Berliner cajtung: Velike nemačke kompanije BMW, Henkel i ZF sele se u Srbiju
Velike nemačke korporacije i globalni brendovi masovno sele proizvodnju u Srbiju i Mađarsku, od auto-delova do lepka, gde su privučeni povoljnom političkom klimom za investitore, piše "Berliner cajtung".
Izvor: Berliner cajtung, Tanjug
29.01.2026. 10:12
Foto: AP/Reed Saxon
Kompanije iz Nemačke prelaze tamo gde politika ima sluha za njihove potrebe, pa se proizvodna postrojenja zatvaraju u više nemačkih regiona, u Cvikauu, u Saksoniji i Švebiš Gmindu, u Baden-Virtembergu, a najsavremenije fabrike grade u Debrecenu, Kečkemetu, Novom Sadu, Pančevu, Subotici, Kaću.
Kako ocenjuju stručnjaci, kvalifikovana radna snaga sa konkurentnim platama, dobri univerziteti, niski porezi i ekonomska politika usmerena na promociju investicija čine Srbiju i Mađarsku privlačnom za investitore.
"Berliner cajtung" ukazuje na to da je jedan od razloga za to što je Srbija, koja nije članica EU, postala insteresantna nemačkim industrijskim šampionima ali i investitorima iz drugih država, to što se poslednjih godina transformisala iz poljoprivredne zemlje u sastavni deo evropskih lanaca snabdevanja.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da očekuje da mađarski MOL zvanično preuzme Naftnu industriju Srbije do polovine marta.
Kineski proizvođač automobila BID (BYD) nadmašio je američkog rivala Teslu prvi put 2024. i postao vodeći svetski proizvođač električnih automobila, dostignuće koje je prevazišlo čak i očekivanja generalnog direktora Vang Čuanfua, koji je predvideo da će ove godine nadmašiti najžešćeg konkurenta.
Nakon što su se u Mađarsku preselile fabrike kao što su "GKN Driveline", Henkel, BMW, Mercedes-Benc, Boš, Srbija je zemlja koja ima koristi od odlaska kompanija iz Nemačke, ističe se u Berliner cajtung.
Kontinental je otvorio najsavremeniju fabriku elektronike u Kaću kod Novog Sada u februaru 2023. Objekat na 30.000 kvadratnih metara proizvodi displeje i info-zabavne sisteme.
Kompanija je investirala oko 150 miliona evra, otvarajući približno 1.500 radnih mesta.
Foto: Newsmax Balkans/Dunja KovačevićNovi Sad
ZF ima fabriku u Pančevu od 2019. godine, gde proizvodi elektromotore i komponente za menjače. Četiri godine kasnije usledilo je proširenje na proizvodnju elektronike za hibridna vozila.
Specijalista za izduvne sisteme, Bojsen, otvorio je svoju najveću fabriku u inostranstvu u Subotici 2021. godine. U fabriku, koja je donela 500 radnih mesta, uloženo je 65 miliona evra, a u njoj se proizvode kompletni izduvni sistemi za Mercedes i Audi.
Šta nudi Srbija
List navodi da Srbija nudi jedinstvenu prednost - ima sporazume o slobodnoj trgovini kako sa EU, tako i sa Evroazijskom unijom, Turskom, Velikom Britanijom i, od oktobra 2023. i sa Kinom.
Roba proizvedena u Srbiji tako može biti izvezena bez carine na tržišta sa ukupno oko 2,7 milijardi potrošača. Pored toga u 15 posebnih bescarinskih zona, kompanije imaju i prednost bescarinskog uvoza materijala i mašina, kao i od oslobođenja od poreza.
Razlozi za preseljenja su višestruki. Najočigledniji je razlika u platama i troškovima za energiju. Za mnoge kompanije, proizvodnja u Nemačkoj jednostavno više nije profitabilna.
Zašto Mađarska
Barbara Colman iz Nemačko-mađarske industrijske i trgovinske komore govori o investicionom bumu zahvaljujući politici pod motom "ekonomija na prvom mestu".
Kvalifikovana radna snaga sa konkurentnim platama, dobri univerziteti, niski porezi i ekonomska politika usmerena na promociju investicija čine Mađarsku privlačnom.
Izvršni direktor Industrijske i trgovinske komore Osnabrika Marko Graf kritikuje situaciju u Nemačkoj.
Foto: AP/Bela SzandelszkyBudimpešta
U Nemačkoj se investitori, nažalost, preretko dočekuju crvenim tepihom. Najkasnije tokom faze implementacije, ometa ih birokratija. S druge strane, u Mađarskoj i Srbiji, investitori se dočekuju raširenih ruku, procedure se ubrzavaju, a problemi se rešavaju pragmatično.
Opadanje industrijskog prisustva moglo bi dovesti do iseljavanja mladih kvalifikovanih radnika i smanjenja investicija. Zatvaranja fabrika kod mnogih bude sećanja na 1990-e, kada su, nakon ujedinjenja, u istočnoj Nemačkoj nestala radna mesta u industriji.
