Radojka Nikolić u "Sintezi": Odluku o kupovini NIS doneće Rusi i Amerikanci, 2026. godina će biti puna neizvesnosti
Po pitanju plana investicija, 2025. godina bila je loša i prilično turbulentna, a 2026. biće godina neizvesnosti, pogotovo u energetskom sektoru, rekla je novinarka Radojka Nikolić u emisiji "Sinteza".
Nikolić je u emisiji "Sinteza" istakla da je po pitanju investicija 2025. godina bila loša i prilično turbulentna.
"Bila je loša samom činjenicom da nismo ostvarili plan privrednog rasta. Naš plan je bio da naš rast bude nešto viši od četiri odsto, 4,2, 4,5 procenata. To su stope rasta kojima smo išli poslednjih godina, a koje su i na tom nivou nedovoljne jer mi da bismo sustigli razvijenu Evropu potrebne su nam stope od pet do sedam odsto, i to u kontinuitetu", konstatovala je Nikolić.
Ona je pojasnila da, ako je globalna ekonomija rasla tri odsto, a Srbija 2,1 ili dva, to je neuspeh jer se ne dostiže čak ni taj nivo koji nije poželjan.
Visokoškolske ustanove će od 1. januara sva plaćanja vršiti preko sistema SPIRI, kako to već duže vreme rade osnovne i srednje škole. Suština je da država ima uvid u trošenje namenjenih budžetskih sredstava.
Nedavna ispitivanja pokazala su prekomernu migraciju olova i kadmijuma iz keramičkih šolja sa tržišta Srbije. Laboratorijska ispitivanja, koja je obavio Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" utvrdila su da 17 odsto testiranih šolja nije ispunilo zahteve važećeg pravilnika.
U Evropskoj uniji posla ima, ali za neka zanimanja nema dovoljno ljudi. Muči je isti problem koji muči i Srbiju - nesklad između ponude i potražnje na tržištu rada.
"Treba da imamo svoj cilj rasta, nezavisno i od globalnog i od Evrope. Zato što, ako gledate Evropu prošle tri godine, ona nikako nije primer za ugled zbog recesije i zbog pada", istakla je naša sagovornica.
Napomenula je i da bi Srbiji, prema analizi Evropske banke za obnovu i razvoj, kada bi imala stopu rasta od oko dva odsto, trebalo 55 godina da stigne prosečni nivo standarda u Evropi.
Zašto je budžet konfuzan?
Nikolić je navela da je Budžet za 2026. godinu koji je usvojila Skupština Srbije, prema njenom mišljenju konfuzan.
"Zašto je konfuzan? Zato što prvo donosite budžet u vreme kad već imate eskalaciju krize sa Naftnom industrijom Srbije, a NIS nema nigde u njemu. Pa onda dodajete aneks u kojem se izdvaja jedna suma koju ne znate na osnovu čega je dodato da je baš milijardu i 400 miliona evra. Prilično napamet rezervišete ta sredstva, da se nađe", rekla je Nikolić i upitala kako u budžet može da se stavi nešto "da se nađe".
Prema njenim rečima, budžet Srbije mora da sadrži u sebi izdvajanja za EXPO i za kapitalne investicije, što ovaj budžet i sadrži.
"Mislim da je negde oko 485 miliona evra samo za EXPO. Ima za kapitalne investicije 5,1 milijardi evra, što je manje nego prethodne godine", konstatovala je novinarka.
Dodatnu konfuziju, kako je istakla, unose velika povećanja plata, penzija i minimalne zarade.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To su visoke stope. Vi kod plata u javnom sektoru, koje su inače duplo veće od prosečnih plata i od plata u realnom sektoru, kod preduzetnika, dodajete još pet odsto, a javni sektor je ogroman jer obuhvata između 500.000 i 600.000 ljudi. Zatim imate više od 1.600.000 penzionera, gde dodajete 12,2 odsto povećanje, bez obzira na to što ima i niskih penzija", navela je Nikolić.
Dodala je da je 10 odsto rasta minimalca veoma ozbiljno povećanje i jedan od razloga što strane kompanije već kalkulišu i biće još odlazaka sa tržišta Srbije.
