Srbija razmatra kupovinu udela u mađarskoj nuklearki "Pakš 2": Koliko je to realno i šta donosi
Mađarska je počela izgradnju novih reaktora nuklearne elektrane "Pakš 2". Taj projekat smatra se jednim od ključnih za energetsku budućnost regiona. Srbija izvesno vreme razmatra mogućnost kupovine udela, što bi bio prvi korak ka nuklearnoj energiji nakon uklanjanja višedecenijskog moratorijuma.
Naši zvaničnici su više puta potvrdili da Srbija razmatra kupovinu od pet do 10 odsto udela. I kada bi do toga zaista došlo, to bi bio korak napred u pogledu energetske sigurnosti, ali i u razvoju kadrova i pristupu savremenim tehnologijama.
Stručnjaci poručuju da je za Srbiju ključno da sarađuje sa svim zemljama koje imaju razvijeno nuklearno znanje i da bi mogućnost kupovine udela u nuklearki "Pakš 2" za našu zemlju bio dobar početak.
Međutim, stručnjaci smatraju i to da kupovina udela nije dovoljna za potrebe Srbije i da je svakako potrebno raditi na izgradnji sopstvenih kapaciteta. Ukazuju na to da nam je dugoročno gledano potrebna izgradnja konvencionalnih nuklearnih reaktora ili malih modularnih reaktora.
Ukupan priliv stranih investicija u Crnu Goru, u periodu od 1. januara do 30. novembra 2025. godine, iznosio je 867 miliona evra, a Turska se pozicionirala kao najveći pojedinačni investitor sa ukupnim ulaganjima od 127,1 milion evra.
Muzej savremene umetnosti u Beogradu najavio je da će povodom Sretenja - Dana državnosti 14, 15. i 16. februara omogućiti besplatan ulaz na sve svoje programe.
Procene su da bi Srbiju taj udeo u "Pakšu 2" koštao oko 1,25 milijardi evra, dok stručnjaci ukazuju na to da će Srbija imati sve veće potrebe za električnom energijom i potrebe za novim izvorima.
Prema ocenama eksperata, stabilna proizvodnja struje u jednoj članici Evropske unije znači i veću sigurnost za ceo region. A to donosi izgradnja "Pakša 2" od strane ruskog "Rosatoma" budući da se radi o reaktorima najnovije generacije sa unapređenim sistemima bezbednosti. Ipak, koliko su srpska i mađarska strana blizu ovakvog dogovora, u ovom momentu nije poznato.
Dalibor Arbutina, direktor JP "Nuklearni objekti Srbije", rekao je za Newsmax Balkans da je to najbolja opcija i najjeftinija u ovom trenutku.
"S druge strane, to bi mnogo značilo zbog tehnološkog razvoja i operativnog iskustva naših ljudi koji bi učestvovali od starta u izgradnji nuklearne elektrane. Tako da bi to nama podiglo i kapacitet, što se tiče i znanja, i što se tiče kadrova, a samim tim bi promenilo i percepciju javnosti zbog nuklearne elektrane"; objasnio je Arbutina u emisiji "Presek".
Dodao je da bi se smanjio i strah od eventualne izgradnje nuklearne elektrane u zemlji, jer bi Srbija već imala učešće u jednoj nuklearnoj elektrani koja nam je blizu, u regionu.
Dogovaralo bi se o svemu
Arbutina je naglasio da takvo rešenje u svakom slučaju ne bi bilo dovoljno za dugoročnu budućnost, ali bi imalo značaja, kako zbog kadrova, tako i iz drugih razloga.
Kako je istakao, to ne zavisi samo od njih, već pre svega od vlasnika nuklearne elektrane i njegove spremnosti da proda svoj udeo.
Printscreen: Newsmax BalkansDalibor Arbutina
"Tako da, tu bi se dogovaralo i o procentima i o svemu. Sa te neke ekonomske strane, u ovom trenutku bi bilo najjeftinije, ali opet, bilo bi nam nedovoljno. Ipak, značilo bi nam, zbog ulaska u neki naš naredni nuklearni ciklus", zaključio je Arbutina za Newsmax Balkans.
