Tabaković: Ograničavamo kamatne stope na skoro sve kredite
Predlogom Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga ograničavaju se kamatne stope na gotovo sve vrste kredita, kod stambenih kredita i svih vrsta potrošačkih i gotovinskih kredita, uključujući i kreditne kartice i dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje.
Izvor: Tanjug
28.02.2025. 11:31
Foto: ATAImages/L.L.
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković je obrazlažući ovaj zakonski predlog na sednici Odbora za finansije Skupštine Srbije rekla da je maksimalna kamatna stopa koja je predložena za stambene kredite prosečna ponderisana kamatna stopa na postojeće stanje kredita uvećana za jednu četvrtinu stope, pri čemu se uvećanje primenjuje tek od 2028. godine, a do tada postoje dva prelazna perioda.
"Prvi period traje 2025. godine kada će maksimalna stopa iznositi 5,0 odsto na sve postojeće i novoodobrene stambene kredite sa promenljivom stopom kao i na novoodobrene kredite sa fiksnom stopom. Drugi prelazni period će važiti tokom 2026. i 2027. godine kada će maksimalna stopa biti jednaka prosečnoj ponderisanoj stopi na postojeće stanje kredita za promenljivu stopu i novoodobrene za fiksnu stopu uvećanoj za jednu petinu", rekla je Tabaković.
Pojasnila je da su ova ograničenja već u primeni od 1. januara što je obezbeđeno odgovarajućom odlukom NBS. Prema njenim rečima predloženo je i ograničenje kamatnih stopa na kreditne kartice, za dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje.
"Maksimalna vrednost efektivne kamatne stope kod kreditne kartice će do sledeće promene referentne kamatne stope NBS iznositi 17,75 odsto a za dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje 19,75 odsto", rekla je ona.
Navela je da zakon predlaže još niz novina vezanih, a one se između ostalog odnose na bolje informisanje klijenata, kao i efikasniji sistem pritužbi na usluge i ponašanje banaka.
Izmene i dopune Zakona o bankama
Obrazlažući drugi zakon koji je predložila Narodna banka Srbije, izmene i dopune Zakona o bankama istakla je da domaći sektor sada čini 20 banaka, da je aktiva bankarskog sektora decembra 2024. godine iznosila 24 6,6 milijardi dinara i da ona u BDP-u učestvuje sa 70,5 odsto u BDP-u.
Ocenila je da iako je bankarski sektor stabilan postoji potreba da se unapredi i osavremeni, a kao najvažniju novinu u predlogu, navela je obrazovanje fonda za restrukturiranje banaka.
Prema njenim rečima, predlogom se obezbeđuje dodatna zaštita javnih sredstava, pojačavaju se suprevizorska ovlašćenja NBS kao i obaveze banaka u upravljanju rizicima od pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa međunarodnim preporukama u ovoj oblasti.
"Kada je reč u predlogu zakona o izmenama i dopunama zakona o Narodnoj banci Srbije, osnovni cilj donošenja ovog zakona usmeren je ka daljem razvoju savremenih rešenja u vršenju funkcija centralne banke, kako bi one bile još efikasnije u odgovoru na novine na finansijskim tržištima", rekla je Tabaković.
Odbor za finansije prihvatio više zakonskih predloga
Odbor za finansije Skupštine Srbije prihvatio je više zakonskih predloga i predložio parlamentu da ih usvoji, a među njima su i oni koje je predložila Narodna banka Srbije.
Među predloženim rešenjima apostrofirala je pravo preče kupovine Narodne banke Srbije u vezi sa zlatom dobijenim eksploatacijom rudnih bogatstava.
"Nema sumnje da se učvršćivanjem zakonskog prava preče kupovine zlata, prirodni resursi Republike Srbije na najbolji način čuvaju i koriste za naše potrebe za uvećanje deviznih rezervi umesto da se koriste za potrebe drugih zemalja. Predloženo je da se ovo pravo ostvaruje na tržišnim principima, kao što je to i sada slučaj sa zlatom iz Bora, pa se uzima i u obzir cena zlata na svetskom tržištu, čime se obezbeđuje poštovanje pravila konkurencije, a privredna društva koja se bave eksploatacijom zlata stavljaju se u jednak položaj", navela je ona.
Zakonom se unapređuje i rad Saveta guvernera Narodne banke Srbije u svetlu globalnih trendova i novih okolnosti u kojima posluju centralne banke, pa će se pri izboru članova ovog saveta, voditi računa i o postojanju uslova u pogledu znanja i iskustava u oblasti koje su u novije vreme dobile na značaju, kao što su upravljanje rizicima, usklađenost poslovanja i bezbednost informaciono-komunikacionih sistema.
Predloženim zakonom, naglasila je Tabaković, stvara se i pravni osnov da Narodna banka Srbije izdaje dinar u digitalnom obliku, ukoliko okolnosti i potrebe to budu iziskivale u budućem periodu, i propisuje da je to njeno isključivo pravo, jer je reč o zakonskom sredstvu plaćanja.
Inflacija u Srbiji će, prema novoj centralnoj projekciji Narodne banke Srbije, nastaviti da se kreće u granicama cilja i u naredne dve godine, a to je 3,0 odsto plus minus 1,5 odsto, izjavio je viceguverner NBS Željko Jović.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) usvojio je na vanrednoj sednici Odluku o privremenom ograničenju kamatnih stopa za ugovore o kreditu zaključen sa građanima, kojom je predviđeno da se kod postojećih i novih kredita sa promenjivom kamatnom stopom ne može primeniti kamata veća od pet odsto.
