Mišković: Delta me je odavno prerasla, najveća želja je da i Srbija i Delta budu u EU
Vlasnik i osnivač Delta Holdinga, Miroslav Mišković ne govori o biznisu kao o zbiru bilansa i kvartalnih rezultata. Govori o znanju, sistemima i granicama malih tržišta. U trenutku kada Delta Holding obeležava 35 godina poslovanja, njen osnivač kaže da je kompanija "davno postala veća od njega".
Izvor: Bloombergadria.com
05.02.2026. 07:23
Foto: Jakov Simović
Kako je Mišković naglasio u razgovoru za Bloomberg Adria, kompanija je "postala veća od njega", ali i da joj je potreban mnogo veći prostor za širenje i razvoj.
"Srbija je mala za Deltu. Ne mogu velike kompanije da postoje u malim državama", kaže Mišković, objašnjavajući zašto je njegovo dugogodišnje poslovno razmišljanje neraskidivo vezano za ideju evropske integracije.
"Moja najveća želja jeste da Srbija i Delta budu u Evropskoj uniji. Delta delimično već jeste", kaže vlasnik Delta Holdinga.
Povodom obeležavanja 250 godina nezavisnosti SAD, američka ambasada u Srbiji najavila je seriju inspirativnih priča o američkim kompanijama koje posluju u zemlji i doprinose razvoju tržišta, inovacijama i odgovornom poslovanju.
Na gradilištu najvećeg investicionog projekta Delta Holdinga - Delta District, koji se realizuje u partnerstvu sa InterContinental Hotels & Resorts Group (IHG), boravila je najviša delegacija jedne od vodećih svetskih hotelskih grupacija.
Velike nemačke korporacije i globalni brendovi masovno sele proizvodnju u Srbiju i Mađarsku, od auto-delova do lepka, gde su privučeni povoljnom političkom klimom za investitore, piše "Berliner cajtung".
Ta rečenica zapravo sažima i put kompanije i njegov pogled na privredu - rast kroz znanje, partnerstva sa globalnim liderima i diverzifikaciju biznisa kao zaštitu od cikličnih padova.
Delta je osnovana pre 35 godina, u zemlji u kojoj kompanije retko dočekuju jubileje kakvi su uobičajeni u razvijenim tržišnim ekonomijama. Prema Miškovićevim rečima, jedan od razloga opstanka i rasta leži u kadrovima.
"Krenuli smo sa početnicima, ljudima bez iskustva. Danas ti ljudi vode kompaniju. Mi gradimo ljude. U nove biznise ponekad dovodimo iskusne kadrove, ali u ostale primamo mlade i stvaramo sopstvenu kulturu", dodao je.
Foto: Jakov Simović
Slogan "stvaramo biznis, ali gradimo ljude" za Deltu predstavlja poslovni model. Kompanija gotovo uvek regrutuje menadžere iz sopstvenih redova, a znanje, prema Miškoviću, predstavlja jedini održivi izvor konkurentnosti.
"Politika 'rad, rad, rad' bez znanja je opasna. Sa znanjem i manjim radom može se postići uspeh, ali bez znanja nema ništa", kaže on.
Diverzifikacija kao strategija opstanka
Za razliku od preovlađujućih trendova fokusiranja na jednu delatnost, Mišković otvoreno zagovara raznovrsnost.
"Znam da nije popularno, ali preporučujem diverzifikaciju. Da se bavimo samo voćarstvom, bilo bi perioda kada bismo bili likvidirani. Svi biznisi idu nizbrdo u nekom trenutku - ako nemate druge biznise da nadoknade pad, propada ceo sistem", smatra biznismen.
Upravo ta strategija omogućila je Delti da se razvija kroz različite ekonomske cikluse, od agrara i distribucije do nekretnina, logistike, auto-industrije i digitalne trgovine.
Ananas i nova faza rasta
U sadašnjoj fazi razvoja, jedan od ključnih projekata je Ananas, regionalna e-commerce platforma koja postoji tek četiri godine.
"To je veoma kratak period za takav biznis. Najveći izazov bio je da formiramo jaku kadrovsku strukturu i uspeli smo u tome", ističe Mišković.
Foto: Jakov Simović
Ananas se danas pozicionirao kao regionalni lider u digitalnoj trgovini, sa više od 1,2 miliona artikala i snažnim oslanjanjem na savremene tehnološke alate.
Partnerstva sa globalnim liderima
Mišković posebno ističe saradnju sa multinacionalnim kompanijama kao način da domaća privreda nadoknadi jaz u znanju.
"Mi učimo od Ferrera, od BMW-a, od svetskih kompanija. Sada ulazimo u proizvodnju lešnika sa Ferrerom - sa 1.000 hektara idemo na 5.000 hektara. Plan je i da sa Pepsicom proizvodimo krompir za čips, i to za ceo svet".
Takva podela rada, kaže, realnost je za zemlje koje nemaju dovoljno znanja da samostalno nastupe na velikim tržištima.
"Zato je povezivanje sa globalnim kompanijama ključno", ističe Mišković.
Delta u 2025. imala rast za 16 odsto, u budžet uplaćeno 240 miliona evra
Na jubileju Delta Holding predstavljeni su i rezultati koji potvrđuju strategiju povezivanja. Kompanija je u 2025. godini ostvarila rekordni prihod od gotovo 1,1 milijarde evra, uz rast od 16 odsto, dok je EBITDA porasla 20 odsto, na 136 miliona evra. U budžet Srbije uplaćeno je 240 miliona evra.
