Na rafu jedna cena proizvoda, na kasi druga: Hoće li novi zakoni doneti kraj "skrivenim iznenađenjima" u korpi
Printscreen: Newsmax Balkans
Usvojen je set trgovinskih zakona koji bi trebalo da promeni način na koji kupujemo i prodajemo u svakodnevnom životu - od cena i akcija, do zaštite kupaca i pravila za trgovce. Šta to konkretno znači za građane u svakodnevnom životu?
Moguće učešće italijanskog fubalskog tima na Svetskom prvenstvu 2026, iako se nisu plasirali, izazvalo je burne reakcije. Posle spekulacija medija o mogućoj zameni iranskog tima, specijalni izaslanik predsednika SAD za globalno partnerstvo Paolo Zampoli izneo je taj predlog američkom predsedniku.
Na primer, mleko na akciji košta 119,99 dinara ali kad malo bolje pogledamo vidimo da je razlika svega jedan dinar u poređenju sa prvobitnom cenom i da zapravo nismo ništa uštedeli.
Postavlja se pitanje: da li će se sada nešto promeniti sa novim setom trgovinskih pravila? Odgovor je - trebalo bi, i to konkretno u svakodnevnoj kupovini.
"Uvešće se više reda u akcije i popuste"
Ideja je da se uvede više reda u akcije i popuste, da cene budu jasnije i vidljivije istaknute i da ono što piše na polici zaista bude ono što plaćate na kasi.
Neretko se dešava da uzmete proizvod sa rafa gde piše jedna cena, a kada dođete na kasu sasvim druga, uglavnom veća.
Sa novim zakonima više neće smeti da bude "skrivenih iznenađenja" u korpi, što u praksi znači da bi kupci trebalo lakše da znaju šta je prava akcija, a šta samo marketinški trik.
Pravila igre oko prikazivanja cena postaju stroža i jasnija
Verovatno vam je poznat i scenario da isti proizvod u dve različite radnje različito i košta. Da li novi zakoni regulišu i to?
Često se postavlja pitanje da li trgovci mogu da podižu cene kad god oni žele. Mogu, ali će od sada biti strožija pravila kako to mogu da rade.
Ne bi smelo da bude iznenađenja, da se recimo u istom danu cena promeni dva puta. Međutim novi zakoni ne mogu uticati na formiranje samih cena.
Printscreen: Newsmax Balkans
To znači da neće postojati jedinstvena cena za proizvode, i dalje ćemo istu namirnicu različito platiti u dve radnje. Zakoni takođe ne regulišu koliki će rast ili pad cena trgovci staviti, i ne ograničava poslovnu politiku prodavnica, niti marže.
Drugim rečima: tržište i dalje određuje cenu, ali pravila igre oko prikazivanja cena postaju stroža i jasnija.
Ako proizvod nije ispravan, put do rešenja kraći
Šta se dešava kada kupite proizvod, dođete kući i shvatite da ne radi?
Odmah pomislimo na dalje komplikacije - papirologiju, dugo čekanje i neretko odbijanje reklamacije bez jasnog objašnjenja, pa često zbog svega toga i odustanemo od reklamacije.
Sa novim pravilima, stvari bi trebalo da budu jednostavnije za kupce.
Procedura reklamacije mora da bude jasnija i brža, rokovi kraći, a trgovci imaju obavezu da daju konkretan odgovor, ne samo odbijeno, već i zašto.
To u praksi znači da kupac više nije u podređenom položaju kada nešto nije ispravno. Ako proizvod ne valja, put do rešenja bi sada trebalo da bude kraći, jasniji i pošteniji.
"Jača kontrola i strože kazne"
Usvojen je i zakon o zaštiti potrošača, on podrazumeva viši nivo zaštite samih kupaca, ali da vidimo šta to tačno u praksi podrazumeva.
