Uredba o ograničenju marži ističe u nedelju: "Do kraja marta tri nova zakona koja će uvesti red na tržištu"
Uredba o ograničenju marži koju je usvojila Vlada Srbije prestaje da važi u nedelju, a iz Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine najavljuju da će do kraja marta biti usvojena tri ključna zakona za uređenje tržišta.
Ti zakoni bi, prema najavama iz ministarstva, trebalo na neki način da naslede uredbu, a to su Zakon o sprečavanju nepoštenih trgovačkih praksi, novi Zakon o zaštiti potrošača i izmene Zakona o trgovini.
Oni bi, kako je najavljeno, bili trajno sistemsko rešenje dok je uredba bila privremenog karaktera. Ministarka Jagoda Lazarević je u januaru izjavila Tanugu da ti zakoni neće imati za cilj ograničavanje marži i direktnu intervenciju na same cene da će, kako je istakla, rešiti jedan drugi deo problema i uvesti red u odnosima između aktera na tržištu, dakle trgovaca, njihovih dobavljača i primarnih poljoprivrednih proizvođača.
Ministarka Lazarević je u februaru rekla da su poslednjom izmenom Uredbe o ograničavanju trgovačkim maržama odmrznute cene i da dobavljači sada imaju finansijski prostor da snize cene kako bi povećali promet i poručila da će država odmah reagovati novom uredbom ako trgovci povećaju marže. Prema njenim rečima, neće biti prostora između završetka važenja kratkoročne uredbe i donošenja Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama koji će doneti sistemsko rešenje, jer će odmah biti reakcije države.
Novinarka Associated Press (AP) Sem Mednik, koja se javila iz Jerusalima, rekla je za Newsmax Balkans da su se nakon iranskih raketnih napada na Izrael u više gradova neprekidno čuli udari, kao i da strah od šireg sukoba dodatno raste zbog napetosti u regionu.
Ona je istakla da će vlada odmah reagovati ako počne, kako je rekla, novo divljanje sa maržama i da bi, u tom slučaju, za novo donošenje uredbe bilo potrebno samo sedam dana.
Novi zakon po uzoru na Evropsku uniju
Zakon o sprečavanju nepoštenih trgovačkih praksi radi se po modelu koji već postoji u EU i postavće jasna pravila i definicije šta je dozvoljeno a šta nije.
Uredba je, kako su isticali iz Vlade Srbije, Ministarstva trgovine, eksperata za tržište i Narodne banke Srbije znatno uticala na smanjenje inflacije u poslednjih šest meseci, a kako je nedavno izjavila guverner NBS Jorgovanka Tabaković, znatno je doprinela da inflacija sa 2,7 odsto u decembru u januaru padne na 2,4 odsto.
Ona je prilikom predstavljanja izveštaja o inflaciji istakla da nakon isteka važenja uredbe o ograničavanju trgovačkih marži ne očekuje značajno povećanje cena i da će možda biti samo pojedinačnih izuzetaka.
Uredba se primenjivala od 1. septembra prošle godine i odnosi se na 23 vrste robe i na oko 20.000 proizvoda, na mleko, mlečne i mešovite proizvode, jaja, bezalkoholna pića, kafu, čaj, sveže voće i povrće, prerade voća i povrća, hleb i peciva, mahunarke, smrznute proizvode, sveže i prerađeno meso, svežu i prerađenu ribu, slane i slatke konditore i cerealije, šećer i med, brašno, testenine, ulja i masti, sirće, pirinač, so i začine, kućnu hemiju, papirnu i kuhinjsku galanteriju, ličnu higijenu i kozmetika, hranu za bebe i pelene.
Janaki Mitrovski, pravnik komentariše odluku vlade Severne Makedonije da predloži Nenada Saveskog za novog javnog tužioca, dok Skupštine razmatra da li je potreban novu zakon o javnom tužilaštvu. Nakon sedam mjeseci na čelu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, direktor otkriva kako je zatekao zastrašujuće stanje iza bivše direktorice Sebije Izetbegović. To bi se uskoro moglo promijeniti. Vraća se struja, otvaraju se nove klinike, ulažu se milioni. Crna Gora biće uskoro jedina drzava u regionu koja ima zakon o stalnom sezonskom radniku. Zakon je Vlada već usvojila, a uskoro bi trebalo da dobije zeleno svjetlo i Skupštine. Zakon predvidja da će sezonci raditi najmanje pola godine, a drugu polovinu godine dobijaće od države naknadu od 120 eura i od poslodavaca puno zdravstveno i penzijsko osiguranje.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
SIGNAL
Zašto iranski nuklearni program krši međunarodno pravo? Može li bomba u rukama Teherana da pokrene globalnu kataklizmu? I šta za Evropu znači jačanje francuskih nuklearnih snaga?
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Naftna industrija Srbije saopštila je da je pustila u rad solarnu fotonaponsku elektranu na tlu u Skladištu naftnih derivata Novi Sad očekivane godišnje proizvodnje oko 8,7 gigavat-sata i koja se sastoji od 12.000 solarnih fotonaponskih panela.
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da je došla do informacija da se privredno društvo koje se na društvenoj mreži Fejsbuk oglašava pod imenom Imperial d.o.o. neovlašćeno bavi poslovima davanja kredita, nudeći pozajmice za zaposlene i nezaposlene u iznosu od 1.000 do 50.000 evra
Američki preduzetnik Ilon Mask je drugu godinu zaredom na vrhu liste najbogatijih ljudi na svetu sa imovinom čija se neto vrednost procenjuje na 839 milijardi dolara, što je skoro dva i po puta više od prošlogodišnje 342 milijarde, objavio je Forbs.
Pomoćnik direktora sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić smatra da je administracija Evropske unije tvrdoglava što se tiče sistema ulaska i izlaska na granicama EU, iako je moguće napraviti izuzetak.
U Beogradu je počeo Drugi susret međunarodnih učesnika izložbe EXPO 2027, koji je u glavnom gradu Srbije okupio oko 500 delegata i predstavnika medija iz 138 zemalja sveta.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Komentari (0)