Tabaković: Ograničavamo kamatne stope na skoro sve kredite

Predlogom Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga ograničavaju se kamatne stope na gotovo sve vrste kredita, kod stambenih kredita i svih vrsta potrošačkih i gotovinskih kredita, uključujući i kreditne kartice i dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje.

Izvor: Tanjug   |  

28.02.2025. 11:31

Tabaković: Ograničavamo kamatne stope na skoro sve kredite

Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković je obrazlažući ovaj zakonski predlog na sednici Odbora za finansije Skupštine Srbije rekla da je maksimalna kamatna stopa koja je predložena za stambene kredite prosečna ponderisana kamatna stopa na postojeće stanje kredita uvećana za jednu četvrtinu stope, pri čemu se uvećanje primenjuje tek od 2028. godine, a do tada postoje dva prelazna perioda.

"Prvi period traje 2025. godine kada će maksimalna stopa iznositi 5,0 odsto na sve postojeće i novoodobrene stambene kredite sa promenljivom stopom kao i na novoodobrene kredite sa fiksnom stopom. Drugi prelazni period će važiti tokom 2026. i 2027. godine kada će maksimalna stopa biti jednaka prosečnoj ponderisanoj stopi na postojeće stanje kredita za promenljivu stopu i novoodobrene za fiksnu stopu uvećanoj za jednu petinu", rekla je Tabaković.

Pojasnila je da su ova ograničenja već u primeni od 1. januara što je obezbeđeno odgovarajućom odlukom NBS. Prema njenim rečima predloženo je i ograničenje kamatnih stopa na kreditne kartice, za dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje.

"Maksimalna vrednost efektivne kamatne stope kod kreditne kartice će do sledeće promene referentne kamatne stope NBS iznositi 17,75 odsto a za dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje 19,75 odsto", rekla je ona.

Navela je da zakon predlaže još niz novina vezanih, a one se između ostalog odnose na bolje informisanje klijenata, kao i efikasniji sistem pritužbi na usluge i ponašanje banaka.

Izmene i dopune Zakona o bankama

Obrazlažući drugi zakon koji je predložila Narodna banka Srbije, izmene i dopune Zakona o bankama istakla je da domaći sektor sada čini 20 banaka, da je aktiva bankarskog sektora decembra 2024. godine iznosila 24 6,6 milijardi dinara i da ona u BDP-u učestvuje sa 70,5 odsto u BDP-u.

Ocenila je da iako je bankarski sektor stabilan postoji potreba da se unapredi i osavremeni, a kao najvažniju novinu u predlogu, navela je obrazovanje fonda za restrukturiranje banaka.

Prema njenim rečima, predlogom se obezbeđuje dodatna zaštita javnih sredstava, pojačavaju se suprevizorska ovlašćenja NBS kao i obaveze banaka u upravljanju rizicima od pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa međunarodnim preporukama u ovoj oblasti.

"Kada je reč u predlogu zakona o izmenama i dopunama zakona o Narodnoj banci Srbije, osnovni cilj donošenja ovog zakona usmeren je ka daljem razvoju savremenih rešenja u vršenju funkcija centralne banke, kako bi one bile još efikasnije u odgovoru na novine na finansijskim tržištima", rekla je Tabaković.

Odbor za finansije prihvatio više zakonskih predloga

Odbor za finansije Skupštine Srbije prihvatio je više zakonskih predloga i predložio parlamentu da ih usvoji, a među njima su i oni koje je predložila Narodna banka Srbije.

Među predloženim rešenjima apostrofirala je pravo preče kupovine Narodne banke Srbije u vezi sa zlatom dobijenim eksploatacijom rudnih bogatstava.

"Nema sumnje da se učvršćivanjem zakonskog prava preče kupovine zlata, prirodni resursi Republike Srbije na najbolji način čuvaju i koriste za naše potrebe za uvećanje deviznih rezervi umesto da se koriste za potrebe drugih zemalja. Predloženo je da se ovo pravo ostvaruje na tržišnim principima, kao što je to i sada slučaj sa zlatom iz Bora, pa se uzima i u obzir cena zlata na svetskom tržištu, čime se obezbeđuje poštovanje pravila konkurencije, a privredna društva koja se bave eksploatacijom zlata stavljaju se u jednak položaj", navela je ona.

Zakonom se unapređuje i rad Saveta guvernera Narodne banke Srbije u svetlu globalnih trendova i novih okolnosti u kojima posluju centralne banke, pa će se pri izboru članova ovog saveta, voditi računa i o postojanju uslova u pogledu znanja i iskustava u oblasti koje su u novije vreme dobile na značaju, kao što su upravljanje rizicima, usklađenost poslovanja i bezbednost informaciono-komunikacionih sistema.

Predloženim zakonom, naglasila je Tabaković, stvara se i pravni osnov da Narodna banka Srbije izdaje dinar u digitalnom obliku, ukoliko okolnosti i potrebe to budu iziskivale u budućem periodu, i propisuje da je to njeno isključivo pravo, jer je reč o zakonskom sredstvu plaćanja.

U perspektivi evrointegracija, predlogom zakona se vrši dalje usklađivanje sa pravnim tekovinama Evropske unije u okviru pregovaračkog poglavlja 17.

"U vezi sa Predlogom Zakona o izmenama i dopunama zakona o deviznom poslovanju, razlozi za njegovo donošenje zasnovani su pre svega na potrebi za daljim unapređenjem pravnog okvira za kontrolu deviznog i menjačkog poslovanja i jačanje nadzornih ovlašćenja Narodne banke Srbije u ovoj oblasti, a koje je ona 2019. godine preuzela, ili da kažem preciznije vratila, od Poreske uprave u Narodnu banku, gde je oduvek taj sektor i pripadao", navela je Tabaković.

Od novina iz ovog predloga ukazala je na mogućnost izricanja ozbiljnih i odvraćajućih administrativnih kazni u postupku kontrole menjačkog poslovanja gde je NBS do sada mogla samo da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv ovlašćenog menjača u slučaju utvrđenih nepravilnosti.

Predlogom zakona predviđena su i ovlašćenja NBS da u postupcima kontrole neovlašćenog obavljanja menjačkih poslova, može da izrekne novčane kazne onima koji neovlašćeno obavljaju ove poslove, kao i da pokrene postupak prinudne likvidacije odnosno brisanja iz APR-a subjekata koji se neovlašćeno bave tim poslovima.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)