Ima li rešenja za probleme kamiondžija: "EU se tvrdoglavo drži svojih pravila, blokade nastale iz očaja prevoznika"
Pomoćnik direktora sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić smatra da je administracija Evropske unije tvrdoglava što se tiče sistema ulaska i izlaska na granicama EU, iako je moguće napraviti izuzetak.
Novi sistem ulaska i izlaska na granicama EU (EES sistem), koji se tiče i građana Srbije, a posebno prevoznika, počeo je da se primenjuje od polovine oktobra prošle godine.
Starinski pečati za ulazak i izlazak iz Evropske unije trebalo da odu u istoriju u aprilu, ali kako navodi sagovornik Newsmax Balkans, produžetka roka i izuzetaka neće biti.
"Mislim da EU može da napravi izuzetak, budući da se 90 odsto transporta iz našeg regiona u zemlje EU odvija kamionskim prevozom. Ali, oni se tvrdoglavo drže svojih pravila", smatra Stanić.
Štetu zbog toga ne trpe samo prevoznici, odnosno kamiondžije sa Balkana, nego i privreda EU, čije kompanije zavise od uvoznih sirovina iz našeg regiona.
Nezadovoljstvo prevoznika u regionu ponovo je u fokusu javnosti, a odluka o eventualnim protestima u Srbiji očekuje se krajem nedelje. Nakon najava blokada granica u Bosni i Hercegovini, postavlja se pitanje da li će i srpski kamiondžije krenuti istim putem.
Član Upravnog odbora poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Dušan Nikolić najavio je nove blokade graničnih prelaza 14. aprila, zbog nerešenog problema dužine boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengen sporazuma.
Podsetimo, balkanski vozači su zbog ovog novog sistema protestovali i blokirali granične prelaze za teretni saobraćaj.
Upitan zašto uvoznici iz EU ćute i zašto ne pojačaju pritisak na evropske organe kad je ugrožen i njihov ekonomski interes, Stanić odgovara da uvoznici nisu ćutali, već je situacija takva da naša privreda više zavisi od EU, nego što je obrnuto.
"Blokade su nastale više iz očaja preduzetnika. Ipak, protesti su značajno pogodili kompanije proizvođača, imajući u vidu da ukoliko se dese blokade jedna za drugom, te kompanije više nisu pouzdan dobavljač u, na primer, Nemačkoj. Zato u Nemačkoj polako razmišljaju o pouzdanijim dobavljačima. Nadam se da blokada neće biti", poručio je Stanić.
"Od 27 članica EU, jedino je Hrvatska podržala naše prevoznike"
Novi EU sistem digitalno beleži svaki ulazak i svaki izlazak državljana koji nisu iz zemalja članica Unije, umesto starih pečata u pasošima. Za primenu ovih mera dat je rok od šest meseci, da bi se i građani i službenici privikli, te bi sistem trebalo da bude u potpunosti operativan do aprila.
"Neće biti pravljenja izuzetaka, kao što su, na primer, železničari u transportu i kabinsko osoblje u avio kompanijama. Ideja je da se daju dugoročne boravišne dozvole i vize koje bi konkretno Hrvatska mogla da daje građanima Srbije i Zapadnog Balkana. To je na razmatranju u njihovom parlamentu i zakon treba da bude usvojen", podsetio je sagovornik Newsmax Balkans.
Stanić je predočio da je Hrvatska jedina članica od 27, koliko ih ima u EU, koja je sa izašla u javnost sa ovakvom idejom.
"Jedino je Hrvatska podržala prevoznike iz regiona", rekao je on.
Printscreen: Newsmax BalkansBojan Stanić
Najviše primedbi na ovaj režim ulaska i izlaska iz EU imali su vozači kamiona sa Balkana.
Oni nisu izuzeti od pravila da u Šengen zoni mogu u 180 dana provedu maksimalno tri meseca, odnosno 90 dana.
"Ljudi koji rade u kamionskom prevozu značajno prelaze ograničenja. Optimizam nije toliko snažan, ali mora se pregovarati i dalje, najviše kroz naše diplomatske kanale i kroz inicijative regionalnih vlada", zaključio je naš sagovornik.
Služenje vojnog roka u SFRJ bila je obaveza svih onih koji su završetkom školovanja bili sposobni da nose pušu, žive bez roditelja, ustaju u cik zore, vežbaju na vojnim poligonima I uče kako izgleda život u kome ste prepušteni ličnoj snalažljivosti i opstanku. Jugoslovenska narodna armija je stvorila generacije koje su odsluženje vojnog roka doživljavale kao deo odrastanja I čeličenja. JNA je bila zajednička oružana sila svih naroda i narodnosti i svih radnih ljudi i građana nove posleratne Jugoslavije. Pripadnikom oružanih snaga smatrao se svaki građanin koji sa oružjem u ruci učestvuje u otporu protiv napadača. Nova epizoda DEKADA obrađuje temu kako je jedna od najvećih armija posle rata prošla put od uspona do pada zajedno sa nestankom Jugoslavije.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Američki preduzetnik Ilon Mask je drugu godinu zaredom na vrhu liste najbogatijih ljudi na svetu sa imovinom čija se neto vrednost procenjuje na 839 milijardi dolara, što je skoro dva i po puta više od prošlogodišnje 342 milijarde, objavio je Forbs.
U Beogradu je počeo Drugi susret međunarodnih učesnika izložbe EXPO 2027, koji je u glavnom gradu Srbije okupio oko 500 delegata i predstavnika medija iz 138 zemalja sveta.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Komentari (0)