Radojka Nikolić u "Sintezi": Odluku o kupovini NIS doneće Rusi i Amerikanci, 2026. godina će biti puna neizvesnosti
Po pitanju plana investicija, 2025. godina bila je loša i prilično turbulentna, a 2026. biće godina neizvesnosti, pogotovo u energetskom sektoru, rekla je novinarka Radojka Nikolić u emisiji "Sinteza".
Nikolić je u emisiji "Sinteza" istakla da je po pitanju investicija 2025. godina bila loša i prilično turbulentna.
"Bila je loša samom činjenicom da nismo ostvarili plan privrednog rasta. Naš plan je bio da naš rast bude nešto viši od četiri odsto, 4,2, 4,5 procenata. To su stope rasta kojima smo išli poslednjih godina, a koje su i na tom nivou nedovoljne jer mi da bismo sustigli razvijenu Evropu potrebne su nam stope od pet do sedam odsto, i to u kontinuitetu", konstatovala je Nikolić.
Ona je pojasnila da, ako je globalna ekonomija rasla tri odsto, a Srbija 2,1 ili dva, to je neuspeh jer se ne dostiže čak ni taj nivo koji nije poželjan.
Visokoškolske ustanove će od 1. januara sva plaćanja vršiti preko sistema SPIRI, kako to već duže vreme rade osnovne i srednje škole. Suština je da država ima uvid u trošenje namenjenih budžetskih sredstava.
Nedavna ispitivanja pokazala su prekomernu migraciju olova i kadmijuma iz keramičkih šolja sa tržišta Srbije. Laboratorijska ispitivanja, koja je obavio Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" utvrdila su da 17 odsto testiranih šolja nije ispunilo zahteve važećeg pravilnika.
U Evropskoj uniji posla ima, ali za neka zanimanja nema dovoljno ljudi. Muči je isti problem koji muči i Srbiju - nesklad između ponude i potražnje na tržištu rada.
"Treba da imamo svoj cilj rasta, nezavisno i od globalnog i od Evrope. Zato što, ako gledate Evropu prošle tri godine, ona nikako nije primer za ugled zbog recesije i zbog pada", istakla je naša sagovornica.
Napomenula je i da bi Srbiji, prema analizi Evropske banke za obnovu i razvoj, kada bi imala stopu rasta od oko dva odsto, trebalo 55 godina da stigne prosečni nivo standarda u Evropi.
Zašto je budžet konfuzan?
Nikolić je navela da je Budžet za 2026. godinu koji je usvojila Skupština Srbije, prema njenom mišljenju konfuzan.
"Zašto je konfuzan? Zato što prvo donosite budžet u vreme kad već imate eskalaciju krize sa Naftnom industrijom Srbije, a NIS nema nigde u njemu. Pa onda dodajete aneks u kojem se izdvaja jedna suma koju ne znate na osnovu čega je dodato da je baš milijardu i 400 miliona evra. Prilično napamet rezervišete ta sredstva, da se nađe", rekla je Nikolić i upitala kako u budžet može da se stavi nešto "da se nađe".
Prema njenim rečima, budžet Srbije mora da sadrži u sebi izdvajanja za EXPO i za kapitalne investicije, što ovaj budžet i sadrži.
"Mislim da je negde oko 485 miliona evra samo za EXPO. Ima za kapitalne investicije 5,1 milijardi evra, što je manje nego prethodne godine", konstatovala je novinarka.
Dodatnu konfuziju, kako je istakla, unose velika povećanja plata, penzija i minimalne zarade.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To su visoke stope. Vi kod plata u javnom sektoru, koje su inače duplo veće od prosečnih plata i od plata u realnom sektoru, kod preduzetnika, dodajete još pet odsto, a javni sektor je ogroman jer obuhvata između 500.000 i 600.000 ljudi. Zatim imate više od 1.600.000 penzionera, gde dodajete 12,2 odsto povećanje, bez obzira na to što ima i niskih penzija", navela je Nikolić.
Dodala je da je 10 odsto rasta minimalca veoma ozbiljno povećanje i jedan od razloga što strane kompanije već kalkulišu i biće još odlazaka sa tržišta Srbije.
"Većina kompanija je isplaćivala minimalac radnicima, ili tu negde oko minimalca, i sad kad naglo podignete minimalac za 10 odsto, mnogima od njih naglo skaču troškovi za plate zaposlenih i oni se sele", naglasila je sagovornica Newsmax Balkans.
Nikolić je objasnila da država računa da će se time povećati lična potrošnja, kako bi se kroz to vratio novac u PDV.
"Problem sa povećanjem minimalnih zarada je što plate rastu mnogo brže od produktivnosti rada, a produktivnost je konkurentnost. To znači da je trošak po radniku bio veći nego što je proizvod koji je on ostvario", podvukla je.
"SAD žele da naprave novu energetsku kartu ovog dela Evrope"
Naša sagovornica je naglasila da je teško proceniti ko će kupiti NIS, ali da će na kraju odluku doneti Rusi i Amerikanci.
"Rusi treba da odluče da prodaju, a oni dosad nisu govorili da će da prodaju, sve do ovih najnovijih izjava pre dve, tri nedelje. Oni treba da odluče o prodaji, oni su najavili da se neki pregovori vode, a Amerikanci treba da odobre tu transakciju - tog kupca kog je izabrala Rusija, pošto Rusija prodaje svoje", konstatovala je Nikolić u "Sintezi".
Dodala je da je potpuno jasno da SAD žele da naprave novu energetsku kartu ovog dela Evrope.
