Sudbina NIS pred odlukom - MOL ili Srbija: "Treće opcije nema, interes države mora da se zaštiti ko god bude vlasnik"
Dok isporuke nafte iz JANAF ponovo počinju, sudbina NIS ulazi u završnu fazu. Zorana Mihajlović poručuje da je ključ u zaštiti državnih interesa i radu rafinerije, dok profesor Veljko Mijušković ocenjuje da je proces složen, ali da Srbija mora jačati kontrolu nad strateškim resursima.
Od ponoći počinje isporuka sirove nafte iz JANAF ka Rafineriji nafte Pančevo, čime se, posle gotovo sto dana neizvesnosti, obezbeđuje kontinuitet prerade.
Istovremeno, razgovori o budućoj vlasničkoj strukturi Naftne industrije Srbije (NIS) ulaze u završnu fazu, uz dva moguća scenarija - ulazak mađarskog MOL kao većinskog vlasnika ili preuzimanje od strane države Srbije.
O tim pitanjima govorili su u emisiji Stav dana nekadašnja potpredsednica Vlade Srbije i ministarka energetike, građevinarstva i saobraćaja Zorana Mihajlović i profesor Ekonomskog fakulteta Veljko Mijušković.
Zorana Mihajlović ocenila je da je početak isporuke nafte dobra vest, ali da je još važniji signal koji dolazi iz paralelnih pregovora između ruskog većinskog vlasnika NIS i mađarskog MOL.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Mi smo dolazak nafte očekivali onog trenutka kada smo dobili produženje operativne licence OFAK. Dolazak sirove nafte znači da ćemo imati oko 125.000 tona zajedno sa domaćom proizvodnjom, ali to je i dalje manje od punog kapaciteta", rekla je Mihajlović.
Pre sankcija, podsetila je, Rafinerija u Pančevu prerađivala je oko 220.000 tona mesečno. Sadašnji manji obim, kako je objasnila, rezultat je čekanja konačne odluke o vlasništvu.
"Imajući u vidu da je licenca ograničena do 23. januara, potpuno je logično da se radi sa manjim kapacitetom kako bi se produžilo vreme rada rafinerije dok se ne donese odluka da li će to biti MOL i Rusi ili Srbija i Rusi", navela je ona.
"Dva scenarija bez treće opcije"
Govoreći o mogućim ishodima, Mihajlović je istakla da treća opcija praktično ne postoji.
"Za Srbiju je ključno da rafinerija radi, da NIS proizvodi derivate i da tržište ostane stabilno. Ko god na kraju bio vlasnik, MOL ili država Srbija, interes Srbije mora biti zaštićen", naglasila je naša sagovornica.
Prema njenim rečima, odluka bi mogla biti poznata u vrlo kratkom roku.
Advokat iz Siona i njegova supruga podneli su krivičnu prijavu Kancelariji javnog tužioca u Valeu protiv francuskog lista Šarli Ebdo i karikaturiste Erika Salha zbog objavljivanja karikature povezane sa tragedijom u skijalištu Kran Montana u kojoj je u novogodišnjoj noći poginulo 40 ljudi.
Posle poslednjih parlamentarnih izbora koji su održani 2023. godine, Srbija je dobila oko 25 novih preporuka ODIHR za unapređenje izbornog procesa i zasad ništa u potpunosti nije ispunjeno. Sagovornici Newsmax Balkans smatraju da je za to odgovorna vlast, ali da krivicu delom snosi i opozicija.
"Rok je tu. Za sedam do osam dana imaćemo definitivnu odluku, kako god da se stvari završe", nagovestila je Mihajlović.
"Pregovori složeni, OFAK traži konkretne garancije"
Profesor Ekonomskog fakulteta Veljko Mijušković ocenio je da su pregovori između ruske i mađarske strane izuzetno kompleksni.
"Da su jednostavni, već bismo imali makar neke javne naznake da su strane blizu dogovora. Ovde postoji i snažan pritisak američkog OFAK, koji ne prihvata samo političke izjave, već traži detaljne ugovorne garancije", rekao je Mijušković.
On je podsetio da ruska strana suštinski nije voljna da proda svoj udeo i da to čini pod pritiskom sankcija, što dodatno komplikuje proces.
Ipak, izdavanje operativne licence, smatra on, pokazuje da postoji određeni stepen poverenja da se pregovori zaista vode.
Mogućnost povećanja udela Srbije
U slučaju da MOL preuzme većinski paket, Srbija bi mogla da poveća svoj udeo u NIS sa sadašnjih 29,9 na oko 34 odsto.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Sa sadašnjim procentom nemamo realan uticaj na strateške odluke. Povećanje udela bi značilo da Srbija postaje istinski partner većinskom vlasniku", naveo je Mijušković, dodajući da bi se tih dodatnih pet odsto najverovatnije kupovalo od MOL.
"Radi se o snažnom regionalnom igraču, a dobri politički odnosi Srbije i Mađarske dodatno garantuju da će srpski interesi biti uzeti u obzir", ocenio je profesor.
Ipak, Mihajlović je upozorila da dugoročnu energetsku stabilnost može da obezbedi samo jedan scenario.
"Dugoročnu stabilnost nudi isključivo opcija u kojoj je Srbija vlasnik NIS. Sve ostalo su privremena rešenja. Energetsku bezbednost u nafti i gasu mi smo izgubili još 2008. godine", rekla je ona.
Lekcije iz prošlosti
Sagovornici su saglasni da je sadašnja situacija posledica odluka donetih pre više od decenije.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ovo je vađenje kestenja iz vatre zbog odluka na koje današnje rukovodstvo nije moglo da utiče. Prostor za manevrisanje je vrlo ograničen", rekla je Mihajlović.
Mijušković je dodao da se Srbija istovremeno suočava i sa pitanjem snabdevanja gasom nakon 1. marta, što dodatno povećava pritisak.
Bez obzira na konačan ishod, nekadašnja ministarka smatra da razloga za paniku nema.
"Za građane je najvažnije da snabdevanje funkcioniše i da tržište ostane stabilno. Rešenje postoji, ili MOL ili država Srbija. NIS će raditi, rafinerija će raditi, a derivate ćemo imati", poručila je Mihajlović.
Gostovanje Mihajlović i Mijuškovića u Stavu dana možete pogledati u videu:
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo – da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije? Gosti Stava dana: Nenad Jevtović sa Institut za razvoj i inovacije i Veljko Mijuškovic, ekonomista.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Rusija u iranskom sukobu do sada je radila iza kulisa. Od tihe podrške do globalnih rizika, odlučno je napravila korak ka svrstavanju na stranu svog dugogodišnjeg saveznika, Irana.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Advokat Dušan Bratić iz Beograda izabran je za predsednika Advokatske komore Srbije (AKS), potvrdio je za portal Newsmax Balkans advokat Nemanja Vučković.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je u Crvenku, gde obilazi kompaniju "Sigma", koja je osnovana 1989. godine i bavi se proizvodnjom i tehnologijama vezanim za dezinfekciona sredstva i tretman vode.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da strategija "Srbija 2030" predviđa ulaganje od 48 milijardi evra do 2035. za ubrzani rast i BDP od 133 milijarde do 2030, kao i da je 137 zemalja već potvrdilo učešće na EXPO 2027 u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je strategiju razvoja "Srbija 2030-2035", ističući da je pred državom težak zadatak planiranja budućnosti u svetu koji se ubrzano menja.
Komentari (0)