Porez i radnici na brodu: Uvedena je kategorija "prihod pomoraca", a kako je u komšiluku
Predloženim izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana, koje je Vlada Srbije usvojila 31. oktobra, predviđa se uređenje plaćanja poreza i doprinosa po osnovu prihoda koje pomorci ostvaruju obavljanjem poslova na brodovima i drugim plovilima koji imaju zastavu strane države.
Izvor: Biznis.rs
17.11.2024. 13:35
Foto: Envato
Ovim dopunama uvodi se posebna kategorija "prihoda pomoraca", kojom se predviđa da, ako neko lice boravi na brodu duže od 174 dana u kalendarskoj godini, oslobođeno je od plaćanja poreza u Srbiji, piše Biznis.rs.
Ovim se odstupa od opšteg pravila da rezident Srbije plaća porez u Srbiji na svoj celokupni svetski dohodak (nezavisno odakle ga ostvaruje i na koji račun mu je taj dohodak uplaćen), pri čemu je rezidentstvo pre svega određeno ličnim i životnim interesima nekog lica sa Srbijom.
Prema Zakonu o porezu na dohodak građana, rezident Republike Srbije, a samim tim i poreski obveznik, jeste fizičko lice koje na teritoriji Republike neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci.
Kako je Hrvatska regulisala pitanje oporezivanja
"Član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jeste obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primanjima ostvarenim na osnovu rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, osim ako je plovio 183 ili više dana u godini za koju se utvrđuje obaveza poreza na dohodak. Vreme od 183 dana ne mora biti povezano", navodi se u Pomorskom zakoniku Republike Hrvatske.
Neven Melvan, generalni sekretar Sindikata pomoraca Hrvatske, smatra da je njihov poreski sistem "dosta dobar", naročito jer se u 183 dana dodatno uključuje i edukacija pomoraca, bolovanja, kao i put i povratak sa broda.
Foto: Envato
Prema njegovim rečima, svi pomorci su uključeni u sistem Republike Hrvatske, a kada prestanu da se bave ovim poslom imaće penziju i zdravstveno osiguranje.
Većina pomoraca se, kako kaže, radije odlučuje da uplaćuje novac u privatne penzione fondove ili investira u nekretnine, kako bi na neki način bili osigurani u starosti.
Na pitanje kako se kreću plate pomoraca, Melvan kaže da Hrvati uglavnom idu u oficirski kadar i da su njihove zarade dobre.
"Recimo, za trećeg oficira plate se kreću od nekoliko hiljada evra, dok zapovedničke znaju da idu u preko 15.000 evra", navodi generalni sekretar Sindikata pomoraca Hrvatske.
Poreska uprava saopštila je da je nakon obrade i filtriranja dostavljenih podataka iz Ministarstva unutrašnjih poslova, uradila masovni obračun poreza na registrovano oružje za 2024. godinu i da porez na automatsku pušku iznosi 18.660 dinara, na poluautomatsku 7.480.
Prosečna zarada bez poreza i doprinosa za avgust ove godine iznosila je 96.649 dinara, a prosečna bruto zarada 133.591 dinar, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Komentarišući probleme pomoraca, kaže da ih najviše muče kriminalizacija i spoljnopolitička dešavanja, ali ističe da to nije samo problem Hrvatske već celokupnog svetskog pomorstva.
"To su problemi koji najviše tište pomorsko tržište. Često se događa da pomorci po svojoj zapovednoj odgovornosti završe u zatvoru zbog nečega što je nađeno u teretu broda, a sa čim nemaju nikakve veze. Ali, dok se sve dokaže prođu godine. Takođe, za sve pomorce problem su i ratne zone, kao i opasnosti koje vrebaju u Crnom i Crvenom moru", zaključuje Neven Melvan.
Različita poreska politika od Litvanije do Velike Britanije
Kada je reč o poreskoj politici pomoraca u svetu, Melvan kaže da u Evropskoj uniji postoje vrlo različiti zakoni.
Od primera baltičkih država poput Litvanije, Letonije i Estonije, gde se plaća porez na ukupan prihod u iznosu od deset odsto, do zemalja gde on uopšte nije regulisan.
"U Poljskoj i Rumuniji nema nikakvog uređenog sistema, već ti ljudi "plutaju" i snalaze se.
U Velikoj Britaniji naplaćuju porez, a onda pomorci na kraju godine obračunavaju i traže povraćaj.
Druge zemlje skoro da više i nemaju svoje pomorce, tu pre svega mislim na Nemačku, Španiju, Francusku. Zato smatram da mi moramo da budemo zadovoljni našim zakonom jer su alternative jako loše", istakao je Melvan.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Vlada Srbije donela hitnu odluku – zabranjen izvoz nafte i goriva iz Srbije. Da li je ovo rešenje za energetsku stabilnost u zemlji? Čeka se datum redovnog prolećnog zasedanja Skupštine Srbije. Da li se politička borba vraća u poslaničke klupe? Gosti emisije biće Gordana Čomić i Slobodan Cvejić Na koji način je ajatolah Ali Hamnei, za vreme svoje vladavine, izmenio sliku Irana i kako je njegov režim oblikovao život ljudi u ovoj zemlji?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo – da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije? Gosti Stava dana: Nenad Jevtović sa Institut za razvoj i inovacije i Veljko Mijuškovic, ekonomista.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da strategija "Srbija 2030" predviđa ulaganje od 48 milijardi evra do 2035. za ubrzani rast i BDP od 133 milijarde do 2030, kao i da je 137 zemalja već potvrdilo učešće na EXPO 2027 u Beogradu.
Komentari (0)