(FOTO) Vojni puč koji je promenio istoriju Jugoslavije: Šta bi bilo da se 27. marta 1941. godine nije dogodio prevrat
"Bolje rat nego pakt", "Bolje grob nego rob" - parole su koje su odjekivale Beogradom pre tačno 84 godine. Vojni puč 27. marta 1941. promenio je istoriju Jugoslavije, a istoričar Danijel Kulačin u razgovoru za Newsmax Balkans ocenjuje da bi, čak i da nije bilo revolucije, sigurno došlo do ustanka.
Do vojnog puča došlo je nakon što je Kraljevina Jugoslavija dva dana ranije pristupila Trojnom paktu. Narod je izašao na ulice protestujući protiv vlasti koja je potpisala savez sa Nemcima, a učesnici su bili podstaknuti na puč od pojedinih domaćih antinemačkih opozicionih krugova, kao i od vojnih i političkih obećanja Velike Britanije.
Na beogradske ulice 27. marta 1941. izašle su hiljade demonstranata uzvikujući i noseći parole "Bolje rat nego pakt", "Bolje grob nego rob".
Vlast je predata kralju Petru II Karađorđeviću koji je tada bio maloletan i formirana je vlada na čijem čelu se našao komandant Vojnog vazduhoplovstva general Dušan Simović, a za potpredsednika vlade akademik Slobodan Jovanović.
Potpisivanje sporazuma o pristupanju Trojnom paktu 25. marta 1941. godine bilo je iznuđeno jer Kraljevina Jugoslavija nije imala izbora zbog brojnih unutrašnjih i spoljašnjih problema, ocenio je u razgovoru za portal Newsmax Balkans istoričar Danijel Kulačin.
"Jugoslavija je imala mnogo unutrašnjih i spoljašnjih problema koji su ekalirali nakon pristupanja Trojnom paktu. Teško je govoriti o tome 'šta bi bilo kad bi bilo' i da nije bilo 27. marta, ali smatram da bi do ustanka sigurno došlo", rekao je Kulačin.
Sagovornik Newsmax Balkans smatra da ne bi mnogo toga promenilo i da se 27. marta nije dogodio vojni puč, jer bi se, dodao je, to desilo u nekom drugom trenutku.
"Moguće je da bi se neke stvari ublažile, kao što je bombardovanje Beograda 6. aprila. Moguće je da agresije ne bi bilo u toj meri ili bi se ona odložila. Takođe, mislim da bi isto tako odložile ili ublažile posledice stvaranja Nezavisne države Hrvatske (NDH)", smatra Kulačin.
Prema njegovim rečima, likvidacije u logorima možda ne bi bila toliko masovne ili bi se i ti zločini dogodili kasnije.
"Do promene naše istorije svakako bi došlo, a agresija koja je usledila nakon 27. marta bilo je surovo mučenje i ubijanje našeg naroda koji je stojički stajao iza odluka donesenih tog dana. Vojni puč tog dana organizovali su Britanci, ali ga je izveo naš narod", objasnio je Kulačin.
Foto: AP
Istoričar je istakao da se o 27. martu najviše saznalo od ćerke kneza Pavla koja je iz Amerike donela tajne spise.
"Po povretku u Srbiju iz Amerike, knjeginja Jelisaveta je donela tajne spise, telegrame, depeše, pisma u kojima su sve informacije o vojnom puču sprovedenom tog dana. Zahvaljujući njoj, danas imamo potpunu sliku o tome šta se dogodilo i zbog čega", zaključio je Kulačin.
Foto: Ustupljena fotografija
Na ulicama Beograda tog dana, prema istorijskim svedočenjima, bila su vesela lica koja su želela slobodu.
"Kako vreme odmiče, na ulicama sveta sve više. Ne može niko da zavede ma kakav red. Svi se ljube i grle. Policije nigde nema. Poneki oficiri mole svet da se razilazi svojim kućama. Zamislite samo, kaže jedan od njih, da sad Hitler pošalje samo nekoliko aviona na ovoliko sveta, bilo bi krvi do kolena - ali ga niko ne sluša. Peva se državna himna 'Bože pravde', uzvikuje 'Živeo kralj', gomila gimnazijalaca se pojavi s transparentima i parolama 'Bolje rat nego pakt" i "Bolje grob nego rob'. Jedna grupa je uzvikivala: 'Živeo Sovjetski Savez i savez s Rusijom' ", posvedočio je neimenovani učesnik demonstracija.