Zaštita potrošača bi trebalo da budu u fokusu, a da bi do toga došlo inspekcija mora da vrši češću kontrolu cena, da gledaju da li je cena na polici ista kao na kasi, da li su popusti jasno i tačno prikazani i da li postoje obmanjujuće akcije.
Drugim rečima, ne gleda se samo koliko nešto košta, već i da li je kupac dobio tačnu i potpunu informaciju pre nego što plati, kako kupac ne bi bio nasamaren.
Za trgovce koji ne ispunjavaju propise i ne poštuju nova pravila slede strože novčane kazne, pa kršenje propisa više ne bi trebalo da bude "isplativ rizik" za trgovce.
To znači - jača kontrola i strože kazne treba da nateraju sistem da funkcioniše u korist potrošača, a ne obrnuto.
Primena svih trgovinskih zakona se očekuje uskoro, a efekte bi trebalo ubrzo svi i da vidimo sa prvim odlaskom u kupovinu.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GrađaНИН
U prvom delu GradjaNIN-a bavimo se aktuelnom situacijom u svetu. O žarištima i krizi koja ne jenjava, odgovore tražimo od Dragoslava Rašete iz organizacije Novi treći put. U drugom delu emisije, književnika i univerzitetskog profesora Mihajla Pantića pitamo da li postaje uobičajeno da se menjaju originalna književna dela, stara često i više vekova.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Novosađanin P. S. (46) uhapšen je pošto je policija u njegovom stanu pronašla sedam kilograma amfetamina, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Motociklista (47) iz Sente preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine nakon saobraćajne nesreće u Adi, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Kikinda.
Nišlije Z. S. (57) i A. V. (47) uhapšeni su zbog sumnje da su provalili u dve crkve u okolini tog grada i ukrali novac i dobrovoljne priloge, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Državljanin Crne Gore B. S. (37) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično delo falsifikovanje isprave, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.
Policija u Beogradu uhapsila je državljanina Severne Makedonije A. K. (42), zbog sumnje da je, predstavljajući se lažno kao hirurg, zajedno sa više zasad nepoznatih osoba, oštećenu održavao u zabludi, da će uz novčanu naknadu hitno operisati člana njene porodice, koji je navodno doživeo nesreću.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa Misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koju predvodi Anet Kjobe, povodom treće revizije tekućeg aranžmana.
Cena evrodizela u Srbiji biće viša za dva dinara i iznosiće 219 dinara po litru u narednih sedam dana, dok će cena benzina ostati nepromenjena na 191 dinar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Prosečna neto zarada obračunata za februar 2026. godine u Srbiji iznosila je 116.127 dinara, dok je prosečna bruto zarada bila 160.067 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je da je podeljeno 6.645 kredita za mlade za subvencionisanu kupovinu stanova, predloživši Vladi Srbije da država treba da izdvoji za garantnu šemu još 300 miliona evra za ovu godinu.
Vlada Srbije produžila je Uredbu o ograničenju visine cene derivata nafte do 8. maja, pa će akciza na derivate nafte i to za bezolovni benzin i dalje biti 54 dinara po litru, a za gasna ulja 55,53 dinara po litru.
U 2025. godini 9,5 odsto stanovnika Evropske unije koji koriste internet kupilo je elektronske ili audio knjige, što je rast u odnosu na 2024. godinu od 2,2 procenta, navodi se u saopštenju Evropske kancelarije za statistiku - Evrostat, povodom Svetskog dana knjige i autorskih prava.
Plenarnim sastankom koji je održan u Narodnoj banci Srbije počeli su zvanični razgovori predstavnika Republike Srbije s misijom Međunarodnog monetarnog fonda.
Srpska fabrika stakla Vaider otvorila je u Paraćinu novi proizvodni pogon, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je kompaniji da računa na pomoć države i da će zamoliti vladu da se nađe način kako da se toj fabrici više pomogne da bi bila najbolja u regionu.
Komentari (0)