(VIDEO) Jeftiniji i pristupačniji brendovi mnogo brže poskupljuju: Fenomen "čipflacije" ne zaobilazi ni Srbiju
Pristupačnije marke koje svi najčešće kupujemo mnogo brže poskupljuju nego skupi brendovi, a ovaj fenomen nazivamo "čipflacijom", a poslednje istraživanje Narodne banke Srbije pokazuje da ovaj trend nije zaobišao ni Srbiju.
U periodu od 2022. do 2024. godine, tokom intenzivnih globalnih inflacionih pritisaka, cene jeftinijih brendova hrane i pića u Srbiji rastu brže nego cene skupljih proizvoda. Ovaj fenomen je zabeležen globalno, obuhvatajući zemlje poput Italije, SAD, Australije, Nemačke, Španije, Francuske.
Najizraženiji je kod mlečnih proizvoda, a naročito pogađa potrošače sa nižim primanjima.
Inflacija u Srbiji će, prema novoj centralnoj projekciji Narodne banke Srbije, nastaviti da se kreće u granicama cilja i u naredne dve godine, a to je 3,0 odsto plus minus 1,5 odsto, izjavio je viceguverner NBS Željko Jović.
Srbija će imati problema jer je ekonomski rast zasnovala na direktnim stranim investicijama. Ako taj izvor počne da presušuje, Srbija može da uđe u ozbiljnu ekonomsku krizu, zato treba podstaći domaće investitore, izjavio je novinar Miša Brkić.
"Cene jeftinijih, odnosno nebrendiranih proizvoda skaču više u odnosu na brendirane proizvode. Na primer, proizvod kifle, fundamentalno je inflacija i dalje tu. Osnovni elementi proizvodnje za ovaj proizvod kao što su žito, ulje koji ulazi u sastav ovog proizvoda njihove cene skaču, ali brendirani proizvodi koji imaju premijum cenu, ne moraju u tom momentu da podignu cenu, nego će imati manju maržu, ali brend ili subbrend koji nema tu priliku jednostavno može da uđe u crveno. Dakle da su troškovi proizvodnje veći, nego cenu koju mogu da dobiju na tržištu. To je taj fenomen čipflacije", objašnjava za Newsmax Balkans ekonomista Vladimir Đukanović.
Utisak da je inflacija veća nego što jeste
Jedan od razloga za brži rast cena jeftinijih brendova je niska elastičnost potražnje. Potrošači koji nisu u mogućnosti da priušte skuplje proizvode sve više kupuju jeftinije alternative, što stvara dodatne cenovne pritiske.
U takvoj situaciji tržište diktira da se povećani troškovi proizvođača i trgovaca lakše preliju na potrošače, što dodatno podstiče inflaciju. Ovaj fenomen takođe stvara utisak da je inflacija veća nego što stvarno jeste.
"Ako dobro živite da imate porast cene avionskog saobraćaja, potrošač će u skladu sa time da smanji kupovinu avio karata. Kada cene proizvoda ili usluga porastu za 20 odsto, a potražnja padne za 30, možemo govoriti o vrlo elastičnoj tražnji. Mala je šansa da neko kaže porasla je cena hrane za 20 odsto, ja ću da jedem 30 procenata manje. Tu je reč o neeleastičnoj tražnji. Ukoliko cena hrane poraste 20 odsto, niko neće smanjiti količinu hrane koje konzumira, to je svakodnevna životna potreba, ne možete manje da jedete", rekao je za Newsmax Balkans ekonomista Aleksandar Stevanović.
Osim toga, "čipflacija" je prisutna i kroz prodaju robnih marki koje trgovci plasiraju po nižim cenama, a zatim postupno povećavaju njihove cene, čime se podstiče dalji rast cena i iznos potrošnje jeftinijih proizvoda, a sve na štetu potrošača pogotovu onih sa nižim primanjima.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Odžacima uhapsili su S. K. (70) iz ovog mesta, zbog sumnje da je nožem izbo dve žene, a jednu od njih polio benzinom.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Obilaskom gradilišta EXPO u Surčinu, završen je trodnevni skup na kojem su predstavnici 138 zemalja upoznati sa narednim planovima razvoja EXPO kompleksa i programskim konceptom izložbe.
U skupštinskoj proceduri je Predlog zakona o trgovačkim praksama, koji bi prvi put trebalo jasnije da uredi odnose između velikih trgovinskih lanaca i njihovih dobavljača. Cilj je da se spreče nepoštene prakse na tržištu – poput pritisaka na proizvođače, skrivenih troškova i nefer uslova poslovanja.
Zbog sukoba sa Iranom porasli su troškovi energije i veštačkog đubriva. To izaziva zabrinutost zbog mogućeg rasta cena hrane. Poljoprivrednici se pripremaju na nestašice resursa koje bi mogle da smanje i prinose.
Motori sa unutrašnjim sagorevanjem čine 58 odsto prodaje novih vozila u Srbiji, hibridi oko 38 odsto, dok je udeo električnih porastao sa 1,7 procenata u 2024. na 2,1 u 2025. godini, pokazujući postepen napredak elektrifikacije, saopštila je Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova.
Do 10. marta, kada je istekao rok za podnošenje prigovora na zahteve za upis bespravnih objekata po Zakonu "Svoj na svome" podneta su 10.672 prigovora, na više od dva i po miliona podnetih prijava, izjavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.
Vlada Republike Srbije usvojila je na sednici više dokumenata neophodnih za rad državnih institucija, među kojima je i Odluka o utvrđivanju poljoprivrednih proizvoda iz sektora u kojima je obavezno zaključenje ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača.
Cene nafte ponovo su porasle i to za deset odsto na više od 100 dolara po barelu, nakon što je novi vrhovni lider Irana Modžtaba Hamnei izjavio da Ormuski moreuz, ključan za transport energenata iz Persijskog zaliva, mora da ostane blokiran kao "sredstvo pritiska na neprijatelja"
Drugi susret međunarodnih učesnika Specijalizovane izložbe EXPO 2027 u Beogradu završen je u Sava centru, a delegati su obišli radove na gradilištu ove specijalizovane izložbe, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Naftna industrija Srbije (NIS) zatražila je od Kancelarije za kontrolu stranih sredstava američkog Ministarstva finansija (Office of Foreign Assets Control - OFAC) novu licencu, kojom će se omogućiti nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i nakon 20. marta.
Komentari (0)