(VIDEO) Jeftiniji i pristupačniji brendovi mnogo brže poskupljuju: Fenomen "čipflacije" ne zaobilazi ni Srbiju
Pristupačnije marke koje svi najčešće kupujemo mnogo brže poskupljuju nego skupi brendovi, a ovaj fenomen nazivamo "čipflacijom", a poslednje istraživanje Narodne banke Srbije pokazuje da ovaj trend nije zaobišao ni Srbiju.
U periodu od 2022. do 2024. godine, tokom intenzivnih globalnih inflacionih pritisaka, cene jeftinijih brendova hrane i pića u Srbiji rastu brže nego cene skupljih proizvoda. Ovaj fenomen je zabeležen globalno, obuhvatajući zemlje poput Italije, SAD, Australije, Nemačke, Španije, Francuske.
Najizraženiji je kod mlečnih proizvoda, a naročito pogađa potrošače sa nižim primanjima.
Inflacija u Srbiji će, prema novoj centralnoj projekciji Narodne banke Srbije, nastaviti da se kreće u granicama cilja i u naredne dve godine, a to je 3,0 odsto plus minus 1,5 odsto, izjavio je viceguverner NBS Željko Jović.
Srbija će imati problema jer je ekonomski rast zasnovala na direktnim stranim investicijama. Ako taj izvor počne da presušuje, Srbija može da uđe u ozbiljnu ekonomsku krizu, zato treba podstaći domaće investitore, izjavio je novinar Miša Brkić.
"Cene jeftinijih, odnosno nebrendiranih proizvoda skaču više u odnosu na brendirane proizvode. Na primer, proizvod kifle, fundamentalno je inflacija i dalje tu. Osnovni elementi proizvodnje za ovaj proizvod kao što su žito, ulje koji ulazi u sastav ovog proizvoda njihove cene skaču, ali brendirani proizvodi koji imaju premijum cenu, ne moraju u tom momentu da podignu cenu, nego će imati manju maržu, ali brend ili subbrend koji nema tu priliku jednostavno može da uđe u crveno. Dakle da su troškovi proizvodnje veći, nego cenu koju mogu da dobiju na tržištu. To je taj fenomen čipflacije", objašnjava za Newsmax Balkans ekonomista Vladimir Đukanović.
Utisak da je inflacija veća nego što jeste
Jedan od razloga za brži rast cena jeftinijih brendova je niska elastičnost potražnje. Potrošači koji nisu u mogućnosti da priušte skuplje proizvode sve više kupuju jeftinije alternative, što stvara dodatne cenovne pritiske.
U takvoj situaciji tržište diktira da se povećani troškovi proizvođača i trgovaca lakše preliju na potrošače, što dodatno podstiče inflaciju. Ovaj fenomen takođe stvara utisak da je inflacija veća nego što stvarno jeste.
"Ako dobro živite da imate porast cene avionskog saobraćaja, potrošač će u skladu sa time da smanji kupovinu avio karata. Kada cene proizvoda ili usluga porastu za 20 odsto, a potražnja padne za 30, možemo govoriti o vrlo elastičnoj tražnji. Mala je šansa da neko kaže porasla je cena hrane za 20 odsto, ja ću da jedem 30 procenata manje. Tu je reč o neeleastičnoj tražnji. Ukoliko cena hrane poraste 20 odsto, niko neće smanjiti količinu hrane koje konzumira, to je svakodnevna životna potreba, ne možete manje da jedete", rekao je za Newsmax Balkans ekonomista Aleksandar Stevanović.
Osim toga, "čipflacija" je prisutna i kroz prodaju robnih marki koje trgovci plasiraju po nižim cenama, a zatim postupno povećavaju njihove cene, čime se podstiče dalji rast cena i iznos potrošnje jeftinijih proizvoda, a sve na štetu potrošača pogotovu onih sa nižim primanjima.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Kako zavisnost od kockanja menja čoveka i razara porodicu? Zašto su mladi posebno ugroženi? Kako prepoznati prve znake zavisnosti? Za emisiju „Tražim reč“ govore, specijalni pedagog Živka Rangelov, predsednik udruženja „Restart“ Boris Štrbac i psihijatar Davor Bodor.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Opštinsko državno tužilaštvo u Velikoj Gorici podiglo je optužnicu protiv 25-godišnje žene zbog krivičnog dela povrede detetovih prava, nakon što je u urinu njenog trogodišnjeg deteta pronađen kokain.
Kamion JKP "Gradska čistoća" naleteo je na ženu (80) koja je od zadobijenih povreda preminula na mestu nesreće na Novom Beogradu. "Gradska čistoća" saopštila je da će u potpunosti sarađivati sa nadležnim organima
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su M. K. (18) iz tog grada, zbog sumnje da je vozača autobusa, uz pretnje nožem, prinudio da se ne zaustavlja na stanicama.
Trudnica na bolovanju mora imati saglasnost lekara, a ponekad i odobrenje komisije RFZO za izlazak iz zemlje, upozorava advokatica Dušica Dukanac, dok sagovornica Jovana Ružičić iz Centra za mame podseća da nisu sve situacije iste, jedno je turističko putovanje, a drugo odlazak kod roditelja.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da Srbija vodi pregovore sa Mađarima kako bi se obezbedili što bolji uslovi za našu zemlju kada je u pitanju rešenje za NIS.
Prosečna neto zarada obračunata za decembar 2025. godine u Srbiji iznosila je 124.089 dinara, dok je prosečna bruto zarada bila 169.921 dinar, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je prosečna plata u Srbiji u decembru prošle godine prvi put u istoriji prešla iznos od 1.000 evra, tačnije 1.057 evra.
Mladi ljudi u Srbiji koji se osamostaljuju ili zasnivaju porodicu tradicionalno dobijaju stan ili kuću u nasledstvo, ako ga imaju. Dok se nekretnina smatra simbolom sigurnosti, statusa i osamostaljivanja, podstanarski život se doživljava kao privremeno rešenje.
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da udruženja poljoprivrednika koja su u protestu nisu došla na sastanak u Vladu Srbije, na koji ih je pozvalo Ministarstvo kako bi im predstavilo mere za popravljanje situacije na tržištu mleka i u poljoprivredi.
Srbija je prošlu godinu završila sa privrednim rastom od svega dva odsto, dok se za ovu godinu prognozira ubrzanje na oko tri procenta. Procene se razlikuju, Međunarodni monetarni fond (MMF) je oprezniji, a domaće institucije očekuju nešto snažniji zamah privrede.
Cene ugostiteljskih usluga u januaru ove godine bile su veće za 4,8 odsto nego u januaru 2025. godine, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Inflacija u Srbiji bi do kraja godine trebalo da iznosi četiri odsto, a rast BDP-a 3,5 odsto. Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković navodi da će na kretanje inflacije uticati i prestanak važenja Uredbe o ograničenju marži.
Komentari (0)