Samo deset dana nakon demonstracija 27. marta Beograd je bombardovan. Tačan broj žrtava nikada nije precizno utvrđen, ali se procenjuje da je stradalo oko 4.000 žitelja Beograda, koji je tada imao oko 370.000 stanovnika.
Kancelar Fridrih Merc vodi Nemačku ka znatno odlučnijoj ulozi u Evropi, predstavljajući Berlin kao politički i bezbednosni stub kontinenta i zaštitnika Ukrajine. Da li je reč o novoj eri nemačke spoljne politike i kakve posledice takav zaokret može imati po ravnotežu snaga u Evropi? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Berlinu Milovana Božinovića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-NI RAT NI PAKT I DEO
Ko je bio Milan Stojadinović – korupcioni fašista ili pragmatični državnik? Doktor nauka sa 23 godine, ministar sa 34, čovek koji je Jugoslaviju vodio uoči Drugog svetskog rata. Bira politiku „ni rat, ni pakt“. Da li je pokušavao da sačuva mir – ili je opasno balansirao između velikih sila?
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Član Upravnog odbora poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Dušan Nikolić najavio je nove blokade graničnih prelaza 14. aprila, zbog nerešenog problema dužine boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengen sporazuma.
U toku je peti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Kako navodi izraelska vojska, gađani su ciljevi Hezbolaha u Bejrutu, dok je Iran krenuo sa napadima na mete u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Citizens of Serbia, North Macedonia, Bosnia and Herzegovina, Montenegro, and Croatia, who were evacuated from Israel, arrived in Belgrade around two o’clock after midnight on a special Air Serbia flight from Sharm El Sheikh, organized by the Government of Serbia and the Ministry of Foreign Affairs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je, povodom rođendana, čestitke brojnih svetskih zvaničnika, među kojima su predsednik Italije Serđo Matarela i predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko, kao i ministar nacionalne odbrane Grčke Nikos Dendijas.
Parlament u Prištini ima rok do ponoći da izabere novog predsednika Kosova. Iako je prethodnih dana bilo pokušaja stranaka da se dogovore, do toga nije došlo, pa je Samoopredeljenje odlučilo da aktuelni ministar spoljnih poslova Gljauk Konjufca bude njihov kandidat za predsednika.
Glavni javni tužilac VJT u Beogradu postavio je Aleksandra Momčilovića za rukovodioca Posebnog odeljenja za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, nakon izmena Zakona o tužilaštvu i novog Pravilnika o radu, kojim se bliže uređuje funkcija i nadležnosti odeljenja.
Stanari zgrade u Ulici Vojvode Stepe 198 već četiri meseca suočavaju se sa činjenicom da je zbog dugova investitora njihova zgrada prodata privatnom licu. Iako su svoje stanove uredno platili, strahuju da bi mogli da budu izbačeni na ulicu.
Protiv P. P. iz Niša biće podneta krivična prijava jer kao odgovorno lice na bazenu sportskog centra nije obezbedio dovoljan broj spasilaca ni potpunu opremu. Zbog toga se 8. juna prošle godine dvanaestogodišnji dečak umalo utopio u bazenu, saopštila je Policijska uprava Niš.
Nezadovoljstvo prevoznika u regionu ponovo je u fokusu javnosti, a odluka o eventualnim protestima u Srbiji očekuje se krajem nedelje. Nakon najava blokada granica u Bosni i Hercegovini, postavlja se pitanje da li će i srpski kamiondžije krenuti istim putem.
Mobilni mamograf biće postavljen na parkingu stadiona "Rajko Mitić" od 7. do 9. marta i radiće svakog dana od devet do 20 časova. Skrining raka dojke sprovodi Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije
Izborna komisija u Boru po drugi put je proglasila manjinsku izbornu listu "Svoji na svome - Dr Predrag Balašević - Vlaška narodna stranka", nakon što je ta stranka u sredu povukla listu koja je već bila proglašena, da bi je istog dana ponovo predala.
Bezbednost vozača javnog gradskog prevoza u Beogradu ponovo je u fokusu javnosti nakon serije incidenata koji ukazuju na zabrinjavajući trend porasta nasilja. Prema najnovijim podacima, tokom protekle godine zabeležen je čak 71 napad na vozače GSP, od kojih je 45 ostalo nerasvetljeno.
Komentari (0)