Radojka Nikolić u "Sintezi": Odluku o kupovini NIS doneće Rusi i Amerikanci, 2026. godina će biti puna neizvesnosti
Printscreen: Newsmax Balkans
Po pitanju plana investicija, 2025. godina bila je loša i prilično turbulentna, a 2026. biće godina neizvesnosti, pogotovo u energetskom sektoru, rekla je novinarka Radojka Nikolić u emisiji "Sinteza".
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Nikolić je u emisiji "Sinteza" istakla da je po pitanju investicija 2025. godina bila loša i prilično turbulentna.
"Bila je loša samom činjenicom da nismo ostvarili plan privrednog rasta. Naš plan je bio da naš rast bude nešto viši od četiri odsto, 4,2, 4,5 procenata. To su stope rasta kojima smo išli poslednjih godina, a koje su i na tom nivou nedovoljne jer mi da bismo sustigli razvijenu Evropu potrebne su nam stope od pet do sedam odsto, i to u kontinuitetu", konstatovala je Nikolić.
Ona je pojasnila da, ako je globalna ekonomija rasla tri odsto, a Srbija 2,1 ili dva, to je neuspeh jer se ne dostiže čak ni taj nivo koji nije poželjan.
Visokoškolske ustanove će od 1. januara sva plaćanja vršiti preko sistema SPIRI, kako to već duže vreme rade osnovne i srednje škole. Suština je da država ima uvid u trošenje namenjenih budžetskih sredstava.
Nedavna ispitivanja pokazala su prekomernu migraciju olova i kadmijuma iz keramičkih šolja sa tržišta Srbije. Laboratorijska ispitivanja, koja je obavio Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" utvrdila su da 17 odsto testiranih šolja nije ispunilo zahteve važećeg pravilnika.
U Evropskoj uniji posla ima, ali za neka zanimanja nema dovoljno ljudi. Muči je isti problem koji muči i Srbiju - nesklad između ponude i potražnje na tržištu rada.
"Treba da imamo svoj cilj rasta, nezavisno i od globalnog i od Evrope. Zato što, ako gledate Evropu prošle tri godine, ona nikako nije primer za ugled zbog recesije i zbog pada", istakla je naša sagovornica.
Napomenula je i da bi Srbiji, prema analizi Evropske banke za obnovu i razvoj, kada bi imala stopu rasta od oko dva odsto, trebalo 55 godina da stigne prosečni nivo standarda u Evropi.
Zašto je budžet konfuzan?
Nikolić je navela da je Budžet za 2026. godinu koji je usvojila Skupština Srbije, prema njenom mišljenju konfuzan.
"Zašto je konfuzan? Zato što prvo donosite budžet u vreme kad već imate eskalaciju krize sa Naftnom industrijom Srbije, a NIS nema nigde u njemu. Pa onda dodajete aneks u kojem se izdvaja jedna suma koju ne znate na osnovu čega je dodato da je baš milijardu i 400 miliona evra. Prilično napamet rezervišete ta sredstva, da se nađe", rekla je Nikolić i upitala kako u budžet može da se stavi nešto "da se nađe".
Prema njenim rečima, budžet Srbije mora da sadrži u sebi izdvajanja za EXPO i za kapitalne investicije, što ovaj budžet i sadrži.
"Mislim da je negde oko 485 miliona evra samo za EXPO. Ima za kapitalne investicije 5,1 milijardi evra, što je manje nego prethodne godine", konstatovala je novinarka.
Dodatnu konfuziju, kako je istakla, unose velika povećanja plata, penzija i minimalne zarade.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To su visoke stope. Vi kod plata u javnom sektoru, koje su inače duplo veće od prosečnih plata i od plata u realnom sektoru, kod preduzetnika, dodajete još pet odsto, a javni sektor je ogroman jer obuhvata između 500.000 i 600.000 ljudi. Zatim imate više od 1.600.000 penzionera, gde dodajete 12,2 odsto povećanje, bez obzira na to što ima i niskih penzija", navela je Nikolić.
Dodala je da je 10 odsto rasta minimalca veoma ozbiljno povećanje i jedan od razloga što strane kompanije već kalkulišu i biće još odlazaka sa tržišta Srbije.
"Većina kompanija je isplaćivala minimalac radnicima, ili tu negde oko minimalca, i sad kad naglo podignete minimalac za 10 odsto, mnogima od njih naglo skaču troškovi za plate zaposlenih i oni se sele", naglasila je sagovornica Newsmax Balkans.
Nikolić je objasnila da država računa da će se time povećati lična potrošnja, kako bi se kroz to vratio novac u PDV.
"Problem sa povećanjem minimalnih zarada je što plate rastu mnogo brže od produktivnosti rada, a produktivnost je konkurentnost. To znači da je trošak po radniku bio veći nego što je proizvod koji je on ostvario", podvukla je.
"SAD žele da naprave novu energetsku kartu ovog dela Evrope"
Naša sagovornica je naglasila da je teško proceniti ko će kupiti NIS, ali da će na kraju odluku doneti Rusi i Amerikanci.
"Rusi treba da odluče da prodaju, a oni dosad nisu govorili da će da prodaju, sve do ovih najnovijih izjava pre dve, tri nedelje. Oni treba da odluče o prodaji, oni su najavili da se neki pregovori vode, a Amerikanci treba da odobre tu transakciju - tog kupca kog je izabrala Rusija, pošto Rusija prodaje svoje", konstatovala je Nikolić u "Sintezi".
Dodala je da je potpuno jasno da SAD žele da naprave novu energetsku kartu ovog dela Evrope.
"U septembru 2024. godine napravili smo sa Amerikom sporazum o energetici, u kom piše da je interes Amerike da se bolje pozicionira na ovom delu Balkana, odnosno da se dozvoli pristup američkim kompanijama", podsetila je novinarka.
