Berliner cajtung: Velike nemačke kompanije BMW, Henkel i ZF sele se u Srbiju
Foto: AP/Reed Saxon
Velike nemačke korporacije i globalni brendovi masovno sele proizvodnju u Srbiju i Mađarsku, od auto-delova do lepka, gde su privučeni povoljnom političkom klimom za investitore, piše "Berliner cajtung".
Izvor: Berliner cajtung, Tanjug
29.01.2026. 10:12
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Kompanije iz Nemačke prelaze tamo gde politika ima sluha za njihove potrebe, pa se proizvodna postrojenja zatvaraju u više nemačkih regiona, u Cvikauu, u Saksoniji i Švebiš Gmindu, u Baden-Virtembergu, a najsavremenije fabrike grade u Debrecenu, Kečkemetu, Novom Sadu, Pančevu, Subotici, Kaću.
Kako ocenjuju stručnjaci, kvalifikovana radna snaga sa konkurentnim platama, dobri univerziteti, niski porezi i ekonomska politika usmerena na promociju investicija čine Srbiju i Mađarsku privlačnom za investitore.
"Berliner cajtung" ukazuje na to da je jedan od razloga za to što je Srbija, koja nije članica EU, postala insteresantna nemačkim industrijskim šampionima ali i investitorima iz drugih država, to što se poslednjih godina transformisala iz poljoprivredne zemlje u sastavni deo evropskih lanaca snabdevanja.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da očekuje da mađarski MOL zvanično preuzme Naftnu industriju Srbije do polovine marta.
Kineski proizvođač automobila BID (BYD) nadmašio je američkog rivala Teslu prvi put 2024. i postao vodeći svetski proizvođač električnih automobila, dostignuće koje je prevazišlo čak i očekivanja generalnog direktora Vang Čuanfua, koji je predvideo da će ove godine nadmašiti najžešćeg konkurenta.
Nakon što su se u Mađarsku preselile fabrike kao što su "GKN Driveline", Henkel, BMW, Mercedes-Benc, Boš, Srbija je zemlja koja ima koristi od odlaska kompanija iz Nemačke, ističe se u Berliner cajtung.
Kontinental je otvorio najsavremeniju fabriku elektronike u Kaću kod Novog Sada u februaru 2023. Objekat na 30.000 kvadratnih metara proizvodi displeje i info-zabavne sisteme.
Kompanija je investirala oko 150 miliona evra, otvarajući približno 1.500 radnih mesta.
Foto: Newsmax Balkans/Dunja KovačevićNovi Sad
ZF ima fabriku u Pančevu od 2019. godine, gde proizvodi elektromotore i komponente za menjače. Četiri godine kasnije usledilo je proširenje na proizvodnju elektronike za hibridna vozila.
Specijalista za izduvne sisteme, Bojsen, otvorio je svoju najveću fabriku u inostranstvu u Subotici 2021. godine. U fabriku, koja je donela 500 radnih mesta, uloženo je 65 miliona evra, a u njoj se proizvode kompletni izduvni sistemi za Mercedes i Audi.
Šta nudi Srbija
List navodi da Srbija nudi jedinstvenu prednost - ima sporazume o slobodnoj trgovini kako sa EU, tako i sa Evroazijskom unijom, Turskom, Velikom Britanijom i, od oktobra 2023. i sa Kinom.
Roba proizvedena u Srbiji tako može biti izvezena bez carine na tržišta sa ukupno oko 2,7 milijardi potrošača. Pored toga u 15 posebnih bescarinskih zona, kompanije imaju i prednost bescarinskog uvoza materijala i mašina, kao i od oslobođenja od poreza.
Razlozi za preseljenja su višestruki. Najočigledniji je razlika u platama i troškovima za energiju. Za mnoge kompanije, proizvodnja u Nemačkoj jednostavno više nije profitabilna.
Zašto Mađarska
Barbara Colman iz Nemačko-mađarske industrijske i trgovinske komore govori o investicionom bumu zahvaljujući politici pod motom "ekonomija na prvom mestu".
Kvalifikovana radna snaga sa konkurentnim platama, dobri univerziteti, niski porezi i ekonomska politika usmerena na promociju investicija čine Mađarsku privlačnom.
Izvršni direktor Industrijske i trgovinske komore Osnabrika Marko Graf kritikuje situaciju u Nemačkoj.
Foto: AP/Bela SzandelszkyBudimpešta
U Nemačkoj se investitori, nažalost, preretko dočekuju crvenim tepihom. Najkasnije tokom faze implementacije, ometa ih birokratija. S druge strane, u Mađarskoj i Srbiji, investitori se dočekuju raširenih ruku, procedure se ubrzavaju, a problemi se rešavaju pragmatično.
Opadanje industrijskog prisustva moglo bi dovesti do iseljavanja mladih kvalifikovanih radnika i smanjenja investicija. Zatvaranja fabrika kod mnogih bude sećanja na 1990-e, kada su, nakon ujedinjenja, u istočnoj Nemačkoj nestala radna mesta u industriji.
