SAD već deset meseci bez ambasadora u Beogradu: Proceduralni zastoj ili Trampova skrivena poruka Srbiji

Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.

10.11.2025. 16:06

SAD već deset meseci bez ambasadora u Beogradu: Proceduralni zastoj ili Trampova skrivena poruka Srbiji
Foto-kolaž: Envato

Najozbiljniji kandidat za tu funkciju bio je Mark Brnović, advokat srpskog porekla i bivši državni tužilac Arizone. Njega je predsednik SAD Donald Tramp nominovao još u martu, ali se 2. oktobra predomislio i povukao njegovu kandidaturu.

Foto: AP/Mariam ZuhaibMark Brnović

"Kako se proces odugovlačio, postalo je jasno da birokratije 'duboke države' ne žele da u Srbiji služi neko sa mojim političkim, etičkim i verskim poreklom", izjavio je Brnović nakon što je povučena njegova nominacija za ambasadora.

Od Cimermana do Montgomerija

Podsećanja radi, nakon završetka mandata Vorena Cimermana u maju 1992. godine, SAD nisu imenovale novog ambasadora za Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) jer je nisu formalno priznale kao istinskog naslednika SFRJ.

Umesto ambasadora sa punim mandatom, SAD su narednih deset godina postavljale otpravnike poslova u Beogradu.

Nakon Dejtonskog sporazuma iz decembra 1995. i ublažavanja sankcija prema Srbiji i Crnoj Gori, SAD su počele da normalizuju odnose sa SRJ. Međutim, ubrzo se dogodila NATO agresija 1999. godine, koja je dodatno odložila imenovanje ambasadora.

Prvi ambasador SAD u punom zvanju postao je tek Vilijem Montgomeri 2002. godine.

Proceduralna objašnjenja

Da li povlačenje Brnovića nakon sedam meseci znači da SAD ne razmišljaju o Srbiji ili je reč o uobičajenoj proceduri?

Nekadašnji ambasador Srbije u Americi Ivan Vujačić i predsednik Kongresa srpsko-američkog prijateljstva Vladimir Marinković ocenjuju u razgovoru za portal Newsmax Balkans da odgovor leži u administrativnim pravilima.

"To što Srbija još uvek čeka na imenovanje američkog ambasadora nije posebna poruka Beogradu, već posledica uobičajenih administrativnih procedura i promene u samom vrhu vlasti u SAD", smatra Vujačić.

Foto: ATAImages/Miloš TešićIvan Vujačić

Svi ambasadori, kako objašnjava, daju ostavke kada na vlast dođe novi predsednik, čak i ako je to slučaj drugog mandata kao što je sada situacija sa Trampom.

"To je, praktično, ritualna stvar u sistemu SAD. Ovde su, dakle, u pitanju isključivo proceduralni razlozi. Brnović kao prethodni kandidat je morao da bude povučen iz nekog razloga i sada se čeka idući predlog. Procedura je takva da predloženi ambasador mora da ide na odobrenje Senata, a zatim mora da dobije odobrenje zemlje domaćina. Sve to nema nikakve direktne veze sa Srbijom", poručuje Vujačić.

"Nema konkretne poruke"

Na pitanje da li je odlaganje imenovanja neka "poruka Trampa Srbiji", Vujačić tvrdi da to nije slučaj.

Foto: AP/Alex Brandon

"Činjenica je da čitav region, a ne samo Srbija, nema imenovanih ambasadora SAD. Kašnjenje u ovim imenovanjima je više pitanje administrativnog karaktera Bele kuće i procedura kao takva nego nekakav politički signal Trampove administracije upućen Beogradu. Očigledno da je Tramp hteo da usvoji mnoge predloge ambasadora odjednom i sad mnogi predloženi ljudi čekaju da ih zemlje u kojima su nagovešteni prihvate", ukazuje Vujačić.

"Trenutno nismo u fokusu"

Vladimir Marinković ističe da dug period bez ambasadora u Srbiji u trenutnoj geopolitičkoj situaciji ne predstavlja pravo merilo odnosa.

Foto: Milena ĐorđevićVladimir Marinković

"Jednostavno, naš region trenutno nije u fokusu američke administracije, a SAD još nisu imenovale više od 50 ambasadora širom sveta. Potrebno je da objektivno sagledamo globalnu situaciju. Americi je Bliski istok drugorazredni prioritet u odnosu na Kinu, pa onda možete da zamislite koliko ova administracija može da se bavi jugoistočnom Evropom", napominje Marinković.

Politički dogovor sa demokratama

On dodaje da je Brnović bio odličan kandidat, ali da imenovanja zavise i od političkog dogovora.

"Tu su potrebni i glasovi senatora Demokratske stranke. Iako je Tramp imenovao veliki broj ambasadora, očigledno je da je politička cena za Brnovića bila previsoka i da bi se proces odužio unedogled. Sigurno je da 'duboka država' umešala svoje prste, kao i albanski lobi koji je bio veoma uznemiren zbog potencijalnog imenovanja Brnovića. Za nas bi najbolje bilo da to bude osoba koja bi mogla da prati Trampovu logiku rešavanja političkih problema putem investicija i razvoja ekonomske saradnje, i to bez unapred definisanih rešenja", zaključuje Marinković.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)