"U septembru 2024. godine napravili smo sa Amerikom sporazum o energetici, u kom piše da je interes Amerike da se bolje pozicionira na ovom delu Balkana, odnosno da se dozvoli pristup američkim kompanijama", podsetila je novinarka.
Tri strane zainteresovane za kupovinu NIS
Nikolić je navela da su u ovom trenutku zainteresovane tri strane.
"Jedna je MOL, koji vrlo transparentno najavljuje svoju spremnost i zainteresovanost da uzme ruski deo, i pritom imamo Viktora Orbana koji je bio i kod Trampa i kod Putina, ali je i njegova izjava bila da je Mađarska zainteresovana da kod Amerikanaca zaštiti američke energetske interese u ovom delu Evrope, a kod Rusa da su spremni za saradnju", napomenula je ona.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Drugi ozbiljan kandidat je, prema njenim rečima, arapski ADNOK.
"Vrlo su interesantni kao moćna kompanija, takođe imaju saradnju sa Rusima i Amerikancima. Ruski kapital je zaštićen u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, tako da oni tamo nemaju problema, s tim što je kod njih specifično da finansijski izveštaji nisu dostupni javnosti", pojasnila je Nikolić.
I treća zainteresovana strana je Srbija, podsetila je Nikolić, ali i dodala da Rusi nisu zainteresovani za to.
Prema njenim rečima, 2026. biće godina neizvesnosti za ceo svet, a za Srbiju posebno.
"To je godina odluka, to je očigledno godina kada će morati da bude donesena odluka što se tiče NIS, a koja je za nas izuzetno važna. Pre svega jer je NIS jedna od najvećih kompanija koje imamo i bila je dosad jedna od najprofitabilnijih. Drugo, imamo energetsku situaciju koja nam je pod velikim znakom pitanja, ne samo zbog NIS", zaključila je Nikolić u emisiji "Sinteza".
Celu emisiju "Sinteza" možete pogledati na ovom linku:
Nastavlja se potres na globalnom tržištu nafte. Na koji način države mogu da zaštite svoje ekonomije i amortizuju posledice energetske krize? Gost emsije biće Radojka Nikolić Za nedelju dana održavaju se lokalni izbori u Srbiji. Mogu li se rezultati već sada predvideti i gde najveće šanse ima vlast, a gde drugi učesnici? Gosti emisije biće Stefan Srbljanović i Nemanja Todorović. Donald Tramp i Iran međusobnim pretnjama otvorili pitanje - preti li nam još žešća eskalacija sukoba na Bliskom istoku?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-BALKANSKA KOMEDIJA
Jugoslavija je bila zemlja smeha, dobrih viceva i bogatog humora. Otkrivala je sposobnost građana da neguju kulturu šale koja je ponekad mogla da odvede onoga ko se šali i na Goli Otok. Nova epizoda DEKADA istražuje temu zašto je komedija uvek pratila balkansku tragediju i kako je smešno postalo ono što je tragično. Sagovornici u emisiji su stend up komičari iz regiona koji objašnjavaju na koji način je ta forma postala najbolji način da se šalimo na račun teškog života.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Probni završni ispit za učenike osmog razreda u školama u Srbiji nastavlja se i danas, kada će đaci rešavati dva testa, jedan iz srpskog, odnosno maternjeg jezika i jedan test iz jednog predmeta po izboru.
U Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci održani su redovni izbori za odbornike lokalnih skupština, koji su prošli u znaku visoke izlaznosti, a u više mesta zabeleženi su i incidenti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevskoj Palanci, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Velikoj Plani, brzim operativnim radom rasvetlili su prijavljeni napad u mestu Ratari kod Smederevske Palanke.
Novinar magazina Revolt Lazar Dinić, koji je pretučen u Boru gde je pratio lokalne izbore, ima kontuziono žarište na malom mozgu, izjavio je za portal Newsmax Balkans advokat Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Veljko Milić.
Nakon što su marže u velikim trgovinskim lancima bile ograničene na 20 odsto za širok spektar proizvoda, iz državnog vrha stizale su najave da bi dolazak novih trgovaca mogao da donese niže cene i zdraviju konkurenciju.
Evropska unija je od 1. januara počela primenu mehanizma za usklađivanje cena ugljenika. Izvoznici čelika, aluminijuma, cementa, đubriva, vodonika i struje plaćaće taksu, što povećava cene i smanjuje konkurentnost.
Američka tehnološka kompanija Microsoft bi mogla da zabeleži najgori kvartal od globalne finansijske krize 2008. godine, prevashodno zbog velikih ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju i rasta konkurencije AI startapa.
Rat na Bliskom istoku ne utiče samo na cene energenata. Posledice se već prelivaju i na druge sektore, pa tako raste i cena plastike, koja je u Srbiji poskupela i do 50 odsto, za dve nedelje.
Od sporta koji se igra, padel u Srbiji postaje sport o kom se razgovara, u koji se investira i koji gradi zajednicu. U petak, 27. marta od 18 časova, EXPO 2027 Plejgraund u Hali 5 Beogradskog sajma postaje mesto prve u nizu ekskluzivnih padel konferencija.
Prosečna neto zarada u Srbiji iznosila je u januaru 118.429 dinara, čime je u poređenju sa istim mesecom prošle godine realno veća za 7,6 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS)
Predsednik Odbora za spoljne poslove parlamenta Mađarske Žolt Nemet nada se da će kompanija MOL u narednim nedeljama moći da završi preuzimanje većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Komentari (0)