Dramatično upozorenje stručnjaka: Za deset godina svet neće moći da se nosi sa količinom plastičnog otpada
Ukoliko ne smanjimo proizvodnju i potrošnju plastike, nećemo moći da se nosimo sa njenom količinom za deset godina. Potrebni su nam veći obim reciklaže i upravljanja otpadom, upozoravaju strućnjaci.
Rast upotrebe plastike je toliki da neke projekcije predviđaju da bi čak mogla da se utrostruči na globalnom nivou do 2060. godine, piše Gardijan.
Svet neće biti u stanju da se nosi sa ogromnom količinom plastičnog otpada već za jednu deceniju, ukoliko ne pristanemo na ograničenje proizvodnje, upozorila je norveška ministarka za međunarodni razvoj En Beate Tvinereim, govoreći uoči pregovora o suzbijanju globalnog zagađenja plastikom.
Govoreći pre završne, ključne runde pregovora UN o prvom globalnom sporazumu o rešavanju problema plastičnog otpada, u Busanu i Južnoj Koreji ove nedelje, norveška ministarka za međunarodni razvoj priznala je da postoji raskol između zemalja koje proizvode plastiku i onih drugih.
Thank you @WWF for your important work in addressing plastic pollution. Ahead of the last negotiations I’ve received 44 000 signatures pushing for a global treaty to end plastic pollution. I will bring these with me and do my best to secure a deal in Busan! pic.twitter.com/DuFHcw4mZC
— Anne Beathe Tvinnereim (@AnneBeathe_) November 22, 2024
Ministarka Tvinereim predstavlja više od 60 zemalja sa "visokim ambicijama", predvođenih Ruandom i Norveškom, koje žele da se problem zagađenja posmatra kroz ceo životni ciklus plastike. To znači da bi proizvodnja morala da bude znatno smanjena.
Iako savršeni sporazum možda neće biti moguć zbog snažnog otpora koji uglavnom dolazi iz zemalja koje proizvode naftu, Tvinereimova se nada da bi se mogao postići dogovor koji bi vremenom mogao postati bolji.
Tragovi plastike u ljudskom telu
Ove godine su različiti istraživači pronašli mikroplastiku u svakom uzorku placente koji su testirali, u ljudskim arterijama, gde se plastika dovodi u vezu sa srčanim i moždanim udarom, u testisima i spermi, pružajući tako dokaze o sveprisutnosti plastike i opravdanosti brige zbog zdravstvenih rizika.
Stanje sa plastikom je široko prepoznato kao pretnja ljudskom zdravlju, biodiverzitetu i klimi.
Rast upotrebe plastike je toliki da neke projekcije predviđaju da bi čak mogla da se utrostruči na globalnom nivou do 2060. godine. Najveće povećanje se očekuje u podsaharskoj Africi i Aziji.
Naučnici Džulijan Ferli i Dejvid Vehman identifikovali su nakon više od 40 godina misterioznu hemikaliju koja je decenijama prisutna u pijaćoj vodi širom Sjedinjenih Američkih Država.
Takođe se predviđa da će se plastični otpad utrostručiti do 2060. godine, pri čemu će polovina završiti na deponijama, a manje od petine će biti reciklirano.
Nije bilo teško shvatiti da nam je potreban sporazum o "postupnom ukidanju" plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu na globalnom nivou, kao i zabrana otrovnih hemikalija u plastici, uključujući onu koja je u kontaktu sa hranom i u dečjim igračkama, naglasila je ministarka Tvinereim.
Sporazum o smanjenju proizvodnje
Dve godine nakon istorijskog sporazuma 175 zemalja o usvajanju mandata za pregovore o globalnom, pravno obavezujućem sporazumu koji bi se bavio čitavim životnim ciklusom plastike, delegati su i dalje podeljeni oko toga šta da rade, a rok se približava.
Zastoj je nastao zbog spora oko potrebe za smanjenjem obima industrija plastike.
Prethodni razgovori, u aprilu, nisu doneli dogovor o tome da se ciljevi proizvodnje, koji se smatraju ključnim za suzbijanje plastičnog otpada, postave u centar sporazuma.
Ključna je poslednja runda razgovora, koja je počela u ponedeljak i traje do 1. decembra.
Foto: Envato
U mnogim zemljama već su na snazi zabrane plastike za jednokratnu upotrebu.