U perspektivi evrointegracija, predlogom zakona se vrši dalje usklađivanje sa pravnim tekovinama Evropske unije u okviru pregovaračkog poglavlja 17.
"U vezi sa Predlogom Zakona o izmenama i dopunama zakona o deviznom poslovanju, razlozi za njegovo donošenje zasnovani su pre svega na potrebi za daljim unapređenjem pravnog okvira za kontrolu deviznog i menjačkog poslovanja i jačanje nadzornih ovlašćenja Narodne banke Srbije u ovoj oblasti, a koje je ona 2019. godine preuzela, ili da kažem preciznije vratila, od Poreske uprave u Narodnu banku, gde je oduvek taj sektor i pripadao", navela je Tabaković.
Od novina iz ovog predloga ukazala je na mogućnost izricanja ozbiljnih i odvraćajućih administrativnih kazni u postupku kontrole menjačkog poslovanja gde je NBS do sada mogla samo da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv ovlašćenog menjača u slučaju utvrđenih nepravilnosti.
Predlogom zakona predviđena su i ovlašćenja NBS da u postupcima kontrole neovlašćenog obavljanja menjačkih poslova, može da izrekne novčane kazne onima koji neovlašćeno obavljaju ove poslove, kao i da pokrene postupak prinudne likvidacije odnosno brisanja iz APR-a subjekata koji se neovlašćeno bave tim poslovima.
Da li se ekonomskim sankcijama, informacionim i bezbednosnim pretnjama već vodi novi rat velikih i malih država? Da li je zabluda da Srbija može da bude most između Zapada i Istoka? Šta od nas žele Amerika i države Evropske unije, a šta mi očekujemo od njih? Odgovore tražimo od političara i diplomate Goran Svilanovića. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Brisel je obećao da će sankcije slomiti Rusiju, ali umesto toga, one su slomile Evropu. Cene energije su eksplodirale, konkurentnost je propala, a Evropa zaostaje- i to je cena loših odluka. Potrebni su pregovori, a ne eskalacija", ovo je samo jedna u nizu od kritika mađarskog premijera Viktora Orbana posle održanog Samita u Briselu. Koga zapravo u praksi lome ekonomske mere EU- Rusiju ili samu EU? Da li Mađarska deluje kao „remetilački faktor“ ili kao glas dela članica koje traže suverenistički, manje centralizovan model EU? Gosti Stava dana su politikolozi Emil Zoronjić i Ivan Miletić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
BIZLIFE WEEK
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
Policija u Vrbasu uhapsila je tridesetšestogodišnjeg muškarca D. Č. iz tog mesta koji je osumnjičen da je počinio tešku krađu u vrednosti oko 800.000 dinara.
Čak i namirnice koje smatramo zdravim mogu predstavljati ozbiljan rizik od bolesti, a stručnjaci za bezbednost hrane otkrili su šta nikada ne naručuju u restoranima.
Pripadnici saobraćajne policije Ministarstva unutrašnjih poslova u Surdulici zaustavili su R. D. (75), koji je upravljao vozilom sa 4,38 promila alkohola u organizmu.
Suprug predsednice prištinskih institucija Vjose Osmani, Prindon Sadriu pozvao je na izgradnju "Tramp" hotela u Prištini, na mestu nekadašnjeg hotela "Grand".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ima sa Rusijom dogovor o produženju snabdevanja gasom još tri meseca. Rekao je i da ima informacije da predstavnici Gasproma razgovaraju o prodaji udela u NIS, između ostalih, i sa kompanijom MOL, a ako ne uspe da će država preuzeti ruski udeo.
Proizvođači mleka u Vojvodini navode da se pad cena u EU direktno odražava na domaće otkupne cene i da je situacija "nikada gora", dok profesor Poljoprivrednog fakulteta dr Dragan Stanojević smatra da su za opstanak mlečnog sektora potrebna sistemska rešenja i jasna pravila igre.
Otkrivamo: Da li ćemo ove nedelje saznati ime novog vlasnika Naftne industrije Srbije? Kakav nas politički narativ očekuje i hoće li doći do pregrupisavanja na političkoj sceni? Gosti Aleksandar Lukić i Branko Lukić
Prema najnovijem globalnom izveštaju Svetske banke, Srbija je zauzela drugo mesto u Evropi i šesto u svetu u oblasti napretka digitalne transformacije, iza Južne Koreje, Saudijske Arabije, Estonije, Brazila i Australije.
U budžetu Beograda će za 2026. godinu biti izdvojeno više od 48 milijardi dinara za funkcionisanje javnog prevoza, ali uprkos tome neće biti novca za razvoj mreže linija, kupovinu novih vozila i investiciona ulaganja, poručio je predsednik sindikata "Centar - GSP Beograd" Ivan Banković.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić učestvovao je na sastanku sa predstavnicima udruženja proizvođača mleka iz različitih delova Srbije, na kojem je razgovarano o aktuelnoj situaciji u sektoru mlekarstva i gde su proizvođači ukazali na probleme s kojima se suočavaju.
Komentari (0)