Porez i radnici na brodu: Uvedena je kategorija "prihod pomoraca", a kako je u komšiluku
Predloženim izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana, koje je Vlada Srbije usvojila 31. oktobra, predviđa se uređenje plaćanja poreza i doprinosa po osnovu prihoda koje pomorci ostvaruju obavljanjem poslova na brodovima i drugim plovilima koji imaju zastavu strane države.
Izvor: Biznis.rs
17.11.2024. 13:35
Foto: Envato
Ovim dopunama uvodi se posebna kategorija "prihoda pomoraca", kojom se predviđa da, ako neko lice boravi na brodu duže od 174 dana u kalendarskoj godini, oslobođeno je od plaćanja poreza u Srbiji, piše Biznis.rs.
Ovim se odstupa od opšteg pravila da rezident Srbije plaća porez u Srbiji na svoj celokupni svetski dohodak (nezavisno odakle ga ostvaruje i na koji račun mu je taj dohodak uplaćen), pri čemu je rezidentstvo pre svega određeno ličnim i životnim interesima nekog lica sa Srbijom.
Prema Zakonu o porezu na dohodak građana, rezident Republike Srbije, a samim tim i poreski obveznik, jeste fizičko lice koje na teritoriji Republike neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci.
Kako je Hrvatska regulisala pitanje oporezivanja
"Član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jeste obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primanjima ostvarenim na osnovu rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, osim ako je plovio 183 ili više dana u godini za koju se utvrđuje obaveza poreza na dohodak. Vreme od 183 dana ne mora biti povezano", navodi se u Pomorskom zakoniku Republike Hrvatske.
Neven Melvan, generalni sekretar Sindikata pomoraca Hrvatske, smatra da je njihov poreski sistem "dosta dobar", naročito jer se u 183 dana dodatno uključuje i edukacija pomoraca, bolovanja, kao i put i povratak sa broda.
Foto: Envato
Prema njegovim rečima, svi pomorci su uključeni u sistem Republike Hrvatske, a kada prestanu da se bave ovim poslom imaće penziju i zdravstveno osiguranje.
Većina pomoraca se, kako kaže, radije odlučuje da uplaćuje novac u privatne penzione fondove ili investira u nekretnine, kako bi na neki način bili osigurani u starosti.
Na pitanje kako se kreću plate pomoraca, Melvan kaže da Hrvati uglavnom idu u oficirski kadar i da su njihove zarade dobre.
"Recimo, za trećeg oficira plate se kreću od nekoliko hiljada evra, dok zapovedničke znaju da idu u preko 15.000 evra", navodi generalni sekretar Sindikata pomoraca Hrvatske.
Poreska uprava saopštila je da je nakon obrade i filtriranja dostavljenih podataka iz Ministarstva unutrašnjih poslova, uradila masovni obračun poreza na registrovano oružje za 2024. godinu i da porez na automatsku pušku iznosi 18.660 dinara, na poluautomatsku 7.480.
Prosečna zarada bez poreza i doprinosa za avgust ove godine iznosila je 96.649 dinara, a prosečna bruto zarada 133.591 dinar, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Komentarišući probleme pomoraca, kaže da ih najviše muče kriminalizacija i spoljnopolitička dešavanja, ali ističe da to nije samo problem Hrvatske već celokupnog svetskog pomorstva.
"To su problemi koji najviše tište pomorsko tržište. Često se događa da pomorci po svojoj zapovednoj odgovornosti završe u zatvoru zbog nečega što je nađeno u teretu broda, a sa čim nemaju nikakve veze. Ali, dok se sve dokaže prođu godine. Takođe, za sve pomorce problem su i ratne zone, kao i opasnosti koje vrebaju u Crnom i Crvenom moru", zaključuje Neven Melvan.
Različita poreska politika od Litvanije do Velike Britanije
Kada je reč o poreskoj politici pomoraca u svetu, Melvan kaže da u Evropskoj uniji postoje vrlo različiti zakoni.
Od primera baltičkih država poput Litvanije, Letonije i Estonije, gde se plaća porez na ukupan prihod u iznosu od deset odsto, do zemalja gde on uopšte nije regulisan.
"U Poljskoj i Rumuniji nema nikakvog uređenog sistema, već ti ljudi "plutaju" i snalaze se.
U Velikoj Britaniji naplaćuju porez, a onda pomorci na kraju godine obračunavaju i traže povraćaj.
