Porez i radnici na brodu: Uvedena je kategorija "prihod pomoraca", a kako je u komšiluku
Predloženim izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana, koje je Vlada Srbije usvojila 31. oktobra, predviđa se uređenje plaćanja poreza i doprinosa po osnovu prihoda koje pomorci ostvaruju obavljanjem poslova na brodovima i drugim plovilima koji imaju zastavu strane države.
Ovim dopunama uvodi se posebna kategorija "prihoda pomoraca", kojom se predviđa da, ako neko lice boravi na brodu duže od 174 dana u kalendarskoj godini, oslobođeno je od plaćanja poreza u Srbiji, piše Biznis.rs.
Ovim se odstupa od opšteg pravila da rezident Srbije plaća porez u Srbiji na svoj celokupni svetski dohodak (nezavisno odakle ga ostvaruje i na koji račun mu je taj dohodak uplaćen), pri čemu je rezidentstvo pre svega određeno ličnim i životnim interesima nekog lica sa Srbijom.
Prema Zakonu o porezu na dohodak građana, rezident Republike Srbije, a samim tim i poreski obveznik, jeste fizičko lice koje na teritoriji Republike neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci.
Kako je Hrvatska regulisala pitanje oporezivanja
"Član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jeste obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primanjima ostvarenim na osnovu rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, osim ako je plovio 183 ili više dana u godini za koju se utvrđuje obaveza poreza na dohodak. Vreme od 183 dana ne mora biti povezano", navodi se u Pomorskom zakoniku Republike Hrvatske.
Neven Melvan, generalni sekretar Sindikata pomoraca Hrvatske, smatra da je njihov poreski sistem "dosta dobar", naročito jer se u 183 dana dodatno uključuje i edukacija pomoraca, bolovanja, kao i put i povratak sa broda.
Foto: Envato
Prema njegovim rečima, svi pomorci su uključeni u sistem Republike Hrvatske, a kada prestanu da se bave ovim poslom imaće penziju i zdravstveno osiguranje.
Većina pomoraca se, kako kaže, radije odlučuje da uplaćuje novac u privatne penzione fondove ili investira u nekretnine, kako bi na neki način bili osigurani u starosti.
Na pitanje kako se kreću plate pomoraca, Melvan kaže da Hrvati uglavnom idu u oficirski kadar i da su njihove zarade dobre.
"Recimo, za trećeg oficira plate se kreću od nekoliko hiljada evra, dok zapovedničke znaju da idu u preko 15.000 evra", navodi generalni sekretar Sindikata pomoraca Hrvatske.
Poreska uprava saopštila je da je nakon obrade i filtriranja dostavljenih podataka iz Ministarstva unutrašnjih poslova, uradila masovni obračun poreza na registrovano oružje za 2024. godinu i da porez na automatsku pušku iznosi 18.660 dinara, na poluautomatsku 7.480.
Prosečna zarada bez poreza i doprinosa za avgust ove godine iznosila je 96.649 dinara, a prosečna bruto zarada 133.591 dinar, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Komentarišući probleme pomoraca, kaže da ih najviše muče kriminalizacija i spoljnopolitička dešavanja, ali ističe da to nije samo problem Hrvatske već celokupnog svetskog pomorstva.
"To su problemi koji najviše tište pomorsko tržište. Često se događa da pomorci po svojoj zapovednoj odgovornosti završe u zatvoru zbog nečega što je nađeno u teretu broda, a sa čim nemaju nikakve veze. Ali, dok se sve dokaže prođu godine. Takođe, za sve pomorce problem su i ratne zone, kao i opasnosti koje vrebaju u Crnom i Crvenom moru", zaključuje Neven Melvan.
Različita poreska politika od Litvanije do Velike Britanije
Kada je reč o poreskoj politici pomoraca u svetu, Melvan kaže da u Evropskoj uniji postoje vrlo različiti zakoni.