Potrebe za električnom energijom ne samo u Srbiji, već i u svetu rastu i eksperti smatraju da je potrebno da radimo na izgradnji sopstvenih kapaciteta i da proširimo saradnju sa drugim zemljama kada je reč o nuklearnoj energiji.
Šta zapravo predstavlja ova izgradnja "Pakš 2" u Mađarskoj? Prema oceni stručnjaka ovo znači stabilnost u regionu, između ostalog i zbog toga što se radi o reaktorima najnovije generacije koji pružaju dodatnu bezbednost, a kada je reč o Srbiji i kupovini udela u ovoj mađarskoj nuklearki, to svakako ostaje otvoreno pitanje i u narednom periodu, budući da se tek početkom ovog meseca počelo sa izgradnjom "Pakš 2".
Proveravamo situaciju u regionu i u Evropi - ima li goriva na pumpama, koliko su skočile cene benzina i dizela i koje su sve mere uvedene zbog aktuelne energetske krize? Predizborne kampanje za lokalne izbore su u jeku. Koliko od razvijenosti partijske infrastrukture zavisi rezultat na izborima i da li građani glasaju za ideju ili za "ljude sa terena"? Gosti emisije biće Jelena Pavlović i Srđan Simić U zgradi u Mirijevu prodati stanovi, a kupci tvrde da nisu useljeni u zakonskom roku. Od investitora ni traga, ni glasa. Istražujemo šta kaže zakon - kako kupci mogu da se zaštite i zadovolje pravdu?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Da li je Dejtonski sporazum temelj stabilnosti ili postaje nova linija geopolitičkog sukoba? Dok NATO jača prisustvo u regionu, a Rusija upozorava na militarizaciju Balkana, odnosi između Beograda i Zagreba ponovo dolaze u fokus. Zašto i koji nam je ključni kamen spoticanja već decenijama unazad? Gost Stava dana profesor na Fakultetu za bezbednost Zoran Dragišić.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Kako se balkanski lideri ponašaju na međunarodnoj sceni, da li izlaze iz standardnih okvira i da li njihova spoljna politika ima pozitivan ili negativan uticaj za države u regionu, analizira Ivica Bocevski, bivši makedonski vicepremijer i diplomata.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Vlada Srbije produžila je za još 150 dana Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte kojom se propisuje način utvrđivanja najviših maloprodajnih cena za evrodizel i benzin evro premijum BMB 95.
Direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča" Slavko Dimović izjavio je da bi Srbija do 2040. godine mogla da dobije prvu nuklearnu elektranu, što bi osiguralo energetski suverenitet i čistiji vazduh.
Njujorška investiciona banka Goldman Saks očekuje da će Evropska centralna banka (ECB) u aprilu i junu podići kamatne stope za po 25 baznih poena, navodi se u saopštenju.
U jeku globalne energetske krize, Srbija smanjuje akcize kako bi ublažila rast cena goriva, dok poseta Abu Dabiju otvara prostor za partnerstvo sa ADNOK. Urednica "Biznisa" Radojka Nikolić ističe da je rešavanje statusa NIS uz OFAK ključno za stabilnost tržišta.
Vrednost tržišta nekretnina u Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine porasla je za devet odsto, a broj transakcija beleži rast od 6,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Za proteklih osam godina, koliko je prošlo od potpisivanja ugovora o koncesiji broj putnika na Beogradskom aerodromu povećan je za skoro 60 odsto, broj destinacija povećan je sa oko 60 na više od 100, a investicije su premašile 360 miliona evra, saopštio je aerodrom "Nikola Tesla".
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić rekao je da čak iako cena goriva bude rasla, za poljoprivrednike će maksimalno biti 184 dinara, i dodao da će povraćaj akciza biti povećan sa 50 na 57,64 dinara.
Komentari (0)