Tri strane zainteresovane za kupovinu NIS
Nikolić je navela da su u ovom trenutku zainteresovane tri strane.
"Jedna je MOL, koji vrlo transparentno najavljuje svoju spremnost i zainteresovanost da uzme ruski deo, i pritom imamo Viktora Orbana koji je bio i kod Trampa i kod Putina, ali je i njegova izjava bila da je Mađarska zainteresovana da kod Amerikanaca zaštiti američke energetske interese u ovom delu Evrope, a kod Rusa da su spremni za saradnju", napomenula je ona.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Drugi ozbiljan kandidat je, prema njenim rečima, arapski ADNOK.
"Vrlo su interesantni kao moćna kompanija, takođe imaju saradnju sa Rusima i Amerikancima. Ruski kapital je zaštićen u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, tako da oni tamo nemaju problema, s tim što je kod njih specifično da finansijski izveštaji nisu dostupni javnosti", pojasnila je Nikolić.
I treća zainteresovana strana je Srbija, podsetila je Nikolić, ali i dodala da Rusi nisu zainteresovani za to.
Prema njenim rečima, 2026. biće godina neizvesnosti za ceo svet, a za Srbiju posebno.
"To je godina odluka, to je očigledno godina kada će morati da bude donesena odluka što se tiče NIS, a koja je za nas izuzetno važna. Pre svega jer je NIS jedna od najvećih kompanija koje imamo i bila je dosad jedna od najprofitabilnijih. Drugo, imamo energetsku situaciju koja nam je pod velikim znakom pitanja, ne samo zbog NIS", zaključila je Nikolić u emisiji "Sinteza".
Celu emisiju "Sinteza" možete pogledati na ovom linku:
Otvaramo pitanje ozbiljnih ekoloških rizika povezanih sa deponijom nekadašnjeg industrijskog giganta „Jugohrom“, uključujući i potencijalnu opasnost po izvor Rašče, glavni izvor pitke vode za Skoplje. U fokusu su izazovi u primeni postojećih strategija, potreba za većim ulaganjima i jačom institucionalnom koordinacijom u rešavanju dugogodišnjih ekoloških problema. Gost Filip Ivanov, ekspert za životnu sredinu.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
PORTAL (R)
Kraj je blizu, ali i nije. Vašingtonska administracija najavljuje produženje primirja s Iranom i čak i okončanje sukoba, ali i razmišlja da na Bliski istok pošalje još 10.000 vojnika. “Ovo nije naš rat“, poručuje nemački kancelar Fridrih Merc, koji je svestan da posledice rata jesu i nemački i evropski problem. Gost Portala je Jakov Devčić, direktor Fondacije “Konrad Adenauer“.
specijal
19:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
specijal
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ATOMSKO NASLEĐE JUGOSLAVIJE
Odmah posle Drugog svetskog rata, kada je svet upoznao snagu atomske bombe, istražuje se i upotreba nuklearne energije u mirnodovske svrhe. Nova budućnost postaju nuklearne elektrane koje su bile i predmet interesovanja Titove Jugoslavije. Tako počinje velika uranijumska groznica, traganje za svetlucavim kamenom koji je izvor novog goriva za rad nukelarki. U Jugoslaviji kreću istraživanja i merenja radioaktivnosti po raznim mestima I konačno se stiže do Stare planine gde se ruda uranijuma otkriva. Nova epizoda “Dekada” donosi priča o prvom rudniku uranijuma, izgradnji nuklearke Krško, planu za još 12 nuklearki širom zemlje i donošenju moratorijuma na takvu izgradnju posle havarije u Černobilju.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Doći će do promene trasa više linija javnog gradskog prevoza u Beogradu, u petak uveče i u subotu, zbog održavanja polumaratona, štafetnog polumaratona i trke, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je posle sastanka u Beogradu sa predsednikom i izvršnim direktorom MOL grupe Hernadijem Žoltom da pregovori o prodaji kompanije NIS i budućim odnosima u kompaniji nisu laki i da postoje crvene linije koje ne možemo da pređemo.
Hrvatski JANAF dobio je novu licencu od Kancelarije za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija SAD (OFAK) kojom se do 16. juna odobrava učešće u aktivnostima koje su Neophodne za transport nafte u okviru ugovora sa kompanijom Naftna industrija Srbije (NIS).
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je za godinu dana isplaćeno za poljoprivredu više od 131 milijarde dinara, što je rekordan iznos.
Ukupno 21 domaći projekat razvijaće i testiraće tehnologije koje će tokom 93 dana specijalizovane izložbe Ekspo 2027 u Beogradu biti primenjene u realnom okruženju, saopšteno je iz preduzeća EXPO 2027 Beograd.
Srbija je odnela pobedu u arbitražnom sporu vrednom 175 miliona evra pred Međunarodnim centrom za rešavanje investicionih sporova, koji je pokrenula švajcarska kompanija APG SGA u vezi sa koncesijom za bilborde u Beogradu.
Predstavnici Narodne banke Srbije prisustvovali su sastanku Međunarodnog monetarnog i finansijskog komiteta (International Monetary and Financial Committee - IMFC) u Vašingtonu.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla jeda je Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija produžila licencu za rad Naftnoj industriji Srbije do 16. juna.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je u Vašingtonu da se nada najboljim vestima do kraja dana od američkog OFAK za produžetak operativne licence Naftnoj industriji Srbije. Naveo je da su pri kraju pregovori MOL, ADNOC i Gaspromnjefta o preuzimanju ruskog udela u NIS.
Maksimalna maloprodajna cena evrodizela i benzina ostaće iste kao i prošle nedelje - cena dizela biće 217 dinara, a cena benzina 191 dinar, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne politike.
Komentari (0)