(VIDEO) Nevidljiv, a veliki problem: Na hiljade čestica mikroplastike unesemo iz flaširane vode

Problemi sa kojima se suočavamo nekada se ne mogu videti golim okom, pa čak ni mikroskopom. Tako je sa mikro i nanoplastikom koja je globalni ekološki problem za koji još nije pronađeno rešenje, a nalazi se svuda u našem okruženju, čak i u ljudskom telu.

Autor:  

Natalija Dojčinović

|  

23.03.2025. 21:59

(VIDEO) Nevidljiv, a veliki problem: Na hiljade čestica mikroplastike unesemo iz flaširane vode

Nevidljiv, ali veliki problem.

Mikro i nano čestice plastike odavno su u našoj hrani i vodi.

Da li smo toga svesni i činimo li nešto kao pojedinci da pronađemo alternativu plastici? 

Građani kažu da jesu, ali da je nemoguće izbeći je jer nas okružuje.

"Ono što smo uradili planeti vraćaće se dugo kao bumerang"

Plastiku je najteže zameniti i izazovi da se pronađe odgovarajuća alternativa su brojni.

Od otpornosti materijala do troškova proizvodnje.

Printscreen: Newsmax Balkans

Plastika i dalje slovi za najjeftiniji materijal za masovnu proizvodnju. 

"Ako prekinemo sa korišćenjem plastike, to neće rešiti problem. Neke plastike se raspadaju godinama, neke decenijama, a neke hiljadu godina. Ono što smo do sada uradili planeti Zemlji, našem okruženju i zdravlju vraćaće se kao bumerang dugo. Izgleda da plastika nema alternativu. Postoje zdravije plastike, manje opasne, manje toksične, ali su skuplje. Ne možete sirotinji prodati skupu ambalažu", napomenuo je ekolog Milenko Jovanović.

Godišnje unesemo od 75 hiljada do 120 hiljada mikroplastičnih čestica

Sićušni delovi plastike nalaze se u okeanima, rekama, hrani, vazduhu, čak su otkriveni i u ljudskom telu.

Naučnici procenjuju da konzumiramo oko 16.000 mikroplastičnih čestica u jednoj godini samo iz flaširane vode.

Postoji i istraživanje koje pokazuje da kroz disanje, hranu i piće godišnje unesemo u proseku od oko 75 hiljada do 120 hiljada mikroplastičnih čestica.

Šta je rešenje? 

Printscreen: Newsmax Balkans

Asistentkinja sa Hemijskog fakulteta Slađana Savić istakla je da je jedan od načina uopšte izbegavanje korišćenja plastičnih predmeta.

"Sistemski je veoma važno da definišemo koliko mikroplastike sme da bude u kojim proizvodima i kojim uzorcima, da je poznajemo dovoljno. Naravno, neophodno je i da imamo mnogo bolje sisteme za upravljanje čvrstim otpadom, tako da znamo i kada dođe do izlaganja, odnosno nastajanja plastičnog otpada da znamo na koji način može bezbedno da se odloži da uopšte ne dođe do životne sredine", navela je Savić.

Asistentkinja je objasnila da je vrlo teško proceniti razmere toga koliko smo izloženi mikročesticama jer nema metoda kojima se može utvrditi.

Naučnici godinama rade na razvijanju tih metoda.

Mogućnost koju mi kao pojedinci imamo na raspolaganju jeste da smanjimo upotrebu plastike i time sprečimo nastanak nevidljivih neprijatelja - mikro i nano plastike.  

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)