(VIDEO) Nevidljiv, a veliki problem: Na hiljade čestica mikroplastike unesemo iz flaširane vode
Problemi sa kojima se suočavamo nekada se ne mogu videti golim okom, pa čak ni mikroskopom. Tako je sa mikro i nanoplastikom koja je globalni ekološki problem za koji još nije pronađeno rešenje, a nalazi se svuda u našem okruženju, čak i u ljudskom telu.
Analize krvi morskih ptica koje su progutale plastiku iz zagađenog mora pokazuju da je kod njih došlo do oštećenja mozga sličnog Alchajmerovoj bolesti, pokazuje najnovija studija.
Konzumacija hrane iz plastičnih posuda i kutija koje se koriste za pakovanje hrane može da poveća šanse za srčana oboljenja, jer promene u biomu creva izazivaju upalu koja oštećuje cirkulatorni sistem, navodi se u studiji kineskih istraživača.
Ukoliko ne smanjimo proizvodnju i potrošnju plastike, nećemo moći da se nosimo sa njenom količinom za deset godina. Potrebni su nam veći obim reciklaže i upravljanja otpadom, upozoravaju strućnjaci.
Da li smo toga svesni i činimo li nešto kao pojedinci da pronađemo alternativu plastici?
Građani kažu da jesu, ali da je nemoguće izbeći je jer nas okružuje.
"Ono što smo uradili planeti vraćaće se dugo kao bumerang"
Plastiku je najteže zameniti i izazovi da se pronađe odgovarajuća alternativa su brojni.
Od otpornosti materijala do troškova proizvodnje.
Printscreen: Newsmax Balkans
Plastika i dalje slovi za najjeftiniji materijal za masovnu proizvodnju.
"Ako prekinemo sa korišćenjem plastike, to neće rešiti problem. Neke plastike se raspadaju godinama, neke decenijama, a neke hiljadu godina. Ono što smo do sada uradili planeti Zemlji, našem okruženju i zdravlju vraćaće se kao bumerang dugo. Izgleda da plastika nema alternativu. Postoje zdravije plastike, manje opasne, manje toksične, ali su skuplje. Ne možete sirotinji prodati skupu ambalažu", napomenuo je ekolog Milenko Jovanović.
Godišnje unesemo od 75 hiljada do 120 hiljada mikroplastičnih čestica
Sićušni delovi plastike nalaze se u okeanima, rekama, hrani, vazduhu, čak su otkriveni i u ljudskom telu.
Naučnici procenjuju da konzumiramo oko 16.000 mikroplastičnih čestica u jednoj godini samo iz flaširane vode.
Postoji i istraživanje koje pokazuje da kroz disanje, hranu i piće godišnje unesemo u proseku od oko 75 hiljada do 120 hiljada mikroplastičnih čestica.
Šta je rešenje?
Printscreen: Newsmax Balkans
Asistentkinja sa Hemijskog fakulteta Slađana Savić istakla je da je jedan od načina uopšte izbegavanje korišćenja plastičnih predmeta.
"Sistemski je veoma važno da definišemo koliko mikroplastike sme da bude u kojim proizvodima i kojim uzorcima, da je poznajemo dovoljno. Naravno, neophodno je i da imamo mnogo bolje sisteme za upravljanje čvrstim otpadom, tako da znamo i kada dođe do izlaganja, odnosno nastajanja plastičnog otpada da znamo na koji način može bezbedno da se odloži da uopšte ne dođe do životne sredine", navela je Savić.
Asistentkinja je objasnila da je vrlo teško proceniti razmere toga koliko smo izloženi mikročesticama jer nema metoda kojima se može utvrditi.
Naučnici godinama rade na razvijanju tih metoda.
Mogućnost koju mi kao pojedinci imamo na raspolaganju jeste da smanjimo upotrebu plastike i time sprečimo nastanak nevidljivih neprijatelja - mikro i nano plastike.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Da li se Mađarska zaista odmetnula od EU i hoće li predostojeći izbori u toj zemlji biti referendum o pripadnosti Zapadu? Da li Orban gradi novi srednjoevropski blok koji bi osporio dominaciju Brisela? Gosti Stava dana: bivši ambasador u Nemačkoj i Austriji Milovan Božinović i Nikola Vujinović, istraživač studija bezbednosti.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA (R)
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
SIGNAL
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Kako neke serije i filmovi ponovo otvaraju prostor za stara verovanja, rituale i obrede? Da li običaji i dalje oblikuju naš identitet? Kako rituali utiču na strahove, odluke i međusobne odnose i zašto nas magijsko i dalje snažno privlači? Odgovore tražimo od antropologa dr Aleksandra Repedžića.
Ekipa Hitne pomoći intervenisala je u 4.45. sati u Mirijevu zbog požara u ulici Dušana Radovića gde je zatekla muškarca (45) bez svesti, koji je davao znake života.
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju ove godine porasle su za skoro šest odsto. Svi regioni zabeležili su porast prodaje stanova, a najveći, od čak 30 odsto, ostvaren je u regionu Južne i Istočne Srbije. U Nišu su cene stanova skočile za 14 procenata.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Potpukovnik Dejan Stević iz Uprave saobraćajne policije izjavio je da će novi radari, koji će biti korišćeni na putevima, osim nepropisne brzine, beležiti i nevezivanje sigurnosnog pojasa i nepropisno korišćenje telefona tokom vožnje, a da će vozači koji krše pravila biti automatski sankcionisani.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova identifikovali su maloletnika (15) osumnjičenog da je 8. novembra uveče izvršio razbojništvo nad muškarcem (74) u centru grada tako što ga je presreo i tražio mu novac, na šta oštećeni nije reagovao i nastavio da se kreće prema zgradi u kojoj živi.
Pravnik Milan Antonijević izjavio je FoNetu da će, na predlog poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane", biti kandidat za poverenika za zaštitu ravnopravnosti.
Tržišna inspekcija Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine sprečila je u Nišu prodaju suvenira - magneta u obliku karte Srbije na kojima nije bila prikazano Kosovo i Metohija, saopšteno je iz tog Ministarstva.
Savet roditelja učenika Pete beogradske gimnazije predao je pismo Ministarstvu prosvete u kom navode da je zahtev za smenu v. d. direktorke Danka Nešović "uslov nad uslovima" za rešenje krize koja vlada u toj školi vlada i poručio da će čekati odgovor do četvrtka u 12 časova.
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da bojkot nastave u školama u Srbiji postoji, ali da nije uzeo maha i istakao da bi obrazovanje trebalo da ostane odvojeno od politike i da ne sme da bude poprište dnevno-političkih borbi.
Komentari (0)