(FOTO) Vojni puč koji je promenio istoriju Jugoslavije: Šta bi bilo da se 27. marta 1941. godine nije dogodio prevrat
"Bolje rat nego pakt", "Bolje grob nego rob" - parole su koje su odjekivale Beogradom pre tačno 84 godine. Vojni puč 27. marta 1941. promenio je istoriju Jugoslavije, a istoričar Danijel Kulačin u razgovoru za Newsmax Balkans ocenjuje da bi, čak i da nije bilo revolucije, sigurno došlo do ustanka.
Do vojnog puča došlo je nakon što je Kraljevina Jugoslavija dva dana ranije pristupila Trojnom paktu. Narod je izašao na ulice protestujući protiv vlasti koja je potpisala savez sa Nemcima, a učesnici su bili podstaknuti na puč od pojedinih domaćih antinemačkih opozicionih krugova, kao i od vojnih i političkih obećanja Velike Britanije.
Na beogradske ulice 27. marta 1941. izašle su hiljade demonstranata uzvikujući i noseći parole "Bolje rat nego pakt", "Bolje grob nego rob".
Vlast je predata kralju Petru II Karađorđeviću koji je tada bio maloletan i formirana je vlada na čijem čelu se našao komandant Vojnog vazduhoplovstva general Dušan Simović, a za potpredsednika vlade akademik Slobodan Jovanović.
Potpisivanje sporazuma o pristupanju Trojnom paktu 25. marta 1941. godine bilo je iznuđeno jer Kraljevina Jugoslavija nije imala izbora zbog brojnih unutrašnjih i spoljašnjih problema, ocenio je u razgovoru za portal Newsmax Balkans istoričar Danijel Kulačin.
"Jugoslavija je imala mnogo unutrašnjih i spoljašnjih problema koji su ekalirali nakon pristupanja Trojnom paktu. Teško je govoriti o tome 'šta bi bilo kad bi bilo' i da nije bilo 27. marta, ali smatram da bi do ustanka sigurno došlo", rekao je Kulačin.
Sagovornik Newsmax Balkans smatra da ne bi mnogo toga promenilo i da se 27. marta nije dogodio vojni puč, jer bi se, dodao je, to desilo u nekom drugom trenutku.
"Moguće je da bi se neke stvari ublažile, kao što je bombardovanje Beograda 6. aprila. Moguće je da agresije ne bi bilo u toj meri ili bi se ona odložila. Takođe, mislim da bi isto tako odložile ili ublažile posledice stvaranja Nezavisne države Hrvatske (NDH)", smatra Kulačin.
Prema njegovim rečima, likvidacije u logorima možda ne bi bila toliko masovne ili bi se i ti zločini dogodili kasnije.
"Do promene naše istorije svakako bi došlo, a agresija koja je usledila nakon 27. marta bilo je surovo mučenje i ubijanje našeg naroda koji je stojički stajao iza odluka donesenih tog dana. Vojni puč tog dana organizovali su Britanci, ali ga je izveo naš narod", objasnio je Kulačin.
Foto: AP
Istoričar je istakao da se o 27. martu najviše saznalo od ćerke kneza Pavla koja je iz Amerike donela tajne spise.
"Po povretku u Srbiju iz Amerike, knjeginja Jelisaveta je donela tajne spise, telegrame, depeše, pisma u kojima su sve informacije o vojnom puču sprovedenom tog dana. Zahvaljujući njoj, danas imamo potpunu sliku o tome šta se dogodilo i zbog čega", zaključio je Kulačin.
Foto: Ustupljena fotografija
Na ulicama Beograda tog dana, prema istorijskim svedočenjima, bila su vesela lica koja su želela slobodu.
"Kako vreme odmiče, na ulicama sveta sve više. Ne može niko da zavede ma kakav red. Svi se ljube i grle. Policije nigde nema. Poneki oficiri mole svet da se razilazi svojim kućama. Zamislite samo, kaže jedan od njih, da sad Hitler pošalje samo nekoliko aviona na ovoliko sveta, bilo bi krvi do kolena - ali ga niko ne sluša. Peva se državna himna 'Bože pravde', uzvikuje 'Živeo kralj', gomila gimnazijalaca se pojavi s transparentima i parolama 'Bolje rat nego pakt" i "Bolje grob nego rob'. Jedna grupa je uzvikivala: 'Živeo Sovjetski Savez i savez s Rusijom' ", posvedočio je neimenovani učesnik demonstracija.
Samo deset dana nakon demonstracija 27. marta Beograd je bombardovan. Tačan broj žrtava nikada nije precizno utvrđen, ali se procenjuje da je stradalo oko 4.000 žitelja Beograda, koji je tada imao oko 370.000 stanovnika.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
20:00
PORTAL
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
specijal
20:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GradjaНИН
GradjaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GradjaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
Beli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele označio je da je Rimokatolička crkva ovog popodneva dobila novog papu. Reč je o američkom kardinalu Robertu Fransisu Prevostu, koji je uzeo ime Lav XIV
Evropski parlament usvojio je izveštaj o Srbiji izvestioca Tonina Picule. Za usvajanje rezolucije je glasalo 419 evroposlanika, 113 je bilo protiv, dok je 88 njih ostalo uzdržano.
Policija u Smederevu uhapsila je Z. G. (41) iz Osipaonice kod Smedereva zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Pravnica Jelena Krivokapić Nikolić, članica Romskog glasa za pravdu, rekla je da su napadači na porodicu Gaši pušteni na slobodu, navodeći da su žrtve napada uplašene jer dobijaju pretnje.
Ministarstvo prosvete uplatilo je sredstava za plate nastavnog osoblja u punom iznosu visokoškolskim ustanovama koje su tokom aprila meseca organizovale nastavu.
U četvrtak uveče, u novopazarskom naselju Rasadnik 3, došlo je do incidenta u kojem su učestvovali maloletnici rođeni 2010. godine, koji su prilikom sukoba koristili nož.
Sava Centar, najveći i najmoderniji kongresni, kulturni i poslovni centar u Jugoistočnoj Evropi, biće domaćin prestižnog međunarodnog kongresa Heart Failure 2025, koji će od 17. do 20. maja u Beogradu okupiti svetsku elitu kardiologije.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu formiralo je predmet nakon medijskih napisa o navodnom napadu na sudiju Prvog osnovnog suda u Beogradu, Minu Mitić. Cilj je da se utvrdi da li postoji osnov za pokretanje krivičnog postupka po službenoj dužnosti.
U Srbiji godišnje od raka jajnika oboli oko 800 žena, a premine oko 450, saopštilo je Udruženje građana za borbu protiv raka jajnika i grlića materice, povodom Svetskog dana borbe protiv raka jajnika.
JP Putevi Srbije upozorili su da je bezbednost svih građana u saobraćaju ozbiljno ugrožena zbog sve učestalijih krađa saobraćajne signalizacije i opreme puta.
Komentari (0)