Prosečna plata programera 300.000 dinara, zaposleni u uslužnim delatnostima zarade skoro šest puta manje
Podaci Republičkog zavoda za statistiku o neto primanjima za novembar pokazuju da su razlike između pojedinih delatnosti velike, pa programeri čije plate u proseku iznose 300.795 dinara, primaju skoro šest puta više od zaposlenih u uslužnim delatnostima, čiji novembarski prosek je iznosio 52.853.
Manje od proseka koji je za novembar iznosio 100.738, između ostalih su primili angažovani u poljoprivredi, sa prosekom od 80.055 dinara, trgovini, 84.871, uslugama smeštaja i ishrane, 60.699 dinara, putničkim agencijama, 74.096, veterinarskoj delatnosti, 69.859 dinara, delatnosti pripremanja i posluživanja hrane, 55.589 dinara.
Primanjima većim od proseka mogli su se pohvaliti radnici u snabdevanju strujom i gasom, koji su za novembar u proseku primili po 118.435, u telekomunikacijama sa 155.287 dinara, finansijskim uslugama, 165.460 dinara, proizvodnji koksa i derivata nafte, 139.343 dinara.
Prosečna zarada, bez poreza i doprinosa, u novembru 2024. godine iznosila je 100.738 dinara, dok je zarada preduzetnika i zaposlenih kod njih bila 50.192 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je prosečna zarada u Srbiji za novembar iznosila 100.738 dinara, što je prvi put da prelazi 100.000.
Veći od 200.000 dinara bio je prosek zaposlenih u vazdušnom saobraćaju, 216.120 dinara i u naučnom istraživanju, 217.161 dinar.
Prerađivačka industrija u kojoj radi najveći broj zaposlenih ostvarila je prosek od 88.317 dinara, a plate su se kretale od 58.923 dinara, koliko je iznosio prosek zaposlenih u preradi drveta do 164.123 koliko su u proseku primili oni koji rade u duvanskoj industriji.
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-BOMBA U BIOSKOPU
Krajem šezdesetih godina XX veka teorizam postaje realnost u SFRJ. Godina posle koje ništa nije bilo isto je bila 1968. Uz studentske demonstracije ona će ostati upamćena po bombama na Železničkoj stanici u Beogradu, a najviše po bombi u bioskopu 20. Oktobar. Dokumentarni serijal DEKADE istražuje kako je tadašnja služba zakazala, ali i donosi priče filmskih radnika koji su u to vreme, kao student i tinejdžeri, bioskop smatrali glavnim provodom. Šta se u Beogradu promenilo nakon eksplozije bombe u bioskopu 20. Oktobar i da li je glavni terorista zaista bio onaj koji je uhapšen i osuđen ?
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Šta se krije iza dijagnoze šizofrenija, bolest, nerazumevanje ili stigma koja prati obolele i njihove porodice? Koji su tihi signali da nešto nije u redu i može li osoba sa ovom dijagnozom da vodi normalan život? Za emisiju „Tražim reč“ govore, psihijatar Slavica Nikolić Lalić, psiholog centra "Srce" Ema Hasanović i Veselin Mandarin koji će otkriti kako je odrastati uz majku koja boluje od šizofrenije.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je povodom kritika u pojedinim medijima da je "Srbija fabrika naoružanja Izraela" da su nam prijatelji i Izraelci i Arapi i da neće to ni da komentariše, kao i da će nove rakete Vojske Srbije biti predstavljene oko Vidovdana.
Cene nafte ponovo su u fokusu svetske javnosti, dok tenzije na Bliskom istoku otvaraju pitanje stabilnosti globalnog snabdevanja energentima. Malo je država koje zaista kontrolišu najveće zalihe ovog strateškog resursa, a upravo od njihovih odluka zavise i globalne cene energenata.
Sa povišicom od 12,2 odsto, prosečna penzija za decembar prošle godine, koji je poslednji statistički obrađen, porasla je na 56.834 dinara, a prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), najveći prosek za ovaj mesec imali su starosni penzioneri - 60.915 dinara.
Ministarka rudarstva i energetine Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je revitalizacija hidroelektrane (HE) "Bajina Bašta" završena i da ceo projekat vredi oko 35 miliona evra.
U narednih sedam dana litar benzina koštaće 186 dinara, dok će cena evrodizela biti 208 dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte i to za 20 odsto, a odluka će se primenjivati od 13. marta do 15. aprila, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu finansija.
Obilaskom gradilišta EXPO u Surčinu, završen je trodnevni skup na kojem su predstavnici 138 zemalja upoznati sa narednim planovima razvoja EXPO kompleksa i programskim konceptom izložbe.
U skupštinskoj proceduri je Predlog zakona o trgovačkim praksama, koji bi prvi put trebalo jasnije da uredi odnose između velikih trgovinskih lanaca i njihovih dobavljača. Cilj je da se spreče nepoštene prakse na tržištu – poput pritisaka na proizvođače, skrivenih troškova i nefer uslova poslovanja.
Komentari (0)