(VIDEO) Ekonomija u 2024. godini: "Svet se vraća na fabrička podešavanja, stari princip globalizacije popušta"
U ekonomskom smislu više je nego jasno da se svet polako vraća na fabrička podešavanja, a to je da opet imamo određene blokove u svetu koji će međusobno trgovati, ali će onaj stari, nesmetani princip globalizacije praktično popuštati, istakao je profesor Ekonomskog fakulteta Slobodan Aćimović.
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je dva moguća ekonomska scenarija za Ukrajinu, iz kojih proizilazi da bi rat u ovoj zemlji mogao da se završi krajem sledeće godine ili sredinom 2026.
"Što se tiče Srbije i drugih zemalja malih poput nje, zaista možemo da budemo srećni, ako nastavimo ovim vijugavim putem - da smo okrenuti i ka jednom i ka drugom bloku. Kada imamo tako malu zemlju, moramo da otvaramo nova tržišta", izjavio je za Newsmax Balkans profesor Ekonomskog fakulteta Slobodan Aćimović.
Bušatlija: Živimo od kredita
Ekonomista Muhamed Bušatlija istakao je da smo zemlja koja živi od kredita.
"Kad kažem živi od kredita, mislim na to da danas imaš pet milijardi na računa, sutra nećeš imati ništa, zato što ćeš morati da vratiš pare koji nisi zaradio", napomenuo je Bušatlija.
Aćimović: Svet se vraća na fabrička podešavanja
Šire gledano, ekonomski forum u Davosu, američki predsednički izbori nakon kojih je usledio rast dolara i bitkoina, rast cena hrane, razočaravajući učinak evrozone, geopolitičke nestabilnosti, samit BRIKS, zamah razvoja veštačke inteligencije i mnoga druga zbivanja ostavila su traga na međunarodno tržište.
"U ekonomskom smislu više je nego jasno da se svet polako vraća na nekadašnja fabrička podešavanja, a to je da opet imamo određene blokove u svetu koji će međusobno trgovati, ali će onaj stari, nesmetani princip globalizacije praktično prilično popuštati", istakao je Aćimović.
Bušatlija je naveo da je globalizacija bila inspirisana u željama i potrebama Amerike i onih koji su bili sa Amerikom.
"To je pre svega Evropa i izvestan broj zemalja dalekog istoka. Praktično, vrlo mali broj zemalja je diktirao zemljama u razvoju kroz institucije koje su otvarale vrata globalizaciji. Oni su praktično radili na štetu zemalja u razvoju. I to se vidi i sada", rekao je Bušatlija.
Bušatlija: Evropa već dugi niz godina ima probleme
Nestabilne vlade zemalja Evropske unije i nepoverenje francuskom premijeru Mišelu Barnijeu, te pad nemačke vlade na čelu sa kancelarom Olafom Šolcom, podsetili su na ekonomske probleme sa kojima se Evropa suočava neko vreme.
"Evropu u ovu situaciju nije dovelo nekoliko zadnjih godina. Evropa već dugi niz godina ima probleme. Recimo, '18. godine već je bilo jasno, i to međunarodnim finansijskim institucijama kao što MMF i te velike banke koje uvek prate ekonomije, jer žive od njih. Oni su videli da u EU usporava ekonomija", istakao je Bušatlija.
Aćimović s druge strane smatra da je Evropska unija, posebno njene velike zemlje poput Nemačke, svoju glavnu konkurentsku prednost zasnivala na izvanrednim tehnološkim inovacijama koje su imali i sa druge strane, na jeftinim energentima koje su dobijali iz Rusije.
"Ti jeftini energenti su, na neki način, otišli na drugu stranu sveta. To možemo da vidimo kroz međusobnu saradnju zemalja Briksa, a Evropska unija je ostala sa skupnimi energentima i samim tim njena privreda je postala sve manje konkurentna", naveo je profesor Ekonomskog fakulteta.
Aćimović: Napraviće neku vrstu svoje obračunske valute
Samit BRIKS se širi, a koliko je uticajan u prilog govore podaci da okuplja preko 40 odsto svetske populacije i oko 37 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda na osnovu kupovne moći.
"To je jasna intencija zemalja koje imaju velike devizne rezerve i veliko trgovanje u dolarima. Oni će napraviti neku vrstu svoje obračunske valute. Setimo se kako je nastao evro. Prvo je nastala obračunska valuta, pa se onda uvela zajednička valuta. Ne znam koliko će daleko otići, ali u svakom slučaju će ti ekonomski polovi biti sasvim dovoljni da međusobno trguju", rekao je profesor.
Dodao je da su to velike zemlje i velika tržišta, koja međusobno trguju, a svakako će trgovina biti i između tih polova.
"Niko ne teži da napravi novi dolar, niti je to potrebno svetu. Svetu je potrebno da se svaka zemlja odnosi gazdinski prema svom novcu, što mi ne radimo", zaključio je Bušatlija.
Ekonomija se u 2024. godini suočila sa brojnim izazovima, a prema svemu sudeći, i u 2025. svet će morati da traži adekvatne odgovore na geopolitičke napetosti i neizvesnost na tržištima.
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ ( R )
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Vojna industrija u regionu - sektor između ekonomije i politike. Srbija ima najrazvijeniju vojnu industriju u našem delu Evrope. Kome Srbija prodaje oružje, ko određuje kome će prodati, a koliko će ostati za sopstvene potrebe?
Diverzifikacija načina transporta i istovara uglja, kao i intenziviranje saradnje bile su ključne teme razgovora generalnog direktora "Elektroprivrede Srbije" (EPS) Dušana Živkovića sa izvršnim direktorom "Luke Bar" Ilijom Pješčićem, saopšteno je iz EPS-a.
Posledice svakodnevnih blokada u Srbiji osećaju se na različitim nivoima, neki sektori su posebno pogođeni, dok su drugi uspeli da ostanu nešto stabilniji, istakao je za Newsmax Balkans državni sekretar Ministarstva finansija Saša Stevanović.
Poslodavci u Srbiji su u maju, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), tražili 14.390 radnika, a najtraženiji su bili čistači prostorija, odnosno hotela, kancelarija, toaleta za koje je oglašeno 556 slobodnih radnih mesta.
Poreska uprava saopštila je da je za nagradnu igru "Uzmi račun i pobedi" danas do 14 časova registrovano 338.540 naloga, kao i da je poslato 71.909.562 računa i 87.569.822 jedinstvenih kodova.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je ponosan jer je završena, kako je naveo, najteža deonica auto-puta u Srbiji ikada Pakovraće–Požega, uprkos spoticanjima spolja i iznutra. Kako je rekao na zvaničnom otvaranju, za građane ova saobraćajnica biće prohodna u nedelju u 12 sati.
Komentari (0)