Radojka Nikolić u "Sintezi": Odluku o kupovini NIS doneće Rusi i Amerikanci, 2026. godina će biti puna neizvesnosti
Po pitanju plana investicija, 2025. godina bila je loša i prilično turbulentna, a 2026. biće godina neizvesnosti, pogotovo u energetskom sektoru, rekla je novinarka Radojka Nikolić u emisiji "Sinteza".
Nikolić je u emisiji "Sinteza" istakla da je po pitanju investicija 2025. godina bila loša i prilično turbulentna.
"Bila je loša samom činjenicom da nismo ostvarili plan privrednog rasta. Naš plan je bio da naš rast bude nešto viši od četiri odsto, 4,2, 4,5 procenata. To su stope rasta kojima smo išli poslednjih godina, a koje su i na tom nivou nedovoljne jer mi da bismo sustigli razvijenu Evropu potrebne su nam stope od pet do sedam odsto, i to u kontinuitetu", konstatovala je Nikolić.
Ona je pojasnila da, ako je globalna ekonomija rasla tri odsto, a Srbija 2,1 ili dva, to je neuspeh jer se ne dostiže čak ni taj nivo koji nije poželjan.
Visokoškolske ustanove će od 1. januara sva plaćanja vršiti preko sistema SPIRI, kako to već duže vreme rade osnovne i srednje škole. Suština je da država ima uvid u trošenje namenjenih budžetskih sredstava.
Nedavna ispitivanja pokazala su prekomernu migraciju olova i kadmijuma iz keramičkih šolja sa tržišta Srbije. Laboratorijska ispitivanja, koja je obavio Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" utvrdila su da 17 odsto testiranih šolja nije ispunilo zahteve važećeg pravilnika.
U Evropskoj uniji posla ima, ali za neka zanimanja nema dovoljno ljudi. Muči je isti problem koji muči i Srbiju - nesklad između ponude i potražnje na tržištu rada.
"Treba da imamo svoj cilj rasta, nezavisno i od globalnog i od Evrope. Zato što, ako gledate Evropu prošle tri godine, ona nikako nije primer za ugled zbog recesije i zbog pada", istakla je naša sagovornica.
Napomenula je i da bi Srbiji, prema analizi Evropske banke za obnovu i razvoj, kada bi imala stopu rasta od oko dva odsto, trebalo 55 godina da stigne prosečni nivo standarda u Evropi.
Zašto je budžet konfuzan?
Nikolić je navela da je Budžet za 2026. godinu koji je usvojila Skupština Srbije, prema njenom mišljenju konfuzan.
"Zašto je konfuzan? Zato što prvo donosite budžet u vreme kad već imate eskalaciju krize sa Naftnom industrijom Srbije, a NIS nema nigde u njemu. Pa onda dodajete aneks u kojem se izdvaja jedna suma koju ne znate na osnovu čega je dodato da je baš milijardu i 400 miliona evra. Prilično napamet rezervišete ta sredstva, da se nađe", rekla je Nikolić i upitala kako u budžet može da se stavi nešto "da se nađe".
Prema njenim rečima, budžet Srbije mora da sadrži u sebi izdvajanja za EXPO i za kapitalne investicije, što ovaj budžet i sadrži.
"Mislim da je negde oko 485 miliona evra samo za EXPO. Ima za kapitalne investicije 5,1 milijardi evra, što je manje nego prethodne godine", konstatovala je novinarka.
Dodatnu konfuziju, kako je istakla, unose velika povećanja plata, penzija i minimalne zarade.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To su visoke stope. Vi kod plata u javnom sektoru, koje su inače duplo veće od prosečnih plata i od plata u realnom sektoru, kod preduzetnika, dodajete još pet odsto, a javni sektor je ogroman jer obuhvata između 500.000 i 600.000 ljudi. Zatim imate više od 1.600.000 penzionera, gde dodajete 12,2 odsto povećanje, bez obzira na to što ima i niskih penzija", navela je Nikolić.
Dodala je da je 10 odsto rasta minimalca veoma ozbiljno povećanje i jedan od razloga što strane kompanije već kalkulišu i biće još odlazaka sa tržišta Srbije.
"Većina kompanija je isplaćivala minimalac radnicima, ili tu negde oko minimalca, i sad kad naglo podignete minimalac za 10 odsto, mnogima od njih naglo skaču troškovi za plate zaposlenih i oni se sele", naglasila je sagovornica Newsmax Balkans.
