Notar overava pozajmicu između građana iznad 10.000 evra
Vlada Srbije usvojila je Predlog o dopuni Zakona o javnom beležništvu kojim se predviđa uvođenje obaveznih ugovora o zajmu u novcu između fizičkih lica u formi javnobeležničke isprave.
Izvor: Biznis.rs |
20.09.2024. 10:26
Foto: Envato
U našem pravnom sistemu do sada nije postojala obaveza sačinjavanja ugovora o zajmu u novcu u obliku javnobeležničke isprave. Većina ovakvih transakcija između fizičkih lica nevidljiva je za kontrolni aparat tokova novca.
Javni beležnici kao nosioci javnih ovlašćenja će potvrđivanjem (solemnizacijom) ovih ugovora privatne isprave konvertovati u javne, pri čemu se pravi i registar takvih ugovora radi kontrole i uvida Uprave za sprečavanje pranja novca u realnom vremenu.
"Realno stanje je takvo da se posrednim putem dolazi do saznanja o pravdanju određenih tokova novca i kapitala ili imovine učinjenim zajmovima, naročito kada su u pitanju fizička lica. Ovakvo pravdanje može biti i usmeno ili sadržano u izjavama svedoka, jer se pravnim okvirom ne traži poseban oblik u kojem se ugovor o zajmu sačinjava", navodi se u predlogu.
Kanadska kompanija Dundee Precious Metals (DPM) saopštila je ove nedelje da je otkrila ležišta zlata i bakra visokog kvaliteta na novim lokalitetima, a u blizini svog projekta "Čoka Rakita", koji se nalazi na teritoriji opštine Žagubica.
U poslednjem polugodištu 2023. godine 17 odsto prodatih stanova kupljeno je uz pomoć kredita, dok je u prvom kvartalu udeo kreditnih kupaca porastao na 18 odsto, ali je to i dalje bilo manje nego u istom periodu prošle godine.
Ugovor može biti usmen ili pismen, ali bez drugih overa osim javnobeležničke. Prema Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, limit za gotovinske transakcije je 10.000 evra. Sve izvan tog limita mora da prati protok na računu kod poslovne banke.
Ovakvo rešenje u kontekstu fizičkih lica Upravi za sprečavanje pranja novca ne daje apsolutni uvid, jer je većina zaštitnih mehanizama razvijena za pravna lica, a ne i za fizička.
"Solemnizacijom (potvrđivanjem) ovih ugovora dobija se zaokružena slika zajmova od 10.000 evra i više. Praćenje ove oblasti koju Ministarstvo pravde normativno uređuje se može postići i sagledavanjem stanja i podataka iz budućeg registra, tako da se u svakom momentu ova aktivnost može pratiti", stoji u obrazloženju predloga.
Uspostavlja se i obaveza za javnog beležnika da overeni prepis tog ugovora odmah dostavi Upravi za sprečavanje pranja novca preko registra koji razvija Ministarstvo pravde, kao i obaveza javnog beležnika da u registar o ugovorima o zajmu novca upiše identifikacione podatke o zajmodavcu, zajmoprimcu, kao i o iznosu zajma, roku vraćanja i valuti novca.
"Kako će se registar razviti kao poseban modul već postojeće aplikacije ugovora o prometu nepokretnosti, nalazimo da nije potrebno propisivati posebne rokove za razvijanje, niti podzakonski dodatno raščlanjivati. Sva suštinski bitna pitanja su, po nama, već predviđenja u normi koja se dopunjuje, a već postojeći kadrovski kapacitet IKT odeljenja Ministarstva pravde će pratiti održavanje aplikacije u celosti", objašnjavaju predlagači.
Važno je napomenuti da se solemnizacija zajmova tiče samo odnosa između fizičkih lica. Bankarski sektor i pozajmice od banaka su izuzete, odnosno imaju drugi oblik overa u zavisnosti od vrste potraživanja, odnosno zajma, sredstava obezbeđenja…
Ministarstvo pravde već održava evidenciju ugovora o prometu nepokretnosti koja se vodi u posebnom registru prema propisima kojima se uređuje promet nepokretnosti. Ministarstvo pravde će u okviru postojećeg ugovora sa privrednim društvom koje taj sistem održava razviti poseban modul u ovom već postojećem softverskom rešenju za registar ugovora o zajmovima.
