Da li smo na pragu nove nestabilnosti cena: Najviše poskupelo biljno ulje, meso za osam odsto veće nego lani
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Cena hrane u februaru porasla je za 0,9 odsto u odnosu na januar. Iako deluje kao malo povećanje, ono je prekinulo niz od pet meseci tokom kojih je hrana kontinuirano pojeftinjavala.
Cene kreću uzlaznom putanjom
Ovo pokazuje da je deflacija u sektoru hrane stala i da se tržište sada menja.
Kada se posmatra šira slika, u odnosu na februar prošle godine hrana je i dalje za oko jedan odsto jeftinija, što znači da cene nisu drastično porasle u odnosu na prethodnu godinu.
U poređenju sa najgorim periodom u martu 2022. godine, cene su i dalje niže za čak 21,8 odsto.
Rat na Bliskom istoku trenutno dominira svetskom političkom agendom i otvara pitanje da li bi pažnja Zapada mogla da se pomeri sa Ukrajine, izjavio je za Newsmax Balkans zamenik direktora Centra za Evroaziju pri Atlantskom savetu u Vašingtonu Endru D'Anijeri.
Muškarac (73) iz sela Gornja Kosatica, kod Prijepolja, nastradao je u požaru na svom imanju, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans iz Policijske uprave Prijepolje.
Dakle, još smo daleko smo od rekordne krize iz 2022, ali period lakog i brzog pojeftinjenja hrane je, po svemu sudeći, završen. Ovo je signal da smo možda na pragu nove nestabilnosti cena.
Šta je sve poskupelo
Najviše je poskupelo biljno ulje, čija cena je skočila za čak 3,3 odsto, što predstavlja ozbiljan rast. Cene ulja sada su na najvišem nivou još od juna 2022. godine.
Razlog leži u kombinaciji smanjene proizvodnje u Aziji i novih energetskih politika u Sjedinjenim Američkim Državama, gde se sve više sojino ulje koristi za proizvodnju biogoriva.
Printscreen: Newsmax Balkans
Što se tiče pšenice, njena cena je porasla za 1,8 odsto. Na to je uticala priroda. Izveštaji o jakim mrazevima u Evropi i SAD zabrinuli su tržište da će prinosi biti manji.
Geopolitički problemi u Rusiji i stalne tenzije u regionu Crnog mora dodatno su povećali neizvesnost, pa je rast cena logičan.
Ukupno, žitarice su poskupele za 1,1 odsto, a rast je zabeležen i kod pirinča, koji je skuplji za 0,4 procenta.
Prava slika globalnih kretanja vidi se na primeru mesa, na svetskim berzama njegova cena je danas čak osam odsto veća nego u isto vreme prošle godine, što predstavlja ogroman godišnji skok.
Tržište mesa
Ovčije meso dostiglo je apsolutne istorijske rekorde zbog drastičnog manjka ponude iz Australije i Novog Zelanda, koji su glavni svetski izvoznici.
Goveđe meso je takođe u kontinuiranom porastu. Iako ga ima više na tržištu, velika potražnja iz Kine i SAD koje ga kupuju u ogromnim količinama direktno podiže cene kod vodećih svetskih dobavljača, poput Brazila i Australije.
Printscreen: Newsmax Balkans
Ekonomisti objašnjavaju da meso poskupljuje jer se najbogatije svetske ekonomije bukvalno utrkuju ko će kupiti više, što stvara pritisak na globalne cene.
Šećer i mlečni proizvodi
Na svetskim berzama šećer beleži pad od 4,1 odsto, što je drugi mesec zaredom da pojeftinjuje. Razlog je rekordna žetva u Sjedinjenim Američkim Državama, zbog čega je šećer danas čak 27,3 odsto jeftiniji nego ranije, što je značajno povuklo opšti indeks cena naniže.
Što se tiče mlečnih proizvoda, globalno je zabeležen pad od 1,2 odsto, pri čemu je sektor sira u Evropskoj uniji najviše pogođen.
Velika ponuda mleka i nešto slabija potražnja sa stranih tržišta pojačavaju međunarodnu konkurenciju i obaraju cene.
Puter beleži rast cena
Cena putera porasla je prvi put nakon pet meseci, zbog velike uvozne potražnje iz Azije i Severne Afrike, koja je počela da "usisava" zalihe.
Prvi rast cena nakon pet meseci je jasan alarm da se globalno tržište hrane ponovo budi i da stabilnost više ne smemo uzimati zdravo za gotovo.
Oprez ostaje jedina sigurna strategija u narednim mesecima, jer se svetske cene brzo prenose i na lokalno tržište.
Vlada Srbije donela hitnu odluku – zabranjen izvoz nafte i goriva iz Srbije. Da li je ovo rešenje za energetsku stabilnost u zemlji? Čeka se datum redovnog prolećnog zasedanja Skupštine Srbije. Da li se politička borba vraća u poslaničke klupe? Gosti emisije biće Gordana Čomić i Slobodan Cvejić Na koji način je ajatolah Ali Hamnei, za vreme svoje vladavine, izmenio sliku Irana i kako je njegov režim oblikovao život ljudi u ovoj zemlji?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo – da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije? Gosti Stava dana: Nenad Jevtović sa Institut za razvoj i inovacije i Veljko Mijuškovic, ekonomista.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
Komentari (0)