Tabaković: Ograničavamo kamatne stope na skoro sve kredite
Predlogom Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga ograničavaju se kamatne stope na gotovo sve vrste kredita, kod stambenih kredita i svih vrsta potrošačkih i gotovinskih kredita, uključujući i kreditne kartice i dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje.
Izvor: Tanjug
28.02.2025. 11:31
Foto: ATAImages/L.L.
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković je obrazlažući ovaj zakonski predlog na sednici Odbora za finansije Skupštine Srbije rekla da je maksimalna kamatna stopa koja je predložena za stambene kredite prosečna ponderisana kamatna stopa na postojeće stanje kredita uvećana za jednu četvrtinu stope, pri čemu se uvećanje primenjuje tek od 2028. godine, a do tada postoje dva prelazna perioda.
"Prvi period traje 2025. godine kada će maksimalna stopa iznositi 5,0 odsto na sve postojeće i novoodobrene stambene kredite sa promenljivom stopom kao i na novoodobrene kredite sa fiksnom stopom. Drugi prelazni period će važiti tokom 2026. i 2027. godine kada će maksimalna stopa biti jednaka prosečnoj ponderisanoj stopi na postojeće stanje kredita za promenljivu stopu i novoodobrene za fiksnu stopu uvećanoj za jednu petinu", rekla je Tabaković.
Pojasnila je da su ova ograničenja već u primeni od 1. januara što je obezbeđeno odgovarajućom odlukom NBS. Prema njenim rečima predloženo je i ograničenje kamatnih stopa na kreditne kartice, za dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje.
"Maksimalna vrednost efektivne kamatne stope kod kreditne kartice će do sledeće promene referentne kamatne stope NBS iznositi 17,75 odsto a za dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje 19,75 odsto", rekla je ona.
Navela je da zakon predlaže još niz novina vezanih, a one se između ostalog odnose na bolje informisanje klijenata, kao i efikasniji sistem pritužbi na usluge i ponašanje banaka.
Izmene i dopune Zakona o bankama
Obrazlažući drugi zakon koji je predložila Narodna banka Srbije, izmene i dopune Zakona o bankama istakla je da domaći sektor sada čini 20 banaka, da je aktiva bankarskog sektora decembra 2024. godine iznosila 24 6,6 milijardi dinara i da ona u BDP-u učestvuje sa 70,5 odsto u BDP-u.
Ocenila je da iako je bankarski sektor stabilan postoji potreba da se unapredi i osavremeni, a kao najvažniju novinu u predlogu, navela je obrazovanje fonda za restrukturiranje banaka.
Prema njenim rečima, predlogom se obezbeđuje dodatna zaštita javnih sredstava, pojačavaju se suprevizorska ovlašćenja NBS kao i obaveze banaka u upravljanju rizicima od pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa međunarodnim preporukama u ovoj oblasti.
"Kada je reč u predlogu zakona o izmenama i dopunama zakona o Narodnoj banci Srbije, osnovni cilj donošenja ovog zakona usmeren je ka daljem razvoju savremenih rešenja u vršenju funkcija centralne banke, kako bi one bile još efikasnije u odgovoru na novine na finansijskim tržištima", rekla je Tabaković.
Odbor za finansije prihvatio više zakonskih predloga
Odbor za finansije Skupštine Srbije prihvatio je više zakonskih predloga i predložio parlamentu da ih usvoji, a među njima su i oni koje je predložila Narodna banka Srbije.
Među predloženim rešenjima apostrofirala je pravo preče kupovine Narodne banke Srbije u vezi sa zlatom dobijenim eksploatacijom rudnih bogatstava.
"Nema sumnje da se učvršćivanjem zakonskog prava preče kupovine zlata, prirodni resursi Republike Srbije na najbolji način čuvaju i koriste za naše potrebe za uvećanje deviznih rezervi umesto da se koriste za potrebe drugih zemalja. Predloženo je da se ovo pravo ostvaruje na tržišnim principima, kao što je to i sada slučaj sa zlatom iz Bora, pa se uzima i u obzir cena zlata na svetskom tržištu, čime se obezbeđuje poštovanje pravila konkurencije, a privredna društva koja se bave eksploatacijom zlata stavljaju se u jednak položaj", navela je ona.
Zakonom se unapređuje i rad Saveta guvernera Narodne banke Srbije u svetlu globalnih trendova i novih okolnosti u kojima posluju centralne banke, pa će se pri izboru članova ovog saveta, voditi računa i o postojanju uslova u pogledu znanja i iskustava u oblasti koje su u novije vreme dobile na značaju, kao što su upravljanje rizicima, usklađenost poslovanja i bezbednost informaciono-komunikacionih sistema.
Predloženim zakonom, naglasila je Tabaković, stvara se i pravni osnov da Narodna banka Srbije izdaje dinar u digitalnom obliku, ukoliko okolnosti i potrebe to budu iziskivale u budućem periodu, i propisuje da je to njeno isključivo pravo, jer je reč o zakonskom sredstvu plaćanja.
