Tabaković: Ograničavamo kamatne stope na skoro sve kredite
Predlogom Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga ograničavaju se kamatne stope na gotovo sve vrste kredita, kod stambenih kredita i svih vrsta potrošačkih i gotovinskih kredita, uključujući i kreditne kartice i dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje.
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković je obrazlažući ovaj zakonski predlog na sednici Odbora za finansije Skupštine Srbije rekla da je maksimalna kamatna stopa koja je predložena za stambene kredite prosečna ponderisana kamatna stopa na postojeće stanje kredita uvećana za jednu četvrtinu stope, pri čemu se uvećanje primenjuje tek od 2028. godine, a do tada postoje dva prelazna perioda.
"Prvi period traje 2025. godine kada će maksimalna stopa iznositi 5,0 odsto na sve postojeće i novoodobrene stambene kredite sa promenljivom stopom kao i na novoodobrene kredite sa fiksnom stopom. Drugi prelazni period će važiti tokom 2026. i 2027. godine kada će maksimalna stopa biti jednaka prosečnoj ponderisanoj stopi na postojeće stanje kredita za promenljivu stopu i novoodobrene za fiksnu stopu uvećanoj za jednu petinu", rekla je Tabaković.
Pojasnila je da su ova ograničenja već u primeni od 1. januara što je obezbeđeno odgovarajućom odlukom NBS. Prema njenim rečima predloženo je i ograničenje kamatnih stopa na kreditne kartice, za dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje.
"Maksimalna vrednost efektivne kamatne stope kod kreditne kartice će do sledeće promene referentne kamatne stope NBS iznositi 17,75 odsto a za dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje 19,75 odsto", rekla je ona.
Navela je da zakon predlaže još niz novina vezanih, a one se između ostalog odnose na bolje informisanje klijenata, kao i efikasniji sistem pritužbi na usluge i ponašanje banaka.
Izmene i dopune Zakona o bankama
Obrazlažući drugi zakon koji je predložila Narodna banka Srbije, izmene i dopune Zakona o bankama istakla je da domaći sektor sada čini 20 banaka, da je aktiva bankarskog sektora decembra 2024. godine iznosila 24 6,6 milijardi dinara i da ona u BDP-u učestvuje sa 70,5 odsto u BDP-u.
Ocenila je da iako je bankarski sektor stabilan postoji potreba da se unapredi i osavremeni, a kao najvažniju novinu u predlogu, navela je obrazovanje fonda za restrukturiranje banaka.
Prema njenim rečima, predlogom se obezbeđuje dodatna zaštita javnih sredstava, pojačavaju se suprevizorska ovlašćenja NBS kao i obaveze banaka u upravljanju rizicima od pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa međunarodnim preporukama u ovoj oblasti.
"Kada je reč u predlogu zakona o izmenama i dopunama zakona o Narodnoj banci Srbije, osnovni cilj donošenja ovog zakona usmeren je ka daljem razvoju savremenih rešenja u vršenju funkcija centralne banke, kako bi one bile još efikasnije u odgovoru na novine na finansijskim tržištima", rekla je Tabaković.
Odbor za finansije prihvatio više zakonskih predloga
Odbor za finansije Skupštine Srbije prihvatio je više zakonskih predloga i predložio parlamentu da ih usvoji, a među njima su i oni koje je predložila Narodna banka Srbije.
Među predloženim rešenjima apostrofirala je pravo preče kupovine Narodne banke Srbije u vezi sa zlatom dobijenim eksploatacijom rudnih bogatstava.
"Nema sumnje da se učvršćivanjem zakonskog prava preče kupovine zlata, prirodni resursi Republike Srbije na najbolji način čuvaju i koriste za naše potrebe za uvećanje deviznih rezervi umesto da se koriste za potrebe drugih zemalja. Predloženo je da se ovo pravo ostvaruje na tržišnim principima, kao što je to i sada slučaj sa zlatom iz Bora, pa se uzima i u obzir cena zlata na svetskom tržištu, čime se obezbeđuje poštovanje pravila konkurencije, a privredna društva koja se bave eksploatacijom zlata stavljaju se u jednak položaj", navela je ona.
Zakonom se unapređuje i rad Saveta guvernera Narodne banke Srbije u svetlu globalnih trendova i novih okolnosti u kojima posluju centralne banke, pa će se pri izboru članova ovog saveta, voditi računa i o postojanju uslova u pogledu znanja i iskustava u oblasti koje su u novije vreme dobile na značaju, kao što su upravljanje rizicima, usklađenost poslovanja i bezbednost informaciono-komunikacionih sistema.
Predloženim zakonom, naglasila je Tabaković, stvara se i pravni osnov da Narodna banka Srbije izdaje dinar u digitalnom obliku, ukoliko okolnosti i potrebe to budu iziskivale u budućem periodu, i propisuje da je to njeno isključivo pravo, jer je reč o zakonskom sredstvu plaćanja.
Inflacija u Srbiji će, prema novoj centralnoj projekciji Narodne banke Srbije, nastaviti da se kreće u granicama cilja i u naredne dve godine, a to je 3,0 odsto plus minus 1,5 odsto, izjavio je viceguverner NBS Željko Jović.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) usvojio je na vanrednoj sednici Odluku o privremenom ograničenju kamatnih stopa za ugovore o kreditu zaključen sa građanima, kojom je predviđeno da se kod postojećih i novih kredita sa promenjivom kamatnom stopom ne može primeniti kamata veća od pet odsto.
