Tabaković: Veštačka inteligencija vodi ka gubitku istine i čoveka kao kreativnog bića
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković ocenila je na 32. Kopaonik biznis forumu da veštačka inteligencija (AI) kao reč u nazivu sadrži suštinsku neistinu i upozorila na dve najveće štete koja će ona doneti civilizaciji, a to su gubitak isitne i čoveka kao kreativnog bića.
"Veštačka inteligencija radi po algoritmima i po unetim podacima koje već imate", naglasila je Tabaković.
Prema njenim rečima, cena "nazovi AI" biće lažne vesti, pomodarstvo u kojem će se postupati po zahtevanom pricipu da svi projekti imaju procenu koristi i troškova.
"Pomodarstvo u primeni AI u svim oblastima na kraju će imati dve nedopustive žrtve za ljudsku civilizaciju - dve najveće štete će biti - izgubiti istinu i izgubiti čoveka koji je jedino krativno biće koje može da stvara inteligenciju koja može brže i jednostavnije da radi mnoge tehničke procese, ali ne može da misli", rekla je Tabaković.
Naglasila je da će AI na kraju imati dve žrtve koje su nedopustive za ljudsku civilizaciju.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
"Nisu mi reči prejake. Dve najveće štete biće izgubiti istinu i ne znati šta je istina, a šta je 'deep fake'. I izgubiti čoveka koji je jedino kreativno biće koje može da donosi odluke i da stvara ono što se zove inteligencija koja može brže, lakše i etikasnije da radi mnoge tehničke procese, ali ne može da misli", istakla je Tabaković.
Poručila je da stabilnost moramo da čuvamo ako želimo ekonomiju sa visokim dohotkom.
"Stabilnost moramo da čuvamo u ovom konkurentnom svetu, punom izazova, kada se dešavaju nikada brže promene u svetskom poretku i kada raste jaz između ključnih ekonomija, pre svega u ekonomiji", rekla je Tabaković na prvoj plenarnoj sesiji KBF.
"Kreditni rejting rezultat dobrih odluka"
Ona je podsetila da je Srbija prvi put prošle godine dobila investicioni rejting od agencije Standar end purs i naglasila da je kreditni rejting rezultat dobrih političkih i ekonomskih odluka u zemlji, jer je jedno od drugog neodvojivo.
"Kontinuitet političke stabilnosti neophodan je preduslov za suštinske i nimalo lake strukturne reforme koje razvijaju društvo", naglasila je Tabaković.
Istakla je da je lepo imati petogodišnje i desetogodišnje planove, ali da nije lako u okolnostima kada se stvari menjaju za noć ili dan držati se takvih planova.
Zamislite da imate terapeuta koji je uvek dostupan, nikada ne zaboravlja šta ste mu rekli i ne osuđuje vas. Ali - nije čovek. Veštačka inteligencija sve više ulazi u svet mentalnog zdravlja, a mi smo testirali kako to izgleda u praksi.
Predlogom Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga ograničavaju se kamatne stope na gotovo sve vrste kredita, kod stambenih kredita i svih vrsta potrošačkih i gotovinskih kredita, uključujući i kreditne kartice i dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje.
"Ta stabilnost nam je uz dobre politike omogućila da u Srbiji i u najkompleksnijim uslovima i prošlu godinu obeleže brojni rekordi. Inflaciju koju smo prošle godine vratili u granice ciljanog okvira od tri plus minus 1,5 procenata uz rast koji je bio u samom evropskom vrhu. Obezbedili smo rekordne devizne rezerve zemlje od 29,3 milijarde evra", rekla je guvernerka centralne banke.
Naglasila je da su rekordne i rezerve zlata, koje trenutno iznose 48,7 tona.
"Dinarska štednja je prošle godine povećana za blizu 40 procenata. Imali smo i rekordne strane direktne investicije od 5,2 milijarde evra. I formalna zaposlenost u privatnom sektoru je na rekordnom nivou. I za preko 160.000 ljudi je viša nego u periodu pre pandemije. Stope nezaposlenosti su na najnižem nivou. Spisak postignutog je prilično dug, ali i spisak globalnih rizika sve duži", navela je ona.
"Dinarska štednja zabeležila rekordan rast"
Tabaković je rekla da su se odgovarajuće mere prenele na kamatne stope na tržištu novca i kredita uz rast kreditne aktivnosti od 8,2 odsto i uz rast dinarizacije plasmana.
