompjutere, laptopove, konzole za igru i druge uređaje.

Ipak, ne treba zaboraviti da su tržišni uređaji u svom finalnom obliku (eng. consumer devices) samo jedan deo elektronike koja stiže iz Kine, Vijetnama, Južne Koreje i sa Tajvana.

Jedan drugi, takođe veoma važan deo (a stručnjaci iz mnogih industrija bi rekli i daleko bitniji) proizvodnje elektronike su tzv. OEM komponente, odnosno elektronski delovi koji se kasnije koriste u auto industriji, velikim data centrima, telekomunikacijama, te za proizvodnju većih i složenijih uređaja, mašina i sistema.

Kina je glavni proizvođač ovakvih komponenti, čineći oko 65 odsto ukupnog svetskog tržišta, dok još oko 30 odsto dolazi iz drugih zemalja Azije, što ostavlja samo oko 5 odsto za američke i evropske proizvođače.

Američke zabrane i evropski automobili

Holandske vlasti su početkom meseca donele odluku da preuzmu upravljačku ulogu u kompaniji za automobilske čipove i elektroniku Nexperia, koja je do tada bila većinski u vlasništvu kineske Wingtech Group. Ono što je bitno napomenuti je i da Nexperia snabdeva sa više od polovine ključnih komponenti najveće evropske proizvođače automobila, poput BMW, Volkswagen i Mercedes-Benz.

Iako ova kompanija ne proizvodi čipove najnovije generacije, njene komponente su praktično nezamenljive za različite sisteme u automobilima, naročito onima iz niže i srednje klase. Treba reći i da ovo pogađa sve Volkswagenove brendove i pod-proizvođače, kojih ima deset.

Iz kompanije su već saopštili da su njihove zalihe komponenti ovog kinesko-holandskog proizvođača pri kraju, te da iako fabrike i linije za montažu vozila trenutno rade, to možda neće biti slučaj u narednom periodu ako se situacija sa Nexperia ne reši.

Za sada nije u potpunosti jasno zašto su holandske vlasti preuzele upravljanje ovom kompanijom, budući da ona zapravo ne proizvodi čipove za veštačku inteligenciju (AI) niti čipove za super-kompjutere, a koji su pod direktnim sankcijama SAD.

Holandsko Ministarstvo ekonomije je saopštilo da je upotrebilo veoma retko korišćeni Zakon o dostupnosti dobara, ali je nejasno da li je to odluka donesena u Haagu, u Briselu zajedno sa čelnicima EU, ili je posledica američkih zabrana na trgovinu čipovima sa Kinom, te tarifa koje je uveo predsednik Donald Tramp.

Sama Nexperia je u većinskom vlasništvu Kineskog konglomerata Wingtech, koji je zapravo pravi dizajner čipova i komponenti, i koji rukovodi svim finasijama i u Kini, i u Evropi. Očigledno je najviše pogođena automobilska industrija širom EU, ali i neki drugi proizvođači industrijske elektronike, mašina i linija za proizvodnju.

Prosečan evropski automobil ima između 500 i 1.000 različitih čipova i komponenti, a dobar deo njih - od 30 do 50 odsto - je najvećim delom dolazio upravo iz Holandije i pogona Nexperia. Iako na svetskom tržištu postoje slične komponente iz drugih kompanija, poput NXP Semiconductors, Infineon, Renesas, te američkog Texas Instruments, njih nije lako za kratko vreme uvesti u proizvodni proces, a brojne modele automobila bi trebalo i ponovo dizajnirati, za šta su potrebni meseci ili barem godinu dana - u najboljem slučaju.

Zvanični Peking, očekivano, nije oduševljen postupkom zvaničnog Haga, te je preuzimanje Nexperia nazvao "presedanom u svetskim okvirima". Jasno je i da Peking u trenutku kada vodi trgovinske pregovore sa SAD upravo na polju visoke tehnologije i čipova prvenstveno namenjenih veštačkoj inteligenciji, ne želi da ima sličan diplomatski i politički sukob i u Evropi.

Kina bi mogla i da uzvrati zabranom izvoza sličnih ili istih komponenti za auto industriju proizvedenih u Kini, što bi donelo nove zastoje u proizvodnji u fabrikama evropskih auto giganata. Ne treba zaboraviti ni da je celokupni evropski auto sektor i sektor transporta tek prošle godine izašao iz recesije u koju je upao 2020. zbog globalne pandemije korona virusa.

Da sve bude još složenije i za zvanični Berlin, kao i za samu Evropsku komisiju, najveće tržište za evropske automobile, naročito one iz premijum klase je upravo - Kina. Mercedes-Benz je gotovo jednu trećinu svih svojih modela prošle godine prodao upravo u Kini, dok je za Volkswagen to drugo najveće tržište, odmah posle zemalja EU.

Sa druge strane, upravo jeftini električni automobili iz Kine proteklih godina imaju izuzetno dobre rezultate prodaje u zemljama Evropske unije. Kineski BYD tako beleži povećanje od 43 odsto u odnosu na prošlu godine, te gotovo neverovatnih 140 odsto rasta prodaje godinu za godinom unutar EU.

Kineski gigant SAIC Motor je vlasnik britanskog brenda automobila MG, dok je takođe veliki kineski proizvođač automobila Geely većinski vlasnik švedskog Volvoa. Geely ima takođe i kontrolni paket akcija u proizvođaču super-automobila Lotus.

Evropske kompanije imaju i zajedničke brendove i investicije za samo kinesko tržište - francuski Renault tako ima konglomerat DRAC sa kineskim Donfeng Motor.

Rukovodstvo Volkswagena je u pismu upravi, deoničarima i zaposlenima situaciju oko Nexperia nazvala "dinamičnom", a nemački mediji navode da ako se ona ne reši do kraja godine, biće neminovni prekidi proizvodnje, smanjenje radnih dana ili - oboje, te da će svakako morati da se uključi i Vlada u Berlinu, kao i pokrajinski i lokalni čelnici.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)