(VIDEO) Jeftiniji i pristupačniji brendovi mnogo brže poskupljuju: Fenomen "čipflacije" ne zaobilazi ni Srbiju
Pristupačnije marke koje svi najčešće kupujemo mnogo brže poskupljuju nego skupi brendovi, a ovaj fenomen nazivamo "čipflacijom", a poslednje istraživanje Narodne banke Srbije pokazuje da ovaj trend nije zaobišao ni Srbiju.
U periodu od 2022. do 2024. godine, tokom intenzivnih globalnih inflacionih pritisaka, cene jeftinijih brendova hrane i pića u Srbiji rastu brže nego cene skupljih proizvoda. Ovaj fenomen je zabeležen globalno, obuhvatajući zemlje poput Italije, SAD, Australije, Nemačke, Španije, Francuske.
Najizraženiji je kod mlečnih proizvoda, a naročito pogađa potrošače sa nižim primanjima.
Inflacija u Srbiji će, prema novoj centralnoj projekciji Narodne banke Srbije, nastaviti da se kreće u granicama cilja i u naredne dve godine, a to je 3,0 odsto plus minus 1,5 odsto, izjavio je viceguverner NBS Željko Jović.
Srbija će imati problema jer je ekonomski rast zasnovala na direktnim stranim investicijama. Ako taj izvor počne da presušuje, Srbija može da uđe u ozbiljnu ekonomsku krizu, zato treba podstaći domaće investitore, izjavio je novinar Miša Brkić.
"Cene jeftinijih, odnosno nebrendiranih proizvoda skaču više u odnosu na brendirane proizvode. Na primer, proizvod kifle, fundamentalno je inflacija i dalje tu. Osnovni elementi proizvodnje za ovaj proizvod kao što su žito, ulje koji ulazi u sastav ovog proizvoda njihove cene skaču, ali brendirani proizvodi koji imaju premijum cenu, ne moraju u tom momentu da podignu cenu, nego će imati manju maržu, ali brend ili subbrend koji nema tu priliku jednostavno može da uđe u crveno. Dakle da su troškovi proizvodnje veći, nego cenu koju mogu da dobiju na tržištu. To je taj fenomen čipflacije", objašnjava za Newsmax Balkans ekonomista Vladimir Đukanović.
Utisak da je inflacija veća nego što jeste
Jedan od razloga za brži rast cena jeftinijih brendova je niska elastičnost potražnje. Potrošači koji nisu u mogućnosti da priušte skuplje proizvode sve više kupuju jeftinije alternative, što stvara dodatne cenovne pritiske.
U takvoj situaciji tržište diktira da se povećani troškovi proizvođača i trgovaca lakše preliju na potrošače, što dodatno podstiče inflaciju. Ovaj fenomen takođe stvara utisak da je inflacija veća nego što stvarno jeste.
"Ako dobro živite da imate porast cene avionskog saobraćaja, potrošač će u skladu sa time da smanji kupovinu avio karata. Kada cene proizvoda ili usluga porastu za 20 odsto, a potražnja padne za 30, možemo govoriti o vrlo elastičnoj tražnji. Mala je šansa da neko kaže porasla je cena hrane za 20 odsto, ja ću da jedem 30 procenata manje. Tu je reč o neeleastičnoj tražnji. Ukoliko cena hrane poraste 20 odsto, niko neće smanjiti količinu hrane koje konzumira, to je svakodnevna životna potreba, ne možete manje da jedete", rekao je za Newsmax Balkans ekonomista Aleksandar Stevanović.
Osim toga, "čipflacija" je prisutna i kroz prodaju robnih marki koje trgovci plasiraju po nižim cenama, a zatim postupno povećavaju njihove cene, čime se podstiče dalji rast cena i iznos potrošnje jeftinijih proizvoda, a sve na štetu potrošača pogotovu onih sa nižim primanjima.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
01:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
02:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li smo zaboravili šta znači "majstorsko pismo"? Koliko vremena treba da se postane majstor? Zašto roditelji retko podstiču decu da nauče pravi zanat? Ko će platiti cenu kad nestane poslednji obućar, krojač ili stolar u gradu? Za emisiju "Tražim reč" govore savetnik predsednika Samostalnog sindikata zanatstva Mitar Kostić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola Beograd Milorad Antić, urednik magazina "Biz life" Borislav Despotović, predsednik Udruženja zanatlija Novog Sada Slavko Novaković i direktor organizacije "Dostignuća mladih" Darko Radičanin.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Posle konferencije o klimi - COP30 u Brazilu pitanje je gde je svet 10 godina nakon Pariskog sporazuma? Da li planeta ide ka sigurnosti ili ka povećanju temperature +3°C? Zašto je COP30 "trenutak istine" i šta to znači za našu energiju, poljoprivredu, zdravlje i živote? Kako će izgledati naredna decenija klimatske politike, i šta će se od nas, kao države i društva, tražiti da bismo ostali bezbedni, konkurentni i otporni? U emisiji SINTEZA na ova i slična pitanja odgovara dr Danijela Božanić, ekspert za klimatske promene.