Od primera baltičkih država poput Litvanije, Letonije i Estonije, gde se plaća porez na ukupan prihod u iznosu od deset odsto, do zemalja gde on uopšte nije regulisan.
"U Poljskoj i Rumuniji nema nikakvog uređenog sistema, već ti ljudi "plutaju" i snalaze se.
U Velikoj Britaniji naplaćuju porez, a onda pomorci na kraju godine obračunavaju i traže povraćaj.
Druge zemlje skoro da više i nemaju svoje pomorce, tu pre svega mislim na Nemačku, Španiju, Francusku. Zato smatram da mi moramo da budemo zadovoljni našim zakonom jer su alternative jako loše", istakao je Melvan.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
U nedelju je bilo tačno sedam meseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu. Nedugo nakon toga, počele su studentske blokade, u vezi sa kojima je u emisiji "Otvori oči" došlo do rasprave bivše ministarke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović i osnivača Platforme za Srbiju Vladimira Pavićevića.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Bojan Milisavljević potvrdio je da je došlo do incidenta u prostorijama te visokoškolske ustanove, kada je student fizički nasrnuo na profesorku, radnika obezbeđenja i studente u blokadi.
U velikom intervjuu za emisiju Razumno sa Borisom Brezom o svim aktualnim temama govorila je predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja se vratila sa službenog puta u Sjedinjenim Državama, gdje je boravila unatoč američkim sankcijama.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Manastir Tumane iz godine u godinu privlači sve veći broj vernika. Nalazi se u blizini Golupca, a 2019. godine obeležio je 630 godina postojanja. U narodu je poznat kao sveto mesto gde se vernici mole za svoje ozdravljenje ili spas najbližih koji boluju od najtežih bolesti.
Generalni direktor Telekoma Srbije Vladimir Lučić najavio je dalju racionalizaciju TV sadržaja i razvoj jedinstvene digitalne platforme sa regionalnim dometom, uz stratešku saradnju sa globalnim partnerima i diverzifikaciju medijske ponude.
Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) je donelo Odluku o pokretanju postupka javnog nadmetanja za izdavanje najviše tri pojedinačne dozvole za korišćenje 5G mreže.
Evropska komisija je kaznila nemačku kompaniju za dostavu hrane Deliveri hirou i njenu špansku podružnicu Glovo, koja posluje i u Srbiji, sa ukupno 329 miliona evra zbog formiranja kartela usmerenog protiv konkurencije.
Aerodrom "Konstantin Veliki" u Nišu saopštio je da će od 2. juna putnici iz Niša moći da lete do novih destinacija, među kojima su Krf, Atina, Tivat i Antalija, kao i da se kompanija SWISS vraća na taj aerodrom, čime će od 30. juna biti dostupna linija i do Ciriha.
Generalni direktor "Telekom Srbije" Vladimir Lučić izjavio je da je ta kompanija, imajući u vidu rast prihoda u poslednje tri godine, lider u jugoistočnoj Evropi i izrazio ponos zbog finansijskih rezultata kompanije.
Železnička stanica u Novom Sadu, gde je zbog pada nadstrešnice život izgubilo 16 ljudi, biće nakon ispitivanja statike zgrade srušena, rekonsutrisana ili delimično korišćena gde je potpuno bezbedna, izjavila je ministarka građevinarstva Aleksandra Sofronijević.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić kaže da je u toku značajan iskorak u zaštiti potrošača usled usvajanja uredbe Vlade Srbije o deklarisanju mlečnih proizvoda koji u sebi sadrže palmino ili neka druga biljna ulja.
Geopolitičko nadmetanje između SAD i Kine ima sve veći uticaj na Evropu, a male zemlje poput Srbije moraju pažljivo da procenjuju dugoročne posledice svojih spoljnih politika - poruka je sa okruglog stola održanog u Ambasadi SAD u Beogradu na temu "Strateški rizici produbljivanja saradnje sa Kinom".
Komentari (0)