(VIDEO) Jeftiniji i pristupačniji brendovi mnogo brže poskupljuju: Fenomen "čipflacije" ne zaobilazi ni Srbiju
Pristupačnije marke koje svi najčešće kupujemo mnogo brže poskupljuju nego skupi brendovi, a ovaj fenomen nazivamo "čipflacijom", a poslednje istraživanje Narodne banke Srbije pokazuje da ovaj trend nije zaobišao ni Srbiju.
U periodu od 2022. do 2024. godine, tokom intenzivnih globalnih inflacionih pritisaka, cene jeftinijih brendova hrane i pića u Srbiji rastu brže nego cene skupljih proizvoda. Ovaj fenomen je zabeležen globalno, obuhvatajući zemlje poput Italije, SAD, Australije, Nemačke, Španije, Francuske.
Najizraženiji je kod mlečnih proizvoda, a naročito pogađa potrošače sa nižim primanjima.
Inflacija u Srbiji će, prema novoj centralnoj projekciji Narodne banke Srbije, nastaviti da se kreće u granicama cilja i u naredne dve godine, a to je 3,0 odsto plus minus 1,5 odsto, izjavio je viceguverner NBS Željko Jović.
Srbija će imati problema jer je ekonomski rast zasnovala na direktnim stranim investicijama. Ako taj izvor počne da presušuje, Srbija može da uđe u ozbiljnu ekonomsku krizu, zato treba podstaći domaće investitore, izjavio je novinar Miša Brkić.
"Cene jeftinijih, odnosno nebrendiranih proizvoda skaču više u odnosu na brendirane proizvode. Na primer, proizvod kifle, fundamentalno je inflacija i dalje tu. Osnovni elementi proizvodnje za ovaj proizvod kao što su žito, ulje koji ulazi u sastav ovog proizvoda njihove cene skaču, ali brendirani proizvodi koji imaju premijum cenu, ne moraju u tom momentu da podignu cenu, nego će imati manju maržu, ali brend ili subbrend koji nema tu priliku jednostavno može da uđe u crveno. Dakle da su troškovi proizvodnje veći, nego cenu koju mogu da dobiju na tržištu. To je taj fenomen čipflacije", objašnjava za Newsmax Balkans ekonomista Vladimir Đukanović.
Utisak da je inflacija veća nego što jeste
Jedan od razloga za brži rast cena jeftinijih brendova je niska elastičnost potražnje. Potrošači koji nisu u mogućnosti da priušte skuplje proizvode sve više kupuju jeftinije alternative, što stvara dodatne cenovne pritiske.
U takvoj situaciji tržište diktira da se povećani troškovi proizvođača i trgovaca lakše preliju na potrošače, što dodatno podstiče inflaciju. Ovaj fenomen takođe stvara utisak da je inflacija veća nego što stvarno jeste.
"Ako dobro živite da imate porast cene avionskog saobraćaja, potrošač će u skladu sa time da smanji kupovinu avio karata. Kada cene proizvoda ili usluga porastu za 20 odsto, a potražnja padne za 30, možemo govoriti o vrlo elastičnoj tražnji. Mala je šansa da neko kaže porasla je cena hrane za 20 odsto, ja ću da jedem 30 procenata manje. Tu je reč o neeleastičnoj tražnji. Ukoliko cena hrane poraste 20 odsto, niko neće smanjiti količinu hrane koje konzumira, to je svakodnevna životna potreba, ne možete manje da jedete", rekao je za Newsmax Balkans ekonomista Aleksandar Stevanović.
Osim toga, "čipflacija" je prisutna i kroz prodaju robnih marki koje trgovci plasiraju po nižim cenama, a zatim postupno povećavaju njihove cene, čime se podstiče dalji rast cena i iznos potrošnje jeftinijih proizvoda, a sve na štetu potrošača pogotovu onih sa nižim primanjima.
Oko 11.30 došlo je do tuče između građana i privatnog obezbeđenja ispred Skupštine Beograda nakon održane sednice. Tridesetak minuta kasnije pripadnici obezbeđenja verbalno su se sukobili sa žandarmerijom u holu skupštine, a potom je došlo i do međusobnog guranja, javio je reporter Newsmax Balkans.
Poslanici Skupštine Srbije većinom od 166 glasova usvojili su izmene i dopune Zakona o Visokom obrazovanju, kojima je, prema rečima predsednice parlamenta Ane Brnabić, ispunjen četvrti zahtev studenata u blokadi. Skupština će nastaviti sa radom u utorak, 11. marta.
Poslanici Skupštine Srbije nastavljaju prvu sednicu redovnog prolećnog zasedanja raspravom u pojedinostima o zakonskim predlozima koji su na dnevnom redu, a među kojima su i izmene Zakona o visokom obrazovanju, kao i zakon kojim se obezbeđuju povoljni stambeni krediti za mlade.
Predsednik SAD Donald Tramp na zajedničkoj sednici Kongresa u utorak uveče govorio je o dostignućima otkako je inaugurisan u Kapitolu, uzvikujući "tek smo počeli". Pričao je i o "bacanju novca" u Srbiji, carinama, i odnosu ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog koji je poslao pismo.
Vlada Srbije donela je odluku o stavljanju van snage Odluke o kvantitativnom ograničenju uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda i Odluke o privremenoj zabrani uvoza peleta od drveta.
Generalni direktor Telekoma Srbije Vladimir Lučić izjavio je na 32. Kopaonik biznis forumu da će 5G mreža, na kojoj kompanija radi, biti od krucijalnog značaja za razvoj digitalnog ekosistema ne samo Srbije već i regiona.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je prema najnovijim podacima 75 zemalja potvrdilo svoje učešće na specijalizovanoj izložbi EXPO 2027. godine, kao i da je to učinila i Crna Gora.
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković ocenila je na 32. Kopaonik biznis forumu da veštačka inteligencija (AI) kao reč u nazivu sadrži suštinsku neistinu i upozorila na dve najveće štete koja će ona doneti civilizaciji, a to su gubitak isitne i čoveka kao kreativnog bića.
Udruženje potrošača Efektiva pozvalo je građane na novi bojkot velikih trgovaca, a u narednih sedam dana to će biti trgovinski lanac Merkator, odnosno prodavnice Merkator, Idea i Roda.
Direktor preduzeća EXPO 2027. Beograd Dušan Borovčanin rekao je na prezentaciji "Expo 2027: Ključ za nove horizonte, šta nas to čeka 2027" na Kopaonik biznis forumu da očekuje više od četiri miliona posetilaca i da će biti organizovano 60 specijalizovanih biznis događaja.
Da li će mladi u Srbiji moći lakše da reše svoje stambeno pitanje? Pred poslanicima Narodne skupštine sledeće nedelje naći će se usvajanje zakona koji reguliše pomoć države mladima pri kupovini prve stambene nepokretnosti.
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će u narednih sedam, osam dana u Skupštini Srbije biti donet zakon o subvencijama za kredite za stanove za mlade.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na sastanku sa privrednicima, u okviru prvog u nizu dijaloga privrede i države, da je godina počela loše iz dva razloga - nedostatka pune političke stabilnosti i zbog toga slabog priliva stranih investicija. Veruje da će Vlada biti formirana do 40 dana.
Komentari (0)