"Većina kompanija je isplaćivala minimalac radnicima, ili tu negde oko minimalca, i sad kad naglo podignete minimalac za 10 odsto, mnogima od njih naglo skaču troškovi za plate zaposlenih i oni se sele", naglasila je sagovornica Newsmax Balkans.
Nikolić je objasnila da država računa da će se time povećati lična potrošnja, kako bi se kroz to vratio novac u PDV.
"Problem sa povećanjem minimalnih zarada je što plate rastu mnogo brže od produktivnosti rada, a produktivnost je konkurentnost. To znači da je trošak po radniku bio veći nego što je proizvod koji je on ostvario", podvukla je.
"SAD žele da naprave novu energetsku kartu ovog dela Evrope"
Naša sagovornica je naglasila da je teško proceniti ko će kupiti NIS, ali da će na kraju odluku doneti Rusi i Amerikanci.
"Rusi treba da odluče da prodaju, a oni dosad nisu govorili da će da prodaju, sve do ovih najnovijih izjava pre dve, tri nedelje. Oni treba da odluče o prodaji, oni su najavili da se neki pregovori vode, a Amerikanci treba da odobre tu transakciju - tog kupca kog je izabrala Rusija, pošto Rusija prodaje svoje", konstatovala je Nikolić u "Sintezi".
Dodala je da je potpuno jasno da SAD žele da naprave novu energetsku kartu ovog dela Evrope.
"U septembru 2024. godine napravili smo sa Amerikom sporazum o energetici, u kom piše da je interes Amerike da se bolje pozicionira na ovom delu Balkana, odnosno da se dozvoli pristup američkim kompanijama", podsetila je novinarka.
Tri strane zainteresovane za kupovinu NIS
Nikolić je navela da su u ovom trenutku zainteresovane tri strane.
"Jedna je MOL, koji vrlo transparentno najavljuje svoju spremnost i zainteresovanost da uzme ruski deo, i pritom imamo Viktora Orbana koji je bio i kod Trampa i kod Putina, ali je i njegova izjava bila da je Mađarska zainteresovana da kod Amerikanaca zaštiti američke energetske interese u ovom delu Evrope, a kod Rusa da su spremni za saradnju", napomenula je ona.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Drugi ozbiljan kandidat je, prema njenim rečima, arapski ADNOK.
"Vrlo su interesantni kao moćna kompanija, takođe imaju saradnju sa Rusima i Amerikancima. Ruski kapital je zaštićen u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, tako da oni tamo nemaju problema, s tim što je kod njih specifično da finansijski izveštaji nisu dostupni javnosti", pojasnila je Nikolić.
I treća zainteresovana strana je Srbija, podsetila je Nikolić, ali i dodala da Rusi nisu zainteresovani za to.
Prema njenim rečima, 2026. biće godina neizvesnosti za ceo svet, a za Srbiju posebno.
"To je godina odluka, to je očigledno godina kada će morati da bude donesena odluka što se tiče NIS, a koja je za nas izuzetno važna. Pre svega jer je NIS jedna od najvećih kompanija koje imamo i bila je dosad jedna od najprofitabilnijih. Drugo, imamo energetsku situaciju koja nam je pod velikim znakom pitanja, ne samo zbog NIS", zaključila je Nikolić u emisiji "Sinteza".
Celu emisiju "Sinteza" možete pogledati na ovom linku:
Veza Grka i Srba je u XX veku, u vreme Titove Jugoslavije, bila u znaku bratskih veza, ali i složenih državnih odnosa koji su dovodili i do potpunog zahlađenja u prijateljstvu dva naroda. Posle Drugog svetskog rata u Grčkoj je počeo građanski rat, a komunisti koji su izgubili u tom ratu novo utočište pronašli su u SFRJ kao izbeglice. Njihov centar postaje Buljkes, grad nedaleko od Novog Sada u kome stvaraju državu u državi koju je kontrolisala UDBA. U isto vreme oko 20 hiljada grčke dece, čiji roditelji ne žele da budu vaspitana u rojalističkom duhu, odlazi put Jugoslavije i završava u domovima širom SFRJ koja je tada optužena za otmicu grčke dece. Preživeli svedoci, Grci koji i danas žive u Srbiji, njihovi potomci, ali i istoričari koji su pisali o tim događajima, pričaju kako je izgledalo vreme u kome su Kraljevina Grčka i SFRJ vodili propagandni rat. Šta se dogodilo sa grčkom decom i Grcima iz Buljkesa u periodu od 1945. do 1949. tema je dokumentarnog filma "Deca Pireja" koji otkriva turbulentnu istoriju dve zemlje. Pogledajte DEKADE - DECA PIREJA: Grčke izbeglice u Srbiji
dokumentarni
07:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR-MANASTIR KRKA
“Monaški kuvar“ vodi vas u manastir Krka, zadužbinu Jelene Nemanjić Šubić, sestre cara Dušana. Zavirite u katakombe iz prvog veka i saznajte šta se to duhovno „kuva“ na mestu gde je sveti apostol Pavle propovedao Dalmatincima.