Delta zapošljava skoro 6.000 ljudi, od kojih je više od četvrtine mlađe od 35 godina. Plan je da prihodi u 2026. godini dostignu 1,4 milijarde evra, dok će investicije do 2028. premašiti milijardu evra.
"Delta je stalno rasla i učila, menjajući sebe, ali i okruženje", poručila je na svečanosti Milka Vojvodić, CEO i viša potpredsednica kompanije.
Ako bi morao da izdvoji jednu poruku za Srbiju i region, Mišković je jasan: bez sistemskog ulaganja u znanje nema održivog rasta.
"Potrebna nam je nacionalna strategija edukacije - od zemljoradnika do akademika. Znanje se kupuje i ono pobeđuje svuda. Sa znanjem se osvaja sve", naglašava prvi čovek Delte.
Investicije, nekretnine i agrar
Novi investicioni ciklus biće usmeren na tri stuba: nekretnine, digitalnu trgovinu i agrar. U sektoru nekretnina Delta razvija projekte Delta District, Delta Iron i Delta Land, dok je završetak hotela InterContinental Beograd planiran za kraj 2026. godine.
"Sava Centar je, od ponovnog otvaranja, ugostio više od 800.000 posetilaca i dodatno pozicionirao Beograd kao kongresnu destinaciju. Delta Agrar je najveći proizvođač i distributer pšenice i ječma u Srbiji, uz kontinuiranu digitalizaciju i širenje navodnjavanih površina", navodi se u saopštenju Delta Holdinga.
Da li kriza na Bliskom istoku menja planove turista za ovo leto? Koje rute i turističke destinacije su najbezbednije? Kako se nositi sa otkazivanjem letova i neočekivanim problemima na putovanju? Za emisiju „Tražim reč“ govore, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije Aleksandar Seničić, predsednik Upravnog odbora Asocijacija turističke industrije Srbije Mirko Bauk i Tamara Ristić, turistkinja koja je nedavno boravila na Filipinima.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto je sukob Srba i Albanaca oduvek deo šireg geopolitičkog okvira? Zbog čega se od Srednjeg veka do danas suštinski ništa nije promenilo u odnosu Albanaca prema Srbima i njihovoj državi? Da li su Tito komunisti isključivi krivci za stanje na Kosovo i Metohiji u drugoj polovini XX veka - odgovore tražimo od istoričara Momčila Pavlovića. Emisija „Sinteza“, u spektru Luke Mičete.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Preti li nam masovni priliv izbeglica zbog sukoba na Bliskom istoku? Da li rivalstvo između Amerike i Rusije i danas kroji tok savremenih sukoba širom sveta? Gosti emisije biće Ljubinka Milinčić i Nenad Vuković Koliki je vojno-strateški značaj Ormuskog moreuza i hoće li on biti prelomna tačka bliskoistočnog sukoba, koji preti da postane globalni?
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Policija u Nišu uhapsila je vlasnika preduzetničke radnje u Nišu M. S. (31) zbog sumnje da je organizovao eksploataciju mineralnih sirovina peska i šljunka na obradivom poljoprivrednom zemljištu u priobalju reke Južne Morave kod Aleksinca.
U Srbiji je u toku 2025. obavljeno rekordnih 110,6 miliona internet kupovina ili u proseku više od 303.000 internet kupovina dnevno, što dodatno potvrđuje sve širu primenu digitalnih platnih kanala među korisnicima, objavila je Narodna banka Srbije.
"Veoma je verovatno da će licenca NIS biti produžena na kratko, kako bi kompanija mogla nesmetano da nastavi rad dok se donosi odluka o odobrenju ugovora", rekao je broker Nenad Gujaničić, ističući da kupoprodaja ruskog paketa i dalje ostaje neizvesna.
Telekom Srbija je u Boru pustio u rad četiri bazne MTS stanice, a generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je celokupna investicija pokrivanja opštine Bor kvalitetnim signalom mobilne telefonije vredna 600.000 evra.
Er Srbija, u saradnji sa aerodromom Nikola Tesla Beograd i tehnološkim partnerima SITA i IER, uvela je nove samouslužne kioske za prijavu na let i automatizovane stanice za predaju prtljaga, objavila je nacionalna avio-kompanija.
Agencija S&P Global Ratings objavila je izveštaj o kreditnom rejtingu Republike Srbije koji je zadržan na nivou BBB- sa stabilnim izgledima i ocenila da Srbija ima solidne srednjoročne izglede rasta i nastavlja da pokazuje makroekonomsku stabilnost.
Posle burnog perioda 2022. godine, kada su cene zakupa nekretnina naglo porasle, tržište se u prethodnom periodu stabilizovalo. Ipak, najnovija globalna dešavanja nagoveštavaju da bi situacija ponovo mogla da se promeni.
Cene nafte ponovo su u fokusu svetske javnosti, dok tenzije na Bliskom istoku otvaraju pitanje stabilnosti globalnog snabdevanja energentima. Malo je država koje zaista kontrolišu najveće zalihe ovog strateškog resursa, a upravo od njihovih odluka zavise i globalne cene energenata.
Sa povišicom od 12,2 odsto, prosečna penzija za decembar prošle godine, koji je poslednji statistički obrađen, porasla je na 56.834 dinara, a prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), najveći prosek za ovaj mesec imali su starosni penzioneri - 60.915 dinara.
Komentari (0)