"Dinarska štednja je zabeležila rekordan nominalni rast sa 53 milijarde dinara na više od 191 milijardu dinara. Time je dinarska štednja skoro 11 puta veća u odnosu na 2012. godinu. Podsećam da rezultati i naše poslednje analize isplativosti dinarske i devizne štednje potvrđuju da je u proteklih 12 godina dinarska štednja bila isplativija od devizne i u kratkom i u dugom roku. U cilju zaštite interesa korisnika finansijskih usluga doneli smo i odluku o privremenom ograničenju kamatnih stopa kod ugovora o kreditu zaključenih građanima što će biti posebno uređeno i zakonom. Usvojili smo i propise iz naše nadležnosti koji će omogućiti sprovođenje državnog programa stambenih kredita za mlade", rekla je Tabaković.
Novi, do sada najoštriji zaokret na relaciji odnosa Vašington – Moskva. Tramp uveo sankcije "Rosnjeftu" i "Lukoilu, a prethodno saopštio da je odložen sastanak sa Putinom u Budimpešti. Da li je i Amerika, kako to pojedini svetski mediji ušla u rat sa Rusijom, šta uvedene sankcije znače za rusku ekonomiju, energetsku stabilnost Evrope i geopolitičku poziciju Kremlja? Da li odluka o odlaganja sastanka u Budimpešti ima za cilj da se izbegne repriza loše epizode sa Aljaske? Gosti Stava dana- prof. dr Slobodan REljić novinar I Nikola Vujinić, istraživač Studija bezbednosti.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA (R)
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
21:00
SINTEZA
Trideset pet godina posle ujedinjenja! Kako danas izgleda Nemačka i u kakvom je stanju Evropa koju je decenijama predvodila? Odgovore tražimo od Petra Ćurčića sa Instituta za evropske studije. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Ovo je užasan teroristički napad na druga lica i tuđu imovinu, koji je izvršio Vladan A. rođen 1955. godine, izazvavši opštu opasnost, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na vanrednoj konferenciji za medije.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) saopštilo je da je, u saradnji sa Eurodžastom i Europolom, uhapšeno sedam osoba u Beogradu, tri u inostranstvu i tri u Šapcu, za koje se sumnja da su pripadnici kriminalne grupe "Vračarci" i grupe koja tesno sarađuje sa njima.
Broj stranih radnika u Srbiji je čak deset puta veći nego pre deset godina. Najviše ih dolazi iz Azije i Turske. Dolaze da popune prazna mesta u građevini, ugostiteljstvu, transportu... Dok jedni u Srbiji vide priliku za novi početak, drugi upozoravaju da država sve teže nalazi domaće radnike.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je, na svečanoj dodeli rešenja ženama koje će dobiti sredstva po programu podrške za razvoj ženskog preduzetništva na selu u 2025. godini, da je i ono važno za opstanak porodica na selu, te da će u 2026. godini sredstva biti uvećana na milion dinara.
Uredba o ograničavanju marži biće ove nedelje ponovo izmenjena zbog novih pritisaka trgovaca na proizvođače i dobavljače, potvrđeno je Tanjugu u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je prosečan prihod u Srbiji 2024. iznosio 97.705 dinara, dok su izdaci bili 98.165. Prosečno domaćinstvo trošilo je više nego što je zarađivalo. Iako plate u Srbiji nominalno rastu, životni standard i dalje je daleko od evropskog proseka.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je u razgovoru sa Misijom MMF u Beogradu da je srpska ekonomija ostala otporna uprkos globalnim izazovima i da je dalji cilj naše ekonomske politike da se zadrži rast privrede i nizak udeo javnog duga u BDP.
Plenarnim sastankom, koji je održan u Narodnoj banci Srbije, počeli su zvanični razgovori predstavnika Republike Srbije s misijom Međunarodnog monetarnog fonda.
Koliko koštaju zimske gume u Srbiji u 2025? Donosimo pregled cena i objašnjavamo kolika je kazna ako nemate zimske gume po zakonu. Saznajte sve detalje. Prema zakonskim propisima, zimske gume su obavezne od 1. novembra do 1. aprila, ukoliko na putu ima snega, leda ili poledice.
Kako su se sedmorica srpskih pisaca bavila ekonomijom u svojim delima, kako je ekonomija postajala sudbina, a ekonomski fenomeni poprimili formu prirodnih zakona?
Komentari (0)