Nikolić je objasnila da država računa da će se time povećati lična potrošnja, kako bi se kroz to vratio novac u PDV.
"Problem sa povećanjem minimalnih zarada je što plate rastu mnogo brže od produktivnosti rada, a produktivnost je konkurentnost. To znači da je trošak po radniku bio veći nego što je proizvod koji je on ostvario", podvukla je.
"SAD žele da naprave novu energetsku kartu ovog dela Evrope"
Naša sagovornica je naglasila da je teško proceniti ko će kupiti NIS, ali da će na kraju odluku doneti Rusi i Amerikanci.
"Rusi treba da odluče da prodaju, a oni dosad nisu govorili da će da prodaju, sve do ovih najnovijih izjava pre dve, tri nedelje. Oni treba da odluče o prodaji, oni su najavili da se neki pregovori vode, a Amerikanci treba da odobre tu transakciju - tog kupca kog je izabrala Rusija, pošto Rusija prodaje svoje", konstatovala je Nikolić u "Sintezi".
Dodala je da je potpuno jasno da SAD žele da naprave novu energetsku kartu ovog dela Evrope.
"U septembru 2024. godine napravili smo sa Amerikom sporazum o energetici, u kom piše da je interes Amerike da se bolje pozicionira na ovom delu Balkana, odnosno da se dozvoli pristup američkim kompanijama", podsetila je novinarka.
Tri strane zainteresovane za kupovinu NIS
Nikolić je navela da su u ovom trenutku zainteresovane tri strane.
"Jedna je MOL, koji vrlo transparentno najavljuje svoju spremnost i zainteresovanost da uzme ruski deo, i pritom imamo Viktora Orbana koji je bio i kod Trampa i kod Putina, ali je i njegova izjava bila da je Mađarska zainteresovana da kod Amerikanaca zaštiti američke energetske interese u ovom delu Evrope, a kod Rusa da su spremni za saradnju", napomenula je ona.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Drugi ozbiljan kandidat je, prema njenim rečima, arapski ADNOK.
"Vrlo su interesantni kao moćna kompanija, takođe imaju saradnju sa Rusima i Amerikancima. Ruski kapital je zaštićen u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, tako da oni tamo nemaju problema, s tim što je kod njih specifično da finansijski izveštaji nisu dostupni javnosti", pojasnila je Nikolić.
I treća zainteresovana strana je Srbija, podsetila je Nikolić, ali i dodala da Rusi nisu zainteresovani za to.
Prema njenim rečima, 2026. biće godina neizvesnosti za ceo svet, a za Srbiju posebno.
"To je godina odluka, to je očigledno godina kada će morati da bude donesena odluka što se tiče NIS, a koja je za nas izuzetno važna. Pre svega jer je NIS jedna od najvećih kompanija koje imamo i bila je dosad jedna od najprofitabilnijih. Drugo, imamo energetsku situaciju koja nam je pod velikim znakom pitanja, ne samo zbog NIS", zaključila je Nikolić u emisiji "Sinteza".
Celu emisiju "Sinteza" možete pogledati na ovom linku:
Prvi prilog će u početku podsetiti na stolarski zanat i naravno, tu ima stolarije. Ali, ovom procesu se dodaje još jedan zanat, a to je izlivanje epoksi smole, spajanje sa drvetom, u cilju dobijanja kvalitetnih i zanimljivih stolova. Tako dobijamo rustični estetski element i transparentnu glatku površinu, koja omogućuje različite boje, unutrašnji reljef i dodatne elemente, što svaki sto čini posebnim. Drugi prilog je o jednom uvek aktuelnom zanatu, koji sa sobom nosi retro prizvuk. Pričamo o berberima, majstorima za kosu i bradu, kojima muškarci poveravaju svoj izgled. Pratimo proces kako nastaje jedna komplikovana frizura, učimo o tome koji se pribor koristi i dobijamo važne savete koje možemo primeniti čak i kod kuće.
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da strategija "Srbija 2030" predviđa ulaganje od 48 milijardi evra do 2035. za ubrzani rast i BDP od 133 milijarde do 2030, kao i da je 137 zemalja već potvrdilo učešće na EXPO 2027 u Beogradu.
Komentari (0)