Zašto je nafta postala oružje u svetskoj diplomatiji: "Oni koji se bave biznisom, znaju da se bez nje ne može"
Nafta je od sedamdesetih godina, kada smo imali naftne krize, oružje u svetskoj diplomatiji, oni koji se bave bilo kojim biznisom, znaju da se bez nje ne može, na sreću ili nažalost jer je ona i sirovina, ne samo energent, rekla je u Sintezi urednica portala Energija Balkana Jelica Putniković.
Takozvana Zelena agenda ili prelazak na obnovljive izvore energije koji bi trebalo da u nekom trenutku u budućnosti zamene ugalj i naftu, godinama unazad su top tema svetske ekonomije.
Moglo bi se reći da je to bila top tema od početka 21. veka. Poslednji događaji na svetskom nivou i geopolitički potresi kao da stvari vraćaju unazad i da su neke druge stvari postale top tema.
Nova mapa sveta ili nova mapa interesnih zona na našoj planeti, bacile su u drugi plan ekologiju i ponovo istakle važnost kontrole na do sada najvažnijem resursu - nafti.
Policija u Pirotu uhapsila je bugarskog državljanina B. G. (35), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica, pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za falsifikovanje i neovlašćeno držanje opojnih droga.
Činjenica da nismo zaboravljeni odlučujuća je u donošenju naših odluka, od kojih je najvažnija ostanak na Kosovu i Metohiji, poručili su Srbi iz Suvog Grla, Babinog Mosta, Banje, Vidanja, Orahovca, Crkoleza i Prilužja.
Kontrola samih izvora s jedne i kontrola onih koji su veliki potrošači, postaje jednako važno i jako oružje kao i ono klasično - avioni, puške, bombe i rakete. Iz ugla nas, malih, stvari se gledaju drugačije jer spadamo u red onih koji troše i to je naš osnovni problem.
Debeli minus od pre nekoliko nedelja samo je podsetio koliko je bitno da imamo redovno grejanje i stabilno snabdevanje strujom, ali i po kojoj ceni.
Urednica portala Energija Balkana Jelica Putniković rekla je u "Sintezi" da je nafta uvek bila važno oružje u svetskoj diplomatiji, još od sedamdesetih godina prošlog veka.
"Imali smo i jak lobi za obnovljive izvore koji je posebno bio jak u Evropi. Imamo i odluke Evrope da će do 2050. godine prestati da koristi fosilna goriva, i to da će ugasiti nuklearke. Nemci su sada u Davosu rekli da se kaju što ih zatvorili. Imamo naftu u potaji. Oni koji se bave bilo kojim biznisom, shvataju da se bez nje ne može i dalje, na sreću ili nažalost jer je ona i sirovina, ne samo energent", istakla je Putniković za Newsmax Balkans.
Konstantna ekonomska kriza
Kako je dodala, postoji priča samo da je nafti prirodat i taj resurs retkih mineralnih sirovina bez kojih nove tehnologije ne mogu da funkcionišu.
"To je sada zaokružilo priču. Čak ni obnovljivi izvori ne mogu bez nafte, jer, da bi se proizveo jedan vetrogenerator ili solarni paneli, tu je potrebna i ključna nafta", rekla je Putniković u "Sintezi".
Podsetila je na susret američkog predsednika Donalda Trampa i predsednika Rusije Vladimira Putina u Aljasci i da je od tada krenula priča da će Severni tok 1 i 2 kao gasovodi da prorade uz američke interese.
Naglasila je i da je pre rata u Ukrajini Evropa odustala od ruskih energenata i ekonomski se unazadila.
"Imamo konstantnu ekonomsku krizu i u Nemačkoj i drugim zapadnoevropskim zemljama i pokušaj Slovačke, Češke, pogotovo Mađarske da se odbane od tih diktata iz Brisela da odustanu od ruskih energenata jer su svesni da će im to unazaditi ekonomiju", navela je naša sagovornica.
