Porez i radnici na brodu: Uvedena je kategorija "prihod pomoraca", a kako je u komšiluku
Predloženim izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana, koje je Vlada Srbije usvojila 31. oktobra, predviđa se uređenje plaćanja poreza i doprinosa po osnovu prihoda koje pomorci ostvaruju obavljanjem poslova na brodovima i drugim plovilima koji imaju zastavu strane države.
Izvor: Biznis.rs
17.11.2024. 13:35
Foto: Envato
Ovim dopunama uvodi se posebna kategorija "prihoda pomoraca", kojom se predviđa da, ako neko lice boravi na brodu duže od 174 dana u kalendarskoj godini, oslobođeno je od plaćanja poreza u Srbiji, piše Biznis.rs.
Ovim se odstupa od opšteg pravila da rezident Srbije plaća porez u Srbiji na svoj celokupni svetski dohodak (nezavisno odakle ga ostvaruje i na koji račun mu je taj dohodak uplaćen), pri čemu je rezidentstvo pre svega određeno ličnim i životnim interesima nekog lica sa Srbijom.
Prema Zakonu o porezu na dohodak građana, rezident Republike Srbije, a samim tim i poreski obveznik, jeste fizičko lice koje na teritoriji Republike neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci.
Kako je Hrvatska regulisala pitanje oporezivanja
"Član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jeste obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primanjima ostvarenim na osnovu rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, osim ako je plovio 183 ili više dana u godini za koju se utvrđuje obaveza poreza na dohodak. Vreme od 183 dana ne mora biti povezano", navodi se u Pomorskom zakoniku Republike Hrvatske.
Neven Melvan, generalni sekretar Sindikata pomoraca Hrvatske, smatra da je njihov poreski sistem "dosta dobar", naročito jer se u 183 dana dodatno uključuje i edukacija pomoraca, bolovanja, kao i put i povratak sa broda.
Foto: Envato
Prema njegovim rečima, svi pomorci su uključeni u sistem Republike Hrvatske, a kada prestanu da se bave ovim poslom imaće penziju i zdravstveno osiguranje.
Većina pomoraca se, kako kaže, radije odlučuje da uplaćuje novac u privatne penzione fondove ili investira u nekretnine, kako bi na neki način bili osigurani u starosti.
Na pitanje kako se kreću plate pomoraca, Melvan kaže da Hrvati uglavnom idu u oficirski kadar i da su njihove zarade dobre.
"Recimo, za trećeg oficira plate se kreću od nekoliko hiljada evra, dok zapovedničke znaju da idu u preko 15.000 evra", navodi generalni sekretar Sindikata pomoraca Hrvatske.
Poreska uprava saopštila je da je nakon obrade i filtriranja dostavljenih podataka iz Ministarstva unutrašnjih poslova, uradila masovni obračun poreza na registrovano oružje za 2024. godinu i da porez na automatsku pušku iznosi 18.660 dinara, na poluautomatsku 7.480.
Prosečna zarada bez poreza i doprinosa za avgust ove godine iznosila je 96.649 dinara, a prosečna bruto zarada 133.591 dinar, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Komentarišući probleme pomoraca, kaže da ih najviše muče kriminalizacija i spoljnopolitička dešavanja, ali ističe da to nije samo problem Hrvatske već celokupnog svetskog pomorstva.
"To su problemi koji najviše tište pomorsko tržište. Često se događa da pomorci po svojoj zapovednoj odgovornosti završe u zatvoru zbog nečega što je nađeno u teretu broda, a sa čim nemaju nikakve veze. Ali, dok se sve dokaže prođu godine. Takođe, za sve pomorce problem su i ratne zone, kao i opasnosti koje vrebaju u Crnom i Crvenom moru", zaključuje Neven Melvan.
Različita poreska politika od Litvanije do Velike Britanije
Kada je reč o poreskoj politici pomoraca u svetu, Melvan kaže da u Evropskoj uniji postoje vrlo različiti zakoni.
Od primera baltičkih država poput Litvanije, Letonije i Estonije, gde se plaća porez na ukupan prihod u iznosu od deset odsto, do zemalja gde on uopšte nije regulisan.
"U Poljskoj i Rumuniji nema nikakvog uređenog sistema, već ti ljudi "plutaju" i snalaze se.
U Velikoj Britaniji naplaćuju porez, a onda pomorci na kraju godine obračunavaju i traže povraćaj.
Druge zemlje skoro da više i nemaju svoje pomorce, tu pre svega mislim na Nemačku, Španiju, Francusku. Zato smatram da mi moramo da budemo zadovoljni našim zakonom jer su alternative jako loše", istakao je Melvan.
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik, koji je u pritvoru.
Po pitanju plana investicija, 2025. godina bila je loša i prilično turbulentna, a 2026. biće godina neizvesnosti, pogotovo u energetskom sektoru, rekla je novinarka Radojka Nikolić u emisiji "Sinteza".
U Evropskoj uniji posla ima, ali za neka zanimanja nema dovoljno ljudi. Muči je isti problem koji muči i Srbiju - nesklad između ponude i potražnje na tržištu rada.
Predsednik Aleksandar Vučić sastao se sa visokom delegacijom Svetske banke na čelu sa direktorom za regionalnu infrastrukturu za Evropu i Centralnu Aziju Čarlsom Kormijeom i izjavio da je u fokusu razgovora bila energetska bezbednost Srbije.
Konfiskacija ruskog kapitala - iznuđen potez ili najava Evropske unije o novim pravila igre u međunarodnim odnosima? Kako te poteze čitaju države kandidati poput Srbije?
Kompanija za razvoj nekretnina iz Ujedinjenih Arapskih Emirata "Bingati" objavila je da je prodala stan u Dubaiju po rekordno visokoj ceni po kvadratnom metru. Novi penthaus prodat je za čak 127 miliona evra, što je najviša cena stana na celom Bliskom istoku, a ne samo u Emiratima.
Magistar naftno-gasnog inženjerstva Nebojša Obrknežev ocenio je da je pitanje Naftne industrije Srbije (NIS), znatno složenije nego što se u javnosti predstavlja, navodeći da Srbija ima jasne ekonomske razloge da se rešenje pronađe pre eventualnog uvođenja sekundarnih sankcija.
Finansijski konsultant Vladimir Vasić ocenio je da bi, sa strateškog stanovišta, za Srbiju bilo najpovoljnije da postane stoprocentni vlasnik Naftne industrije Srbije, ali da ostaje otvoreno pitanje da li bi država bila u stanju da uspešno upravlja jednom tako složenom kompanijom.
Komentari (0)