Region između Budimpešte i Beograda privlači i druge investitore, navodi "Berliner cajtung".
BYD gradi svoju prvu fabriku u Segedinu
Kineski proizvođač električnih automobila BYD gradi svoju prvu fabriku u Evropi u Segedinu, blizu granice sa Srbijom. Mađarska vlada podstiče ovaj projekat kao jednu od najvećih investicija u istoriji zemlje.
Železnička pruga između Beograda i Budimpešte, koju finansira Kina, treba da poboljša logistiku. Već 2022. godine, petina celokupnog srpskog izvoza došla je iz automobilske industrije. Zemlja se transformisala iz poljoprivredne u sastavni deo evropskih lanaca snabdevanja.
Decenijama se nemačka industrija smatrala liderom u kvalitetu i produktivnosti. Slogan "proizvedeno u Nemačkoj" je bio vredna oznaka kvaliteta, a sada ona gubi svoje nekadašnje jedinstvene prodajne prednosti kao poslovna lokacija.
Foto: AP/Tatan Syuflana
Mađarska i Srbija su ih sustigle. Nemačke kompanije eksplicitno hvale kvalifikacije, produktivnost i posvećenost lokalne radne snage. Boš, na primer, osigurava kroz projekte dualnog obrazovanja na licu mesta da su veštine zaposlenih gotovo na nivou zapadnih standarda.
Pogoni poput fabrike ZF u Pančevu su visoko automatizovani i "utegnuti", slobodni od istorijski razvijenih struktura starih nemačkih pogona. Ako se sada i korporativno istraživanje i razvoj premeste, gotovo da nema razloga da se proizvodnja zadrži u skupljim regionima.
ZF je 2023. otvorio sopstveni razvojni centar u Novom Sadu sa 150 inženjera koji rade na električnim pogonima najnovije generacije. Oblasti sa intenzivnim znanjem se uspostavljaju direktno u Srbiji, a ne više nužno u Nemačkoj.
Kompromis između uštede troškova, podsticaja za finansiranje i budućeg planiranja trenutno vodi nemačke poslovne lidere da favorizuju istočnu Evropu u odnosu na Nemačku, zaključuje "Berliner cajtung".
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
SIGNAL
Američka pomorska blokada Irana obeležila je novu fazu sukoba u Zalivu. Nova epizoda Signala analizira kako je rat od vazdušnih udara prešao na more, šta Vašington nastoji da postigne blokadom iranskih luka, kako Teheran koristi Ormuz i od čega zavisi da li će pritisak dovesti do sporazuma ili nove eskalacije.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Mladić A. Đ. (19) uhapšen je zbog sumnje da je sekirom usmrtio muškarca (48), a potom njegovo telo polio benzinom i zapalio, saopštila je Policijska uprava iz Sremske Mitrovice.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su S. M. (26) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo zlostavljanje i mučenje.
Početak izgradnje tunela ispod Bulevara Despota Stefana već je izmenio režim saobraćaja u centru Beograda, iako radovi na terenu još nisu zvanično počeli.
Srpska fabrika stakla Vaider otvorila je u Paraćinu novi proizvodni pogon, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je kompaniji da računa na pomoć države i da će zamoliti vladu da se nađe način kako da se toj fabrici više pomogne da bi bila najbolja u regionu.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da mađarska kompanija MOL pregovara sa ruskim većinskim vlasnikom o kupovini njihovog udela u Naftnoj industriji Srbije, a odvojeno sa Vladom Srbije o pravima i obavezama akcionara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa predstavnicima konzorcijuma Behtel–Enka o napretku radova na Moravskom koridoru, kao i o projektima u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske infrastrukture.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa delegacijom Državne naftne kompanije Azerbejdžana (SOKAR) o projektu izgradnje gasne elektrane kod Niša i izrazila uverenje da će početkom maja imati usaglašene uslove ugovora za izgradnju nove elektrane.
Pronalaženje priuštivog krova nad glavom postalo je jedan od najvećih izazova širom Evrope. Prema podacima Evrostata, stanovanje odnosi petinu prosečnog prihoda domaćinstva u Evropskoj uniji.
Prodaja električnih automobila u Evropi skočila je za 51 odsto tokom prošlog meseca. Glavni pokretač ovog trenda je nagli porast cena benzina i dizela, uzrokovan ratom u Iranu, koji je naterao vozače da potraže ekonomičnije alternative.
Aktuelne ekonomske analize upozoravaju da bi 250.000 građana Velike Britanije moglo da izgubi posao do sredine 2027. godine, dok se ekonomija približava zoni potencijalne recesije pod pritiskom rasta energetskih cena i globalne neizvesnosti izazvane sukobom oko Irana.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su za 193.000 domaćinstva sa statusom energetski ugroženog kupca umanjeni računi za električnu energiju, gas ili grejanje 20 do 60 odsto tokom grejne sezone.
Komentari (0)