Parcijalni pregovori su doveli do različitih stavova, a zemlje sa velikom industrijom fosilnih goriva kao što su Saudijska Arabija, Rusija i Iran, nazvane "grupom istomišljenika", izbegavale su smanjenje proizvodnje i naglašavale upravljanje otpadom kao glavno rešenje za krizu.
Zemlje u razvoju, koje snose posledice prevelike proizvodnje plastike koja preplavljuje njihove neadekvatne sisteme za preradu otpada, pozivaju na smanjenje proizvodnje na globalnom nivou.
Neizvesnost koja prati pregovore pogoršana je stavom SAD.
Amerika je jedan od najvećih proizvođača plastike i nedavno je signalizirala da će podržati sporazum koji poziva na ograničavanje proizvodnje.
Međutim, povratak Donalda Trampa, zagovornika fosilnih goriva, na mesto predsednika SAD u januaru, doveo je do sumnji.
Amerika je dobrodošla da se pridruže koaliciji, istakla je Tvinereimova.
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
22:00
AMERIČKI SAN NA SRPSKI NAČIN ( R )
Upoznajte naše ljude koji su krenuli u nepoznato i sa druge strane Atlantika ostvarili svoj američki san. Lične ispovesti Srba o životu u Americi, o napornom radu, hrabrosti, upornosti i veri u sebe. Kako su svoje snove ostvarili danas uspešni naučnici, umetnici, advokati, lekari, preduzetnici i humanitarci.
dokumentarni
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-FILMSKE NOVOSTI PRIKAZUJU ( R )
Arhivski snimci, važni događaji i retki filmovi biće predstavljeni u posebnom segmentu programa, pružajući autentičan prikaz istorije na filmskom platnu.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Oluja koja je protutnjala Splitom pravila je probleme iz sata u sat. Dve osobe teško su povređene u nevremenu, a u trajektnoj luci je došlo do sudara trajekta sa druga dva broda, jedan od njih je potonuo.
Beograd je nešto posle 13 časova zahvatilo jako nevreme praćeno olujnim vetrom i pljuskom, dok je u Novom Sadu pao grad, uz nalete vetra, a pojedine ulice su poplavljene.
U Srbiji je aktivan veliki broj požara na otvorenom, a najteža situacija je na području Topličkog okruga, odnosno Žitorađe, Kuršumlije i Prokuplja, gde je proglašena i vanredna situacija.
Dopisnik Newsmax Balkans iz Amerike Antonije Kovačević rekao je da je situacija u Teksasu usled poplava izuzetno teška i da se broj stradalih popeo na 104, dok se više desetina ljudi vodi kao nestali.
Naučnici u američkoj državi Arizoni otkrili su fosile više životinja stare više od 200 miliona godina, koji ukazuju na postojanje perioda u kojem su istovremeno živele vrste kojima je pretilo izumiranje i novonastale vrste na početku doba dinosaurusa.
Sve više ljudi koristi melatonin kao sredstvo za bolji san. Od odraslih sa stresom i nesanicom, žena u periodu menopauze, do tinejdžera koji teško isključuju mozak pred spavanje. Ovaj hormon, poznat kao čuvar noći, prirodno reguliše naš biološki sat, ali se sve češće uzima i u obliku suplemenata.
Kad temperature porastu, a vazduh postane vlažan i težak, lako je dehidrirati, posebno tokom letnjih meseci. Stručnjaci savetuju da tada povećamo unos tečnosti, no voda nije jedini način da ostanemo hidrirani.
Iako mnogi smatraju da su žene te koje prve priznaju ljubav partneru, istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Personality and Social Psychology tvrdi da su ipak muškarci oni koji prvi izgovaraju: "Volim te" u ljubavnim vezama.
Arheolozi su tokom iskopavanja u Asuanu, na jugu Egipta, otkrili dobro očuvane grobnice iz ptolemejskog i rimskog perioda, saopštilo je Ministarstvo turizma i antikviteta te zemlje.
Svedoci smo najtoplijih leta otkako se vrše merenja, više godina zaredom. Istraživanja su povezala visoke temperature sa agresijom i nasiljem. Takođe, ekstremne vrućine su jedan od vodećih uzroka smrtnih slučajeva povezanih sa vremenskim uslovima svake godine.
Komentari (0)