Severni tok 1 i 2
Na pitanje da li je realno da Severni tok 1 i 2 prorade, Putniković kaže - apsolutno.
"To je velika investicija, nju su pravili ljudi koji su imali viziju da će prirodni gas, uz vodonik, koji polako ulazi u priču što se tiče energije, biti zeleni energent još dugo godina. Prirodnog gasa će trebati Evropi", napomenula je ona.
Kako je dodala, Tramp je "pikirao" to da američke kompanije budu partneri Rusima.
Govoreći o trenutnoj situaciji u Evropi, urednica Energija Balkana ističe da je ona rezultat loših odluka evropskih političara, koji pokušavaju da "diriguju" o ostalima.
Evropa ne treba da se kaje zbog ulaska u zelenu agendu
Prema njenom mišljenju, tehnologije proizvodnje obnovljive energije i vodonika su dobile prevelik značaj i važno je pristupati im korak po korak, slušajući naučnike i planirajući tako da budu dostupne i običnim građanima i državnim ekonomijama.
Ona dodaje da se u svetu, npr. na Bliskom istoku i u Japanu, vodi slična diskusija - možda se neće iskoristiti sva nafta i gas, ali je važno iskoristiti ležišta koja su povoljna za eksploataciju.
Putniković ističe da odlučujemo sami da li ćemo slušati političare.
Printscreen: Newsmax BalkansUrednica portala energija Balkana Jelica Putniković
"Svaki moćnik mora da bude izabran, i tu je uloga novinara da otvoreno prenose informacije. Da li ćemo slušati političare, to zavisi od nas. Neke naučne tvrdnje se, nažalost, naručuju pa na primer, kažu da su za klimatske promene krivi ljudi i fosilna goriva, a zaboravi se da bi se proizveo jedan vetrogenerator, moraju se praviti analize koliko se zagađuje sredina", napomenula je ona.
Putnikovićeva je naglasila da vetrenjače nisu beskorisne, već da one vlasnicima donose profit, baš kao što lobi za obnovljive izvore utiče na percepciju javnosti.
Ipak, kako je navela, svaki izvor energije ima svoje prednosti i mane, a posledice na životnu sredinu su neizbežne.
Treba što pre da se krene u izgradnju hidroelektrane
Obrazložila je da Srbija od 2000. godine nije planirala da gradi i da zbog toga imamo dosta propuštenih prilika, kao i da je potreba za električnom energijom sve veća.
"Dugo se struja tretirala kao socijalna kategorija. To je bio najmanji trošak u firmama i domaćinstvu i sad su ljudi u šoku kad im je struja skupa, nažalost, nisu očigledno shvatili upozorenja nekih stručnjaka da na vreme izoluju kuću ili stan", rekla je Jelica Putniković, navodeći da Srbija treba da izgradi nukluearku.
Prvi prilog će u početku podsetiti na stolarski zanat i naravno, tu ima stolarije. Ali, ovom procesu se dodaje još jedan zanat, a to je izlivanje epoksi smole, spajanje sa drvetom, u cilju dobijanja kvalitetnih i zanimljivih stolova. Tako dobijamo rustični estetski element i transparentnu glatku površinu, koja omogućuje različite boje, unutrašnji reljef i dodatne elemente, što svaki sto čini posebnim. Drugi prilog je o jednom uvek aktuelnom zanatu, koji sa sobom nosi retro prizvuk. Pričamo o berberima, majstorima za kosu i bradu, kojima muškarci poveravaju svoj izgled. Pratimo proces kako nastaje jedna komplikovana frizura, učimo o tome koji se pribor koristi i dobijamo važne savete koje možemo primeniti čak i kod kuće.
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da strategija "Srbija 2030" predviđa ulaganje od 48 milijardi evra do 2035. za ubrzani rast i BDP od 133 milijarde do 2030, kao i da je 137 zemalja već potvrdilo učešće na EXPO 2027 u Beogradu.
Komentari (0)