Druge zemlje skoro da više i nemaju svoje pomorce, tu pre svega mislim na Nemačku, Španiju, Francusku. Zato smatram da mi moramo da budemo zadovoljni našim zakonom jer su alternative jako loše", istakao je Melvan.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-KRALJ MILAN ( R )
Tajni sporazumi, izgnanstvo i abdikacija koja je promenila Srbiju. Bio je prvi kralj moderne Srbije – voljen, omražen, ali nikada zaboravljen. Ovog četvrtka otkrivamo skrivene strane života kralja Milana Obrenovića. Istina koju istorija nije želela da čujete.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Aljbin Kurti nije uspeo da formira Vladu na Kosovu. Šta dalje? Nova Vlada ili novi izbori? Da li su razgovori predsednika Vučića, najavljeni za ovu nedelju, presudni za energetsku stabilnost Srbije? Kako da komemorativni skup u Novom Sadu, 1. novembra, protekne kao čin poštovanja, a ne političkih tenzija?
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-PUT NA MESEC ( R )
Osvajanje kosmosa posle Drugog svetskog rata postalo je prestiž u novom hladnom ratu. U toj borbi SSSR je pobeđivao tako što je poslao prvog čoveka u kosmos. Misija Apola 11 i prvi čovek na Mesec bio je pokušaj vraćanja dominacije SAD u toj kosmičkoj borbi. U velikom timu misije Apolo 11 bili su i naučnici poreklom iz Srbije. Svi ti događaji danas su postali deo sumnji i zavera koje su stvorile horde sledbenika u Srbiji koji veruju da sletanja na Mesec nije bilo i da je Zemlja ravna ploča. Nova epizoda Dekada obrađuje te teme, ali i priču o tome da li je Tito stvarao kosmički program u SFRJ i pokušao da pošalje Jugoslovene u kosmos.
Kada se 1. novembra prošle godine nadstrešnica na novosadskoj Železničkoj stanici obrušila na ljude koji su stajali ispod nje, sve je delovalo kao još jedan nesrećan splet okolnosti koji će u javnosti proći tek tako, kao i mnogi pre.
Građani iz mnogih delova Srbije okupili su se u Novom Sadu, gde je održan komemorativni skup nakon godinu dana od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici, kada je poginulo 14 osoba, nakon čega je još dvoje povređenih umrlo u bolnici, a povređeno je više od 40 ljudi.
Ekipe Beogradskog vodovoda i kanalizacije izvodiće radove na redovnom ispiranju vodovodne mreže na opštinama Novi Beograd, Zemun i Surčin, od ponedeljka, 3. novembra, do subote, 8. novembra, saopštilo je to javno komunalno preduzeće.
Mladić je vrištao i čupao kosu, nedaleko od njega čovek je u stanju šoka govorio: "Deca su tamo". Mami sam u programu uživo uspela samo da otkucam poruku "Nisam bila na Ž". Ovako naša novinarka iz Novog Sada opisuje 1. novembar prošle godine, dan kada je pala nadstrešnica na Železničkoj stanici.
Cipele su njegov život, četka alat, a ulica pozornica. Već 40 godina po kiši, vetru, snegu, suncu, uz vešte pokrete pravog majstora svog zanata i poslednjeg čistača obuće u Beogradu Mustafe Mehmedovića Muje, cipele postaju ogledala.
Meso je za mnoge u Srbiji oduvek bilo simbol dobre trpeze ali je sada sve ređe na stolu. Svinjsko, juneće, pa čak i pileće meso, poslednjih godina beleži rast cena koji mnogi građani ne mogu da isprate. Istovremeno, domaća proizvodnja pada, farme se gase, a uvoz raste.
Novi Zakon o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru koji je stupio na snagu donosi velike olakšice za građane i omogućava lakši upis prava svojine po starim ispravama, saopštio je Republički geodetski zavod.
Ministarstvo prosvete Srbije saopštilo je da je, na osnovu podataka koje je dobilo od visokoškolskih ustanova, obavilo prve isplate novca samofinansirajućim studentima za pokriće 50 odsto troškova ukupnog iznosa plaćene školarine u školskoj 2024/2025. godini.
Broj noćenja stranih turista u Srbiji u septembru 2025. godine bio je veći za 2,2 odsto, dok je broj noćenja domaćih turista ostao nepromenjen u odnosu na isti mesec prethodne godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Predstavnici Naftne industrije Srbije (NIS) potvrdili su da će rafinerija nafte u Pančevu, sa zalihama nafte kojima raspolaže, nastaviti da radi do 25. novembra, saopštilo je Ministarsvo rudarstva i energetike.
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je za televiziju Newsmax Balkans da Vlada Srbije trenutno ne planira novu izmenu Uredbe o ograničenju marži, iako su se u medijima pojavile informacije da se priprema i četvrta korekcija ovog propisa.
Maksimalne maloprodajne cene evrodizela i benzina BMB95 biće u narednih sedam dana veće za tri dinara po litru, pa će dizel koštati 196 dinara a benzin 180 dinara po litru, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Komentari (0)