Sarački zanat je star preko hiljadu godina, i vekovima je predstavljao spoj praktične potrebe i umeća ručne obrade kože. Danas ćemo zaviriti u radionicu u kojoj se, bez žurbe i industrijskih mašina, kožni kaiš i dalje pravi rukama – korak po korak, baš kao nekada, i videćemo šta je još moguće praviti ručno od ovog univerzalnog materijala. Potom, gledamo jedan zanimljiv prilog za decu i roditelje. Predstavljamo tihu knjigu, narpavljenu od mekanih materijala, čiji je cilj da se deca i roditelji edukuju i zabave u isto vreme. Ovaj didaktički proizvod kod dece razvija motoriku, logiku i maštu, a pruža mogućnost i roditeljima da se malo odmore, jer je cilj tihe knjige da se deca nauče da se zaigraju sama. U trećem prilogu gledamo kako nastaju ručno pravljene cipele, u jednoj porodičnoj radionici sa tradicijom. Kako se od komada sirove kože, uz precizne mere, strpljenje i godine iskustva, rađa par cipela koji je namenjen da traje godinama – fazu po fazu, bez tajni ovog zanata.
Meteorolog Nedeljko Todorović istakao je u razgovoru za portal Newsmax Balkans da će hladno vreme u Srbiji potrajati do utorka, 13. januara, uz zadržavanje snežnog pokrivača.
Identitet mladića čije telo je pre petnaest dana pronađeno u beranskom selu Šekular je K. I. A. (25) i državljanin Dagestana, odnosno Ruske Federacije, potvrdilo je za portal RTCG više sagovornika.
Od uplate za januar 2026. godine važe nove osnovice za plaćanje doprinosa za penzijsko osiguranje, koje su za 11,6 odsto veće u odnosu na prethodnu godinu, objavio je danas Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Policijske stanice Voždovac, u saradnji sa Drugim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. E. (26) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela ugrožavanje sigurnosti i protivpravno lišenje slobode.
Srbija planira kupovinu dodatnih pet odsto akcija Naftne industrije Srbije (NIS), a Radojka Nikolić, urednica Biznis magazina, istakla je za Newsmax Balkans da povećanje vlasništva sa 30 na 35 odsto ne donosi suštinske promene u odlučivanju prema Zakonu o privrednim društvima.
Cene ugostiteljskih usluga u decembru prošle godine bile su za 6,9 odsto veće nego u istom mesecu 2024. godine, objavio je Republički zavod za statistiku.
Kompanija NIS ugovorila je uvoz prvih količina sirove nafte preko Jadranskog naftovoda (JANAF) za potrebe pančevačke rafinerije što će omogućiti ponovni početak proizvodnje u Rafineriji nafte Pančevo i objavio da se očekuje da prve količine budu isporučene tokom naredne nedelje. "
Od uplate za januar 2026. godine važe nove osnovice za plaćanje doprinosa za penzijsko osiguranje, koje su za 11,6 odsto veće u odnosu na prethodnu godinu, objavio je danas Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Narodna banka Srbije (NBS) je produžila primenu mere koja se odnosi na rok za vraćanje efektive bankama od javnog poštanskog operatora i ovlašćenih menjača na još 30 dana, zbog očuvanja stabilnosti menjačkog tržišta i obezbeđivanja kontinuiranog snabdevanja građana efektivnim stranim novcem.
Za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, nazvanom "Svoj na svome", prema poslednjim zvaničnim podacima, stiglo je oko 550.000 prijava građana.
Kakva je bila 2025. u ekonomskom smislu? Kakav je odnos direktnih stranih investicija, ulaganja u infrastrukturu i podrške domaćim privrednicima? Živimo li bolje? Kakav je životni standard socijalno najosetljivijih grupa ljudi, poput penzionera?
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da se nada da će Srbija u narednom periodu moći da kupi bar još pet odsto akcija u Naftnoj industriji Srbije (NIS), jer bi tada imala punu kontrolu nad onim što bude radio većinski vlasnik.
Komentari (0)