"Ovako rešenje je ocenjeno kao celishodno i sredstva za održavanje te inicijalne aplikacije su već obezbeđena. Znači, Ministarstvo pravde razvija poseban registar ugovora o zajmu sa rubrikama za unos (zajmodavac/zajmoprimac/iznos zajma/rok vraćanja i valuta) u okviru već postojeće aplikacije za evidenciju ugovora o prometu nepokretnosti", stoji u obrazloženju.
Kada je reč o javnobeležničkoj tarifi za overavanje ovakve vrste ugovora, predlagači propisa smatraju da za sada nije potrebno određivati posebnu cenu.
"Ovaj podzakonski akt već poznaje vrednost pravnog posla kao kriterijum za razrezivanje nagrade za javnog beležnika. Ministarstvo pravde će u predstojećim konsultacijama sa Javnobeležničkom komorom preispitati eventualni privilegovan režim za ovu vrstu pravnih poslova, u smislu korekcije obračuna prema vrednosti pravnog posla. Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna finansijska sredstva", zaključuje se u saopštenju.
Dečaci Viktor Putica i Ognjen Bojković, koji boluju od bulozne epidermolize, podigli su Srbiju na noge sa ciljem da se prikupi novac neophodan za lečenje u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novosađanin Slobodan Majstorac jedan je od dobitnika "Specijalne Virtus nagrade za izuzetnu humanost". Kožu sa obe butine donirao je sugrađaninu Nikoli Zlatkoviću koji je, nažalost, kasnije ipak preminuo.
Glumac Sergej Trifunović osuđen je u splitskom sudu na 60 dana zatvora uslovno, odnosno kazna neće biti izvršena ako u toku jedne godine ne ponovi isto delo.
Ciklon Boris koji je dosad odneo više od dvadeset ljudskih života i za sobom ostavio ogromnu materijalnu štetu nije iznenadio meteorologe, koji ističu da je ovog puta sistem pravovremenog obaveštavanja uticao na to da broj žrtava ne bude veći.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je nakon sastanka sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen u Briselu da se u oktobru ili novembru može očekivati isplata prve tranše po planu rasta za Zapadni Balkan u iznosu od 112 miliona evra.
Maksimalna maloprodajna cena dizela biće niža za dinar i litar će koštati 190 dinara, dok će cena benzina BMB 95 ostati nepromenjena i iznositi 176 dinara, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine.
Predsednik Vlade Republike Srbije Miloš Vučević izjavio je u Vrnjačkoj Banji da je glavni zadatak Vlade Srbije da prosečna penzija do 2027. godine bude 650 evra.
Vlada Srbije usvojila je predlog zakona kojim se povećava budžet za ovu godinu odnosno povećavaju se izdvajanja za kapitalne investicije, u oblasti zaštite porodice i dece, za zdravstvo, poljoprivredu, ekologiju, prosvetu, kulturu i odbrambeni sektor. Usvojen je i propis o železničkom saobraćaju.
Vlada Srbije raspravljaće o predlogu rebalansa budžeta, a ukoliko bude usvojen, pred narodnim poslanicima naći će se u ponedeljak. Ministar finansija Siniša Mali za RTS kaže da je budžet razvojni i da će od 1. januara plate u javnom sektoru biti povećane između osam i 12 odsto.
U poslednjem polugodištu 2023. godine 17 odsto prodatih stanova kupljeno je uz pomoć kredita, dok je u prvom kvartalu udeo kreditnih kupaca porastao na 18 odsto, ali je to i dalje bilo manje nego u istom periodu prošle godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će minimalna zarada biti 53.592 dinara i da će uslediti povećanja: penzija do 11 odsto, zaposlenima u javnom sektoru osam odsto, a za prosvetare, učitelje, nastavnike i vaspitače za 12 odsto.
Američka korporacija Amazon traži od svojih zaposlenih da ponovo rade iz kancelarije pet dana nedeljno, što predstavlja značajnu promenu u odnosu na sadašnju hibridnu politiku koja omogućava radnicima da budu u kancelariji samo tri dana u toku sedmice.
Ministar trgovine Tomislav Momirović izjavio je da građani danas troše četvrtinu manje novca u svojim budžetima za proizvode uključene u akciju "Najbolja cena" nego pre početka akcije.
Komentari (0)