Region između Budimpešte i Beograda privlači i druge investitore, navodi "Berliner cajtung".
BYD gradi svoju prvu fabriku u Segedinu
Kineski proizvođač električnih automobila BYD gradi svoju prvu fabriku u Evropi u Segedinu, blizu granice sa Srbijom. Mađarska vlada podstiče ovaj projekat kao jednu od najvećih investicija u istoriji zemlje.
Železnička pruga između Beograda i Budimpešte, koju finansira Kina, treba da poboljša logistiku. Već 2022. godine, petina celokupnog srpskog izvoza došla je iz automobilske industrije. Zemlja se transformisala iz poljoprivredne u sastavni deo evropskih lanaca snabdevanja.
Decenijama se nemačka industrija smatrala liderom u kvalitetu i produktivnosti. Slogan "proizvedeno u Nemačkoj" je bio vredna oznaka kvaliteta, a sada ona gubi svoje nekadašnje jedinstvene prodajne prednosti kao poslovna lokacija.
Foto: AP/Tatan Syuflana
Mađarska i Srbija su ih sustigle. Nemačke kompanije eksplicitno hvale kvalifikacije, produktivnost i posvećenost lokalne radne snage. Boš, na primer, osigurava kroz projekte dualnog obrazovanja na licu mesta da su veštine zaposlenih gotovo na nivou zapadnih standarda.
Pogoni poput fabrike ZF u Pančevu su visoko automatizovani i "utegnuti", slobodni od istorijski razvijenih struktura starih nemačkih pogona. Ako se sada i korporativno istraživanje i razvoj premeste, gotovo da nema razloga da se proizvodnja zadrži u skupljim regionima.
ZF je 2023. otvorio sopstveni razvojni centar u Novom Sadu sa 150 inženjera koji rade na električnim pogonima najnovije generacije. Oblasti sa intenzivnim znanjem se uspostavljaju direktno u Srbiji, a ne više nužno u Nemačkoj.
Kompromis između uštede troškova, podsticaja za finansiranje i budućeg planiranja trenutno vodi nemačke poslovne lidere da favorizuju istočnu Evropu u odnosu na Nemačku, zaključuje "Berliner cajtung".
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Amerika razmatra povlačenje SAD iz NATO – da li je kraj NATO saveza? Koje su granice autonomije univerziteta? Da li su poslednja dešavanja uvod u novu društvenu krizu? Gosti emisije biće profesori Vladimir Jakovljević I Vladimir Obradović Šta podrazumeva nacrt izmena zakona o presađivanju organa i zašto se pacijenti i donori protive predloženim izmenama?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Na Kosovu trenutno boravi nešto više od 4 i po hiljade pripadnika KFOR-a. Prištini je međutim i taj broj sporan, pa Kurti otvoreno traži podršku Zapada za njegovo povlačenje. Posle susreta sa predsednikom Francuske Makronom i uz očiglednu podršku Londona i Berlina, pitanje bezbednosne arhitekture regiona ponovo dolazi u fokus. Uporedo sa tim iz Brisela stižu najave o nastavku dijaloga Beograda i Prištine, što otvara dilemu – da li je reč o novoj fazi pregovora ili o potencijalno rizičnom bezbednosnom zaokretu? Ko će na kraju povući ključne poteze – lokalni lideri ili velike sile? Gosti Stava dana su politikolozi Ivan Miletić i Branimir Đokić.
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Ekonomista Jovo Drobnjak ocenio je da je nerealno očekivati da se sukobi na Bliskom istoku završe brzo i dodao da je jedino moguće da situacija pređe u zamrznuti konflikt, te da će posle toga uslediti i velike ekonomske krize i nestašice svega.
Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je da indeks cena stanova za Srbiju u četvrtom tromesečju 2025. godine iznosi 190,43 što predstavlja rast cena stanova od 5,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Expo 2027 je naša najveća prilika za rast, a na ovoj izložbi ćemo predstaviti Srbiju na pravi način, izjavio je potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali u intervjuu za španski list El Mundo.
Cena nafte je pala na manje od 100 dolara po barelu, a evropski indeksi beleže snažan rast nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio da bi američka vojska mogla da završi svoje vojne akcije u Iranu u roku od dve do tri nedelje.
Sukob na Bliskom istoku utiče na poremećaje u lancima snabdevanja širom sveta. Kašnjenja u transportu, rast troškova logistike i nestabilne cene energenata odražavaju se i na Srbiju. Od pandemije, preko ratova i geopolitičkih tenzija, globalni lanci snabdevanja suočavaju se sa čestim poremećajima.
Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZZ) objavila je 11 javnih poziva u okviru kompleksnog sistema podrške, zahvaljujući kojima bi posao trebalo da pronađe oko 15.000 nezaposlenih lica.
Nacionalna avio kompanija Er Srbija saopštila je da je tokom prošle godine prevezla 4,57 miliona putnika, a da su ukupni prihodi kompanije iznosili 719,5 miliona evra.
Komentari (0)