dokumentarni
07:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U drugoj epizodi serijala Put znanja vraćamo se na sam početak domaće inovatorske priče. U Muzeju nauke i tehnike obeleženo je 100 godina od prvog srpskog patenta – simbola vremena kada su ideje počele da dobijaju pravnu i društvenu vrednost. Autori izložbe, Dušan Petrović i Saša Šepec, predstavili su značaj ovog jubileja kroz priču o tome kako je sve počelo. Nakon toga odlazimo u Savez pronalazača Srbije, gde nam je predsednik Saveza, Željko Zdravković, predstavio ulogu Saveza, značaj pronalazaštva danas i načine na koje se neguje tradicija srpskih pronalazača. Na ovaj način povezujemo prošlost i sadašnjost, pokazujući da je pronalazaštvo i dalje deo našeg kulturnog i naučnog identiteta.
dokumentarni
08:00
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Žena na koju je palo stablo bora u sarajevskom naselju Grbavica podlegla je povredama uprkos brzoj intervenciji medicinske ekipe, rečeno je za portal Klix.ba u Hitnoj pomoći u Sarajevu.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Božićni praznici u Srbiji čine čitav niz običaja, od Tucindana i Badnjeg dana, do samog Božića 7. januara. Od rituala i porodičnih okupljanja, preko narodnih verovanja i simbolike hrane, do svetih običaja - praznici su ogledalo naše kulture i identiteta.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 7. januara proslavljaju Božić, a mnogi se i dalje bune oko toga kako se pravilno čestita i šta se na to odgovara.
Sa najnovijim povećanjem penzija, najniži iznos penzije za kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti iznosi 31.092 dinara, a za kategoriju poljoprivrednika 24.443 dinara, izjavio je direktor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Relja Ognjenović.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Predsednik Aleksandar Vučić očekuje da najkasnije do 15. januara stigne prvih 85.000 tona sirove nafte i da 17. ili 18. januara počne da radi Rafinerija, kao i da krene da proizvodi naftne derivate od 25. ili 26 januara.
Predstavnici mađarskog MOL će sledeće sedmice doći u Naftnu industriju Srbije i započeti dubinsku analizu poslovanja kompanije (due diligence) i tokom posete obići, kako se očekuje, sve važne kapacitete NIS, saznaje Tanjug.
Srbija je u 2025. godini ostvarila realni rast bruto domaćeg proizvoda od dva odsto, objavila je Narodna banka Srbije pozivajući se na procenu Republičkog zavoda za statistiku. Rast aktivnosti ostvaren je u većini uslužnih sektora i industriji, dok je pad zabeležen u građevinarstvu i poljoprivredi.
Nakon tromesečne obustave, transport sirove nafte preko JANAF ponovo je pokrenut, a i JANAF i Naftna industrija Srbije (NIS) dobili su potrebne licence američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK), potvrdio je za HRT član Uprave JANAF Vladislav Veselica.
Transnafta Pančevo raspisala je tender za izgradnju naftovoda između Srbije i Mađarske, a ponude se mogu poslati do 5. februara, objavljeno je na Portalu javnih nabavki.
Elektrodistribucije Srbije (EDS) je saopštila da je broj korisnika koji samostalno prijavljuju stanje brojila dostigao 600.000, od čega oko 70 odsto koristi aplikaciju EDS, a preostali dostavljaju podatke Kontaktom centru, imejlom, na sajtu elektrodistribucija.rs i šalterima.
Komentari (0)