U perspektivi evrointegracija, predlogom zakona se vrši dalje usklađivanje sa pravnim tekovinama Evropske unije u okviru pregovaračkog poglavlja 17.
"U vezi sa Predlogom Zakona o izmenama i dopunama zakona o deviznom poslovanju, razlozi za njegovo donošenje zasnovani su pre svega na potrebi za daljim unapređenjem pravnog okvira za kontrolu deviznog i menjačkog poslovanja i jačanje nadzornih ovlašćenja Narodne banke Srbije u ovoj oblasti, a koje je ona 2019. godine preuzela, ili da kažem preciznije vratila, od Poreske uprave u Narodnu banku, gde je oduvek taj sektor i pripadao", navela je Tabaković.
Od novina iz ovog predloga ukazala je na mogućnost izricanja ozbiljnih i odvraćajućih administrativnih kazni u postupku kontrole menjačkog poslovanja gde je NBS do sada mogla samo da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv ovlašćenog menjača u slučaju utvrđenih nepravilnosti.
Predlogom zakona predviđena su i ovlašćenja NBS da u postupcima kontrole neovlašćenog obavljanja menjačkih poslova, može da izrekne novčane kazne onima koji neovlašćeno obavljaju ove poslove, kao i da pokrene postupak prinudne likvidacije odnosno brisanja iz APR-a subjekata koji se neovlašćeno bave tim poslovima.
U Srbiji, gde mnogi od nas uzimaju antibiotike i sedative na svoju ruku, da li nova usluga e -recepta pomaže ili odmaže? Koliko i kako se lečimo na svoju ruku? Gosti: Pavle Zelić, pisac i farmaceut i dr Miljko Ristić, kardiolog.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Dogodio se presedan- prvi put od početka rata u Ukrajini, jedna zemlja NATO članica dejstvovala je na kako tvrdi, ruske mete u vazdušnom prostoru Alijanse. Drama u srcu Evrope aktivirala je i član 4 NATO saveza. Da li ovaj incident označava prekretnicu u Evropi i novu fazu u ratu u Ukrajini? Kako postići trajni mir u Evropi i svetu, a kako ga sačuvati na Zapadnom Balkanu gde su za samo dva meseca potpisana čak dva vojna sporazuma i ni u jednom nema Srbije? Za Stav dana večeras govore Marko Lakić, urednik portala lista Politika I Ivan Bošnjak iz Centra za regionalne politike.
Policija u Bačkoj Palanci podnela je zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv devetorice učesnika tuče, kao i više četiri maloletnika. U sukobu su korišćene baklje, Molotovljev koktel i oružje.
Pripadnici MUP u Zrenjaninu, u saradnji sa Službom za suzbijanje kriminala Uprave kriminalističke policije, a po nalogu Višeg i Osnovnog javnog tužilaštva u Zrenjaninu, intenzivnim operativnim radom rasvetlili su krivično delo falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica.
Učenici Prve gimnazije u Nišu "Stevan Sremac" stupili su u bojkot nastave zbog neispunjenog zahteva koji su prošle nedelje uputili v. d. direktorki te obrazovne ustanove Radmili Stoiljković.
Pljuskovi i grmljavine koji se na području Srbije očekuju u četvrtak, 11. septembra izolovano će biti praćeni gradom i jakim ili olujnim vetrom, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
U više beogradskih naselja došlo je do kratkotrajnog poremećaja u isporuci prirodnog gasa zbog čega su ekipe JP "Srbijagas" izašle na teren, a očekivano vreme završetka radova biće poznato kada se otvori radna jama u zoni oštećenog gasovoda.
Brojevi nikad ne lažu - ali umeju da zavaraju. Penzije jesu rasle, i to značajno, ali je rasla i inflacija. Ispod velikih brojki krije se jednostavno pitanje - da li penzineri danas zaista žive bolje?
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo je građevinsku dozvolu za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, potvrđeno je Tanjugu u Ministarstvu finansija.
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Ekonomska mera koju Vlada hoće da sprovede je dobra, ali je pitanje mogu li da nateraju trgovinske kompanije da snize marže na 25 odsto. Vidim da su neki trgovci to uradili, ali odgovor drugih je povećanje cena, izjavio je ekonomista prof. Ljubodrag Savić za Newsmax Balkans.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da su ekonomske mere Vlade Srbije već dale efekte i da se to "čuje i vidi u svakodnevnom kontaktu sa građanima".
Američka tehnološka kompanija Majkrosoft počev od 14. oktobra prestaje da podržava operativni sistem Windows 10, što znači da korisnici više neće dobijati bezbednosne zakrpe, tehničku pomoć niti nove funkcionalnosti, a sistem će funkcionisati, ali uz povećan rizik od sajber pretnji.
Uredbom Vlade Srbije ograničene su marže u maloprodaji i veleprodaji. Marže ne mogu biti veće od 20 odsto, a ovo pravilo važi za velike trgovce. Šta će se desiti sa cenama na pijaci gde preprodavci nude poljoprivredne proizvode po višestruko većoj ceni od one koju plaćaju poljoprivrednicima?
Komentari (0)