Inflacija u Srbiji će, prema novoj centralnoj projekciji Narodne banke Srbije, nastaviti da se kreće u granicama cilja i u naredne dve godine, a to je 3,0 odsto plus minus 1,5 odsto, izjavio je viceguverner NBS Željko Jović.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) usvojio je na vanrednoj sednici Odluku o privremenom ograničenju kamatnih stopa za ugovore o kreditu zaključen sa građanima, kojom je predviđeno da se kod postojećih i novih kredita sa promenjivom kamatnom stopom ne može primeniti kamata veća od pet odsto.
U perspektivi evrointegracija, predlogom zakona se vrši dalje usklađivanje sa pravnim tekovinama Evropske unije u okviru pregovaračkog poglavlja 17.
"U vezi sa Predlogom Zakona o izmenama i dopunama zakona o deviznom poslovanju, razlozi za njegovo donošenje zasnovani su pre svega na potrebi za daljim unapređenjem pravnog okvira za kontrolu deviznog i menjačkog poslovanja i jačanje nadzornih ovlašćenja Narodne banke Srbije u ovoj oblasti, a koje je ona 2019. godine preuzela, ili da kažem preciznije vratila, od Poreske uprave u Narodnu banku, gde je oduvek taj sektor i pripadao", navela je Tabaković.
Od novina iz ovog predloga ukazala je na mogućnost izricanja ozbiljnih i odvraćajućih administrativnih kazni u postupku kontrole menjačkog poslovanja gde je NBS do sada mogla samo da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv ovlašćenog menjača u slučaju utvrđenih nepravilnosti.
Predlogom zakona predviđena su i ovlašćenja NBS da u postupcima kontrole neovlašćenog obavljanja menjačkih poslova, može da izrekne novčane kazne onima koji neovlašćeno obavljaju ove poslove, kao i da pokrene postupak prinudne likvidacije odnosno brisanja iz APR-a subjekata koji se neovlašćeno bave tim poslovima.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Još jedno ime upisano je na crnu listu žena koje su ubili članovi porodice. Telo jer pronađeno u zamrzivaču. I opet će masa postavljati pitanja, osuđivati, klimati glavom u neverici i nastavljati sve po starom. Većina će pitati zašto je ćutala ali se istovremeno neće zapitati zašto društvo i dalje ćuti. Možda su ćutale iz straha, možda iz ljubavi, možda su ćutale zbog nas... a koji je naš izgovor?
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Čemu nas uči stogodišnja istorija Srbije? Ko nam određuje državne granice i ko su nam prijatelji ili saveznici? Šta su nam politički, ekonomski i bezbednosni prioriteti za budućnost? Da li se sve većim pritiscima od nas traži da donesemo odluku i odaberemo stranu? Odgovore tražimo od kulturologa, profesora Jovana Janjića. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
Implementacija evropskog sistema ulaska i izlaska (EES) na granicama Srbije sa državama EU već stvara duga čekanja, a tokom produženog vikenda gužve su naročito bile izražene na Horgošu. Kamiondžije čekaju po 25 sati, dok turisti na ovom graničnom prelazu sa Mađarskom provode i po deset sati.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) poslali su zahtev američkom OFAC u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom, objavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i dodala da je država Srbija taj zahtev zvanično podržala.
Irska niskobudžetna avio-kompanija Rajaner saopštila je da će od 12. novembra prihvatati isključivo digitalne bording karte, čime se ukida mogućnost korišćenja odštampanih papira za ukrcavanje.
Zaduženost u Srbiji nastavlja da raste i ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika premašili su 4.100 milijardi dinara samo u septembru. Najviše se uzimaju gotovinski i stambeni krediti, dok ekonomisti upozoravaju da je udeo gotovinskih zajmova prešao 50 odsto, što može predstavljati rizik.
U prvih devet meseci ove godine Zlatibor je bio najposećenija turistička destinacija u Srbiji, kada je na ovoj planini boravilo 341.966 turista, što predstavlja povećanje od 8,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavila je Turistička organizacija Zlatibor.
Prema najnovijoj listi američke agencije Blumberg, najbogatiji čovek na svetu je vlasnik kompanija Tesla, SpaceX i društvene mreže X, Ilon Mask čije se bogatstvo trenutno procenjuje na 449 milijardi dolara (388 milijardi evra).
Veterinarska inspekcija obavila je nadzor u 103 ugostiteljska objekta širom Srbije, među kojima su dominirale picerije i objekti brze hrane. Inspektori su proveravali primenu novih pravila za deklarisanje proizvoda koji sadrže palmino ulje.
Komercijalni direktor preduzeća "Srbijašume" Aleksandar Šalipur rekao je da je u toj kompaniji kubik drva 50 odsto jeftiniji i košta 5.269 dinara sa PDV, a u okviru državnih mera podrške građanima, od septembra do marta, najugroženija domaćinstva mogu ga kupiti po ceni i od 2.900 dinara PDV.
Cene električnih automobila se sve više približavaju cenama vozila koja koriste motor sa unutrašnjim sagorevanjem, pokazuje najnovija analiza tržišnih transakcija nemačkog automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhefera.
Odeljenje lokalne poreske administracije Gradske uprave Sombora podsetilo je sve poreske obveznike, fizička lica, preduzetnike i pravna lica u Srbiji da je rok za uplatu četvrte rate poreza na imovinu 14. novembar.
Komentari (0)