EPS ugasio 106 šaltera za naplatu struje: Dodatni popust za slanje računa na mejl
Elektroprivreda Srbije (EPS) od 1. novembra zatvara 106 blagajni za naplatu računa za struju, a do 1. februara 2025. godine ostaće da radi još pet u gradovima gde su ostvareni i najveći prometi i najveći broj transakcija, a to su Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Niš i Kraljevo.
Izvor: RTS, Tanjug
01.11.2024. 09:39
Foto: Newsmax BalkansRed novosađanja ispred zgrade EDS
Iz EPS-a su objasnili da se šalteri ukidaju zbog unapređenja poslovanja, digitalizacije i smanjenja troškova, i naveli da će građani račune, osim elektronski, moći da plaćaju na šalterima Pošte Srbije, banaka i drugih platnih institucija, dok će šalteri i dalje građanima biti dostupni za reklamacije.
Jadranka Ristić direktorka Direkcije za javno snabdevanje u Elektroprivredi Srbije kaže da potrošači preko aplikacije i portala "Uvid u račun" od pre godinu dana mogu brzo i lako da preuzumu i plate svoj račun za potrošenu električnu energiju.
Od 1. novembra 106 blagajni EPS prestaje sa radom, a građani će do 1. februara sledeće godine moći da plaćaju račune samo na blagajnama u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu i Kraljevu.
Dugi redovi ispred zgrade Elektrovojvodine, a u njima revoltirani građani drže u rukama visoke račune za struju. To je uobičajena slika kojoj danima svedoče Novosađani.
Naglašava da već 87 odsto potrošača izmiruje svoje obaveze preko portala "Uvid u račun", poslovnih banaka, pošte ili drugih platnih institucija.
"Trenutno je registrovano 640.000 potrošača. Novina za već postojeće i buduće korisnike aplikacije "Uvid u račun" je da će narednih godinu dana, do 31. oktobra 2025. godine, na svaki račun koji plate ostvariti popust od 30 dinara", navodi Ristićeva.
Kako napominje, dodatni popust od 50 dinara dobijaju svi koji se odluče da im račun stiže u elektronskom obliku, na mejl adresu.
Popust za redovne platiše
Svi koji izmiruju svoje obaveze na vreme ostvaruju popust od pet odsto, a takvih potrošača je 65 odsto.
Izvršni direktor "EPS Snabdevanja" Aleksandar Bjeličić za RTS je ranije rekao da je ova odluka bila očekivana pošto 13 odsto korisnika račune plaća na šalterima Elektrodistribucije Srbije.
Istakao je da je Banka Poštanska štedionica ponudila proviziju od 30 dinara građanima koji plaćaju na njihovim šalterima EPS-ove račune za sve iznose do 6.000 dinara.
Dodao je da će građani koji budu plaćali račune putem portala EPS-a dobiti popust od 30 dinara, pošto toliko iznosi provizija, što će biti na snazi do 31. oktobra sledeće godine, a već imaju i popust od pet odsto zbog elektronskog plaćanja.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-DECA PIREJA BULJKES
Veza Grka i Srba je u XX veku, u vreme Titove Jugoslavije, bila u znaku bratskih veza, ali i složenih državnih odnosa koji su dovodili i do potpunog zahlađenja u prijateljstvu dva naroda. Posle Drugog svetskog rata u Grčkoj je počeo građanski rat, a komunisti koji su izgubili u tom ratu novo utočište pronašli su u SFRJ kao izbeglice. Njihov centar postaje Buljkes, grad nedaleko od Novog Sada u kome stvaraju državu u državi koju je kontrolisala UDBA. U isto vreme oko 20 hiljada grčke dece, čiji roditelji ne žele da budu vaspitana u rojalističkom duhu, odlazi put Jugoslavije i završava u domovima širom SFRJ koja je tada optužena za otmicu grčke dece. Preživeli svedoci, Grci koji i danas žive u Srbiji, njihovi potomci, ali i istoričari koji su pisali o tim događajima, pričaju kako je izgledalo vreme u kome su Kraljevina Grčka i SFRJ vodili propagandni rat. Šta se dogodilo sa grčkom decom i Grcima iz Buljkesa u periodu od 1945. do 1949. tema je dokumentarnog filma "Deca Pireja" koji otkriva turbulentnu istoriju dve zemlje. Pogledajte DEKADE - DECA PIREJA: Grčke izbeglice u Srbiji
dokumentarni
07:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR-MANASTIR KRKA
“Monaški kuvar“ vodi vas u manastir Krka, zadužbinu Jelene Nemanjić Šubić, sestre cara Dušana. Zavirite u katakombe iz prvog veka i saznajte šta se to duhovno „kuva“ na mestu gde je sveti apostol Pavle propovedao Dalmatincima.
dokumentarni
07:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U drugoj epizodi serijala Put znanja vraćamo se na sam početak domaće inovatorske priče. U Muzeju nauke i tehnike obeleženo je 100 godina od prvog srpskog patenta – simbola vremena kada su ideje počele da dobijaju pravnu i društvenu vrednost. Autori izložbe, Dušan Petrović i Saša Šepec, predstavili su značaj ovog jubileja kroz priču o tome kako je sve počelo. Nakon toga odlazimo u Savez pronalazača Srbije, gde nam je predsednik Saveza, Željko Zdravković, predstavio ulogu Saveza, značaj pronalazaštva danas i načine na koje se neguje tradicija srpskih pronalazača. Na ovaj način povezujemo prošlost i sadašnjost, pokazujući da je pronalazaštvo i dalje deo našeg kulturnog i naučnog identiteta.
dokumentarni
08:00
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Žena na koju je palo stablo bora u sarajevskom naselju Grbavica podlegla je povredama uprkos brzoj intervenciji medicinske ekipe, rečeno je za portal Klix.ba u Hitnoj pomoći u Sarajevu.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Božićni praznici u Srbiji čine čitav niz običaja, od Tucindana i Badnjeg dana, do samog Božića 7. januara. Od rituala i porodičnih okupljanja, preko narodnih verovanja i simbolike hrane, do svetih običaja - praznici su ogledalo naše kulture i identiteta.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 7. januara proslavljaju Božić, a mnogi se i dalje bune oko toga kako se pravilno čestita i šta se na to odgovara.
Sa najnovijim povećanjem penzija, najniži iznos penzije za kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti iznosi 31.092 dinara, a za kategoriju poljoprivrednika 24.443 dinara, izjavio je direktor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Relja Ognjenović.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Predsednik Aleksandar Vučić očekuje da najkasnije do 15. januara stigne prvih 85.000 tona sirove nafte i da 17. ili 18. januara počne da radi Rafinerija, kao i da krene da proizvodi naftne derivate od 25. ili 26 januara.
Predstavnici mađarskog MOL će sledeće sedmice doći u Naftnu industriju Srbije i započeti dubinsku analizu poslovanja kompanije (due diligence) i tokom posete obići, kako se očekuje, sve važne kapacitete NIS, saznaje Tanjug.
Srbija je u 2025. godini ostvarila realni rast bruto domaćeg proizvoda od dva odsto, objavila je Narodna banka Srbije pozivajući se na procenu Republičkog zavoda za statistiku. Rast aktivnosti ostvaren je u većini uslužnih sektora i industriji, dok je pad zabeležen u građevinarstvu i poljoprivredi.
Nakon tromesečne obustave, transport sirove nafte preko JANAF ponovo je pokrenut, a i JANAF i Naftna industrija Srbije (NIS) dobili su potrebne licence američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK), potvrdio je za HRT član Uprave JANAF Vladislav Veselica.
Transnafta Pančevo raspisala je tender za izgradnju naftovoda između Srbije i Mađarske, a ponude se mogu poslati do 5. februara, objavljeno je na Portalu javnih nabavki.
Elektrodistribucije Srbije (EDS) je saopštila da je broj korisnika koji samostalno prijavljuju stanje brojila dostigao 600.000, od čega oko 70 odsto koristi aplikaciju EDS, a preostali dostavljaju podatke Kontaktom centru, imejlom, na sajtu elektrodistribucija.